Pregled bibliografske jedinice broj: 255983
Prilog poznavanju ustroja Vlade RH i Vladinih ureda od 1990. do 2004. godine
Prilog poznavanju ustroja Vlade RH i Vladinih ureda od 1990. do 2004. godine // Arhivska praksa, god. 2006, br. 9 / Kožar, Azem (ur.).
Tuzla: Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, Arhiv Tuzlanskog kantona, 2006. str. 58 - 75 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 255983 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju ustroja Vlade RH i Vladinih ureda od 1990. do 2004. godine
(Contribution to knowledge of the Government of the Republic of Croatia and Government’ s offices structure from the year 1990 to the year 2004)
Autori
Heđbeli, Živana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Arhivska praksa, god. 2006, br. 9
/ Kožar, Azem - Tuzla : Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, Arhiv Tuzlanskog kantona, 2006, 58 - 75
Skup
19. savjetovanje „ ; Arhivska praksa 2006“ ; , Tuzla, Bosna i Hercegovina, 21. i 22. 09. 2006.
Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 21.09.2006. - 22.09.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska; Vlada Republike Hrvatske; povijest institucija; stvaratelji arhivskoga gradiva
(Croatia; Government of the Republic of Croatia; history of institutions; archives’ creators)
Sažetak
Ustrojstvo i način rada Vlade Republike Hrvatske određeni su Ustavom, zakonom o Vladi i Poslovnikom Vlade. Vlada je najviši organ izvršne i upravne vlasti u RH. Vlada ima svoja stalna radna tijela: koordinacije i komisije. Uredi i druga tijela Vlade osnivaju se posebnim uredbama. Posebne okolnosti nastanka i razvoja RH kao države utjecali su na nastanak i razvoj Vladinih ureda. Uredi se pojavljuju kao direktan odgovor na nove okolnosti odnosno oblik svladavanja životno važnih zadaća, te se tako npr. formiraju Ured za izbjeglice, krizni štab, Ured za strategiju razvitka RH ... Svakako, kada djelatnost kojom su se bavili više nema toliko krucijalnu važnost da zahtijeva samostalno tijelo, određeni se uredi gase, npr. Ured za iseljeništvo i hrvatske manjine, Ured za granice, Ured Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale… Zadatak arhivistike znanosti je, između ostalog, i proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko gradivo. Povijest institucija sastavni je dio arhivske znanosti, i sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva odnosno na povijesti institucija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti
