Naslov
PALEOANTROPOLOŠKI RAD DRAGUTINA GORJANOVIĆA-KRAMBERGERA, KRAPINSKI PRAČOVJEK I MJESTO NEANDERTALACA U EVOLUCIJI HOMINIDA
(PALEOANTHROPOLOGICAL WORK OF DRAGUTIN GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, KRAPINA EARLY MAN AND THE PLACE OF NEANDERTHALS IN THE HOMINID EVOLUTION)

Autori
Boljunčić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički

Mjesto
Zagreb

Datum
01.10

Godina
2001

Stranica
192

Mentor
Balabanić Josip

Neposredni voditelj
Balabanić, Josip

Ključne riječi
Paleoantropologija; radovi; Dragutin Gorjanović-Kramberger; krapinski pračovjek; neandertalci; hominidi; evolucija
(Key words: Paleoanthropology; works; Dragutin Gorjanović-Kramberger; Krapina Early Man; Neanderthals; hominids; evolution.)

Sažetak
Iako je Gorjanovićevo djelo u historiografiji već podosta osvijetljeno, povijesno-antropološka analiza i sinteza njegova paleoantropološkog djela nije dosada učinjena, u obliku i opsegu u kojem se ovdje predstavlja. U ovoj disertaciji razmotrena su i skupno prikazana znanstvena tumačenja u Gorjanovićevom paleoantropološkom radu koja se odnose na njegove poglede o morfologiji krapinskog pračovjeka, kao i na antropogenetske (evolucijske) vidike o krapinskom fosilnom čovjeku, kao izravnom pretku suvremenog čovjeka. Na tom su tragu predstavljene analize i skupni prikazi Gorjanovićevog proučavanja neurokranija, viscerokranija i postkranija. U proučavanju Gorjanovićevih pogleda o neurokraniju, utvrđeno je da razlika Gorjanovićevih mjernih metoda proizlazi iz definicije nekih linearnih varijabli, pa se posljedično razlikuju i odgovarajuće kraniometrijske i goniometrijske vrijednosti, naspram metoda koje rabe suvremeni autori. U razmatranju korelacije značajki krapinskog pračovjeka koje Gorjanović naziva "primitivnim", s pleziomorfnim značajkama koje su na kranijalnoj i postkranijalnoj neandertalskoj anatomiji definirali neki suvremeni autori, uočena je određena sličnost. Na tom tragu, Gorjanovićeva definicija niskog čela s nadočnim zadebljanjima, kao "primitivnom" značajkom korelira s Lewinovom definicijom tih značajki kao pleziomorfnih značajki na neandertalskom kraniju. Gorjanovićevi navodi o torkviranosti podlaktice u cjelini, mogu se uklopiti u Trinkausov pleziomofni obrazac funkcionalnih značajki gornjih udova, u svezi s povećanim naprezanjem lakta u abduktiranijim i flektiranijim pozicijama. U sklopu razmatranja Gorjanovićevih antropogenetskih vidika, po prvi put su obrazložena i skupno prikazana njegova tumačenja tzv. "prijelaznih" značajki u svjetlu novijih teorija o podrijetlu suvremenog čovjeka. Tumačenje "globalne" multiregionalne evolucije, prema kojem su neandertalci bili dio postupno evoluirajuće razvojne linije iz koje su nastali anatomski suvremeni ljudi, na temelju fosilnih dokaza, danas se čini neutemeljenim. Ipak, na području sjeverozapadne Hrvatske nije isključena mogućnost nekog stupnja regionalnog kontinuiteta, po svemu sudeći, kao rezultata križanja neandertalskih populacija i anatomski suvremenih ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA