Pregled bibliografske jedinice broj: 25591
Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške kraniocerebralne ozljede
Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške kraniocerebralne ozljede // Liječnički vjesnik
Zagreb, 1995. str. 59-61 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 25591 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške kraniocerebralne ozljede
(Intensive management of patients in coma following severe craniocerebral injury)
Autori
Ščap, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Liječnički vjesnik
/ - Zagreb, 1995, 59-61
Skup
Drugi stručni skup iz intenzivne medicine s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 26.06.1995. - 29.06.1995
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Intenzivno liječenje; koma; kraniocerebralne ozljede
(Intensive management; coma; craniocerebrale injury)
Sažetak
U posljednjih 14 godina u Neurokiruršku jedinicu intenzivnog liječenja primljeno je 748 bolesnika u komi prema Glasgowskoj koma skali (manje od 8 bodova). Svi bolesnici bili su na mehaničkoj ventilaciji. U 354 bolesnika kontinuirano je monitoriran intrakranijski tlak (ICP) uz pomog ugrađenog vijka (Leeds boult). Od 1990. g. u svih je bolesnika invazivno monitoriran arterijski tlak. Ovisno o vrijednostima ICP i vrijednostima tlaka perfuzije mozga (CCP), primjenjivali smo manitol i/ili tiopenton, nastojeći osigurati ICP manji od 20mmHg, a CCP barem 65 mmHg. G. 1992. započeli smo monitoriranje arteriojugularne razlike saturacije kisikom. Na temelju vrijednosti ekstrakcija kisika u mozgu nastojali smo postići optimalnu hiperventilaciju. Iako je smrtnost u bolesnika nakon teške kraniocerebralne ozljede još visoka, primjenom agresivnog intenzivnog liječenja ona se postupno smanjuje.
Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške kraniocerebralne ozljede godinama je velik problem za sve djelatnike koji se brinu za te bolesnike. Dvadesetak godina unatrag počela su se probijati načela u liječenju tih bolesnika.
Tako se javio i pojam agresivnog intenzivnog liječenja bolesnika s teškom kraniocerebralnom ozljedom. To liječenje uključuje primjenu mehaničke hiperventilacije i kontinuirano monitoriranje intrakranijskog tlaka (ICP), uz dodatne terapijske intervencije ovisno o vrijednostima intrakranijskog tlaka. Osim primjene manitola i/ili furosemida uključena je i primjena visokih doza barbiturata radi regulacije povišenog intrakranijskog tlaka.
Uočeni su i drugi utjecaji na ishod liječenja kao što su dob, vrijeme proteklo od ozljeđivanja do definitivnog zbrinjavanja, priroda ozljede. Također je spoznata važnost monitoriranja tlaka perfuzije mozga (CCP). Kako je ishemičko oštećenje mozga prisutno u velikom postotku na obdukcijskim nalazima nakon smrti od ozljeda mozga, to se posljednjih godina dosta pažnje posvetilo i moždanoj oksigenaciji. Sve to rezultiralo je postupnim smanjenjem smrtnosti u ovih teških bolesnika.
Da bi rezultati liječenja između različitih ustanova bili usporedivi, danas je opće prihvaćena klasifikacija težine ozljede prema Glasgowskoj koma skali. To znači da bolesnici imaju tešku kraniocerebralnu ozljedu ako prema Glasgowskoj koma skali (GCS) imaju manje od 8 bodova.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA