ࡱ> 9 !bjbj"{lxxx8$TnJ4JJJJ94m1H3H3H3H3H3H3H$L 6NfWHu"WH(JJ+(J(((JJ1H(1H((/E HJ( B@ݦhx `qF H$>J0nJFN(N H(PSIHOLOGIJA SPORTA Renata Bari, mr.sc., Kinezioloaki fakultet, Zagreb DEFINICIJA I PODRU JE PSIHOLOGIJE SPORTA Psihologija sporta i vje~banja primijenjena je znanstvena disciplina u okviru psihologije. Obuhvaa znanstveno prou avanje psiholoakih faktora koji su povezani s sportskom izvedbom i djelovanjem u okviru sporta, vje~banja te ostalih podru ja tjelesne aktivnosti. Predmet prou avanja same psihologijske znanosti jesu psihi ki procesi i ponaaanje s ciljem njihova razumijevanja, predikcije i kontrole moguih u inaka. Koriatenjem znanstvene metodologije, te kroz savjetodavnu praksu sportski psiholozi implementiraju spoznaje psihologijske znanosti u specifi an kontekst sporta, njegujui interdisciplinaran pristup i spoznaje iz podru ja sportske znanosti, medicine, antropologije i biologije za ostvarivanje temeljnih ciljeva istra~ivanja i primjene njihovih rezultata u praksi. Primarne principe i zakonitosti psihologijske znanosti sportski psiholozi primjenjuju prvenstveno kako bi ostvarili dva temeljna cilja, tj. kako bi: pomogli sportaaima u unaprjeenju individualne ili timske sportske izvedbe razumjeli kako sudjelovanje u sportu i tjelesnom vje~banju utje e na individualni sportski razvoj, zdravlje i psiholoaku dobrobit pojedinca. (American Psychological Association, Division 47, Definition) Kako je psihologija sporta mlada disciplina, podru ja interesa sportskih psihologa joa uvijek se aire i razvijaju. Openito gledano, sportska se psihologija razvija u okviru dva airoka konteksta: akademskom, te primijenjenom. Podru je djelovanja psihologije sporta, prema Rokusfalvy (1980, prema Tuaak i Tuaak, 2001) mo~e se sistematizirati u sljedea podpodru ja: psiholoaka analiza sportske djelatnosti, ato je ujedno i centralni problem cjelokupnog psihologijskog istra~ivanja u podru ju sporta. Ona obuhvaa otkrivanje psihofizioloakih i psiholoakih specifi nosti pojedine sportske discipline, te utjecaj toga na procese motori kog u enja, komunikaciju meu sportaaima, do~ivljaj psiholoakog optereenja za vrijeme sportske izvedbe i sl. psiholoaka sredstva za poboljaanje sportskih postignua. to pretpostavlja identifikaciju psiholoakih elemenata optimalnog sportskog postignua, te sadr~aje i procese njihove promjene koji su potrebni za dostizanje takvih uspjeha. psiholoaka problematika sportskih disciplina. U ovom segmentu va~na je upotreba psihodijagnosti kih sredstava kao jedne od selekcijskih metoda, ato e uz identifikaciju sposobnosti te preferencije pojedinca rezultirati preporukom za odabir pojedincu najprikladnijeg sporta. Na taj na in osiguravaju se pretpostavke za uspostavljanje ravnote~e izmeu sportaaa i njegove socijalne okoline, ato je jedan od va~nih faktora koji mogu doprinijeti ili naruaiti sportaaevu emocionalnu stabilnost, koja je va~na za postizanje sportskog rezultata. psiholoako pitanje odnosa socijalnog okru~enja i sportskog djelovanja. Ovaj se segment nadovezuje na prethodni, a obuhvaa razli ita podru ja intervencije sportskog psiholga, kao ato su npr. psiholoaki utjecaj natjecanja, struktura sportske ekipe i meusobni odnosi suigra a, utjecaj publike itd. psiholoaki utjecaj objektivnih okolinskih faktora na sportsko djelovanje (npr. klima, materijalno-tehni ke mogunosti, sportske ozljede, nesree..) Definiranje optimalnih okolinskih uvjeta, te uvjeta koji predstavljaju okolinu sportskog djelovanja s psiholoake perspektive, nu~an je preduvjet rada sportskog psihologa sa sportaaima, budui da se njihovo sportsko djelovanje dogaa u interakciji s realnom okolinom i njezinim imbenicima, ato utje e na sportaaev do~ivljaj sportskog konteksta, te posredno i na njegov u inak. psiholoaka istra~ivanja u inaka sportskog djelovanja. U okviru istra~ivanja provjeravaju se razli iti u inci sportskog djelovanja na pojedinca, prikupljaju se nove spoznaje koje se formiraju u nove ili uklapaju u postojee teoretske modele. ULOGA SPORTSKOG PSIHOLOGA Uloga sportskog psihologa mo~e se definirati na dvije razine, opoj i specifi noj. I. Opu razinu djelovanja sportskih psihologa determiniraju dva ranije spomenuta airoka konteksta u okviru kojih se psihologija sporta razvija  akademski i primijenjeni. Sportski psiholozi u akademskom kontekstu djeluju na dva na ina. Dio sportskih psihologa jesu istra~iva i koji se bave znanstvenim radom, s ciljem uspostavljanja novih spoznaja te razvoja metodoloakih postupaka i instrumenata koji se potom primjenjuju u okviru razli itih subdisciplina psihologije sporta. Sportski psiholozi koji se bave istra~iva kim radom provjeravaju aktualne teorije u ovom podru ju, te stvaraju nove, usavraavaju postojee i razvijaju nove konceptualne modele koji se mogu koristiti za predikciju sportskog ponaaanja. Ovi sportski psiholozi takoer esto surauju u kreiranju tretmanskih intervencija i programa sportske pripreme sportaaa s kolegama koji rade 'u praksi' sa sportaaima, timovima i sportskim trenerima. Drugi dio sportskih psihologa u okviru akademskog okru~enja jesu edukacijski sportski psiholozi, sveu iliani ili srednjoakolski profesori, koji rade na predaji i airenju znanja i spoznaja iz podru ja sportske psihologije. Sportski psiholozi takoer znanstvene spoznaje i stru na znanja primjenjuju u praksi, bave se savjetodavnim radom. Sportske psihologe u tom podru ju mo~e se nazvati klini kim sportskim psiholozima, no mo~da je ispravnije nazivati ih savjetodavnim sportskim psiholozima, budui da rade s populacijom mladih i odraslih sportaaa i trenera koji uglavnom ne pripadaju klini kom uzorku, ve normalnoj populaciji bez izra~enih simptoma psihopatoloakih poremeaja. Savjetodavni sportski psiholozi su stru njaci koji poma~u sportaaima (individualno i u timu) na psiholoakom planu, s ciljem poboljaanja njihovih sportskih postignua, kao i u savladavanju poteakoa s kojima se susreu u svojoj sportskoj karijeri. Savjetodavni sportski psiholog bavi se tako emocionalnim problemima koji se kod sportaaa javljaju kao posljedica stresnih uvjeta odvijanja sportske aktivnosti (Horga, 1993), problemima ovisnosti i interpersonalnim konfliktima (Cox, Qiu, Liu, 1993). Osim toga, njihova je zadaa takoer suraivati s trenerima i ostalim sportskim kadrovima, a svoju ulogu uglavnom obavljaju u okviru aireg tima stru njaka (npr. lije nik, fizioterapeut, nutricionist) zadu~enih za kompletnu brigu o sportaaima. Mogue je da sportski psiholog pripada obima profilima istodobno, ato je esto slu aj kod, npr. sveu ilianih profesora koji se bave istra~iva kim radom u nekom od podru ja psihologije sporta, te svoja znanja potom primjenjuju i u praksi. II. Specifi na razina djelovanja sportskih psihologa definirana je prakti nim zadaama sportskih psihologa u razli itim podru jima djelovanja. Ostvaruje se kroz meudjelovanje psihologijske i sportske znanosti, tj. stru njaka i znanstvenika ovih podru ja i njihovu suradnju. Uloga sportskog psihologa u praksi razli ita je ovisno o podru ju rada i interesa, no neka podru ja djelovanja usko su povezana, pa je nu~na aira stru na kompetentnost. Prema Singeru i suradnicima (2001) specifi no djelovanje sportskih psihologa obuhvaa sedam temeljnih podru ja. Toj se listi mo~e pridodati joa jedno podru je djelovanja sportskih psihologa koje postaje sve aktualnije u novije vrijeme, tako da ih u kona nici mo~emo navesti osam. To su: u enje, izvedba, vjeatine sport mladih mentalne/psiholoake vjeatine i programi savjetovanje grupna dinamika zadovoljstvo (well-being) evaluacije life-style management sportaaa. U enje, izvedba vjeatine U okviru ovog podru ja djelovanja sportski psiholozi se, openito gledano, bave problematikom motori kog u enja, razvoja sportskih vjeatina, unaprjeenja sportske izvedbe te motori kog pamenja i kontrole. Problemi na koje se fokusiraju u ovom podru ju jesu: zahtjevi motori kih zadataka tehnike vje~banja, motori ke simulacije djelovanje povratnih informacija na u enje i u inak strategije u enja procesiranje informacija automatizacija kretnih struktura ekspertni sustavi za procjenu integracija perceptivnih i motori kih procesa. Prakti na zadaa sportskog psihologa jest usmjerenost na utvrivanje na ina na koji kognitivni i perceptivni procesi za vrijeme u enja funkcioniraju na razini pojedinog sportaaa, postoje li deficiti ili disfunkcije, mo~e li im se, ukoliko postoje, pretpostaviti ili utvrditi porijeklo, te postoji li potreba za potpunom dijagnosti kom obradom ili nekim oblikom intervencije. Takoer je va~na zadaa identificirati uvjete u enja i vje~banja koji su najprikladniji za pojedine kategorije sportaaa (po etnike, vrhunske) ato treba biti u skladu s osobitostima njihova razvojnog statusa i kognitivne zrelosti, kao i razine razvijenosti sportskih vjeatina te sportske pripremljenosti. Sport mladih Sportski psiholog u okviru ovog podru ja bavi se mladim sportaaima, problemima njihove prilagodbe na sportski ~ivot, njihovom socijalnom okolinom, te osobito razvijanjem strategija motiviranja mladih sportaae, kao i odr~avanja optimalne razine motivacije s ciljem prevencije njihova osipanja iz podru ja sporta. Sportski se psiholog u ovom podru ju usmjerava na: identificiranje optimalnih perioda i metoda u enja rad s trenerima i roditeljima maturacijske utjecaje motivaciju odustajanje od sporta moralni razvoj osobitosti sportaaa s obzirom na spol. Rad sportskog psihologa usmjeren je na razumijevanje djece - mladih sportaaa, njihovih potreba i prioriteta, mogunosti i motiva. U tom smislu, velik dio djelatnosti sportskog psihologa, osim rada s mladim sportaaima u razli itim segmentima, usmjeren je i na rad s trenerima i njihovim roditeljima. To obuhvaa educiranje trenerskih kadrova o mogunostima oblikovanja sportskog treninga kako bi se u ato veoj mjeri uskladili razvojni zahtjevi sa zahtjevima sportske aktivnosti, te uva~ile spolne razlike koje u nekim segmentima zahtijevaju specifi an pristup. Va~an segment rada s trenerima i roditeljima odnosi se na usavraavanje komunikacijskih vjeatina, te formiranje realnih o ekivanja kako bi se smanjio prevelik psiholoaki pritisak na mlade sportaae, esto prisutan osobito u vrhunskom sportu, a koji je kontraindiciran sportskom uspjehu. Cjelokupan je rad usmjeren na pokuaaj izgradnje jednog sveobuhvatnog sustava podrake mladim sportaaima koji e pridonijeti psiholoakoj dobrobiti mladih sportaaa, te kvaliteti sportske izvedbe. Mentalne/psiholoake vjeatine i programi Ovaj segment djelovanja sportskog psihologa, osim ato je laicima najzanimljiviji, vjerojatno je i najosjetljiviji, budui da je njegov utjecaj na sportski u inak izravan. Veliki dio sportske javnosti rad sportskog psihologa do~ivljava upravo kroz psiholoaku (mentalnu) pripremu sportaaa. Iako je psiholoaka priprema sportaaa samo jedan od etiri aspekta sportske pripremljenosti (sportsku pripremljenost sportaaa ine tjelesna, tehni ka, takti ka i psiholoaka priprema) ona je osnovni preduvjet optimalnog integriranja i realizacije svega ato je sportaa usvojio i postigao u okviru ostalih segmenata. Psiholoaka priprema provodi se u okviru psiholoakog tretmana ( emu prethodi iscrpna psihodijagnosti ka obrada sportaaa i izrada programa psiholoake pripreme) i obuhvaa: rad na unaprjeenju mentalnih vjeatina razvoj koncentracije i pa~nje poboljaanje samopouzdanja i samopoatovanja oblikovanje atribucijskih procesa podizanje motivacije oblikovanje optimalnih ciljeva postignua savladavanje stresa preuzimanje kontrole i samokontrolu. Sportski psiholog istra~uje i koristi razli ite postupke koje nu~no prilagoava pojedinom sportaau i njegovim potrebama u skladu s njegovim psiholoakim profilom, a sve s ciljem maksimalnog iskoriatavanja i unaprjeenja sportaaevih osobnih kapaciteta koji mogu pridonijeti njegovom sportskom postignuu i uspjehu. Rad sportskog psihologa u ovom segmentu je savjetodavni, ponekad terapeutski, a najveim dijelom edukativni, budui da je cilj sportskog psihologa ne samo pomoi sportaau na putu do njegovog cilja, ve ga i pou iti kako da si sam pomogne. Usvajajui korisna znanja i tehnike sportaa mo~e lakae ostvariti ne samo neki od sportskih ciljeva, ve dostii i viae razine osobnog uspjeha i zadovoljstva ~ivljenja (Orlick, 1999). U procesu psiholoake pripreme uloga sportaaa je aktivna. Iako se radi o voenom procesu u kojem sportski psiholog poma~e sportaaevu osobnom rastu i razvoju, kona ni u inak posljedica je prvenstveno sportaaeva rada, a ne rada psihologa. U procesu psiholoake pripreme sportaaa koriste se razli ite tehnike (Tuaak i Tuaak 2001). Njihovo detaljnije objaanjavanje i pravila za upotrebu prelaze razmjere ovog ud~benika, pa e ovdje biti samo navedene. Naj eae koriatene tehnike i postupci psiholoake pripreme sportaaa jesu: tehnike upoznavanja sebe i vlastitih ograni enja izrada strategija ponaaanja uo i i izmeu natjecanja odabir i usvajanje klju nih podra~aja ('okida i') za evociranje ~eljenih prednatjecateljskih stanja (upotreba u enja uvjetovanjem u sportu) tehnike relaksacije tehnike disanja tehnike sa poboljaanje koncentracije tehnike vizualizacije i senzorizacije simulacije tehnike kognitivnog uvjeravanja i samouvjeravanja tehnike kontrole pozitivnog mialjenja tehnike transcedencije hipnoza, autohipnoza i posthipnoti ke sugestije i drugo. Savjetovanje Sportski psiholog koji se bavi savjetovanjem trebao bi biti profesionalno obrazovan i upuen u principe i na in provoenja savjetodavne prakse u skladu s nekim od teorijskih koncepata terapijskih pravaca. Naj eae se primjenjuju na ela kognitivno-bihevioralne terapije, realitetne terapije, ali i na ela mnogih drugih terapijskih pravaca (sva ili neka), ovisno o problematici s kojom se sportski psiholog susree. U okviru savjetovanja rjeaava se sljedea problematika: savladavanje problema suo avanje i posljedice ozljede / boli depresija ovisnost poremeaji hranjenja prestanak sportske karijere anksioznost neprilagoeni obrasci ponaaanja trajna onesposobljenost (invaliditet) krizne intervencije. Rad sa sportaaima na ovakvim problemima nu~an je budui da postojanje nekog od problema zna ajno umanjuje sposobnost sportaaeva savladavanja zahtjeva sportskog treninga i natjecanja, te ga ometa i u djelovanju u svim ostalim segmentima njegova ~ivota. Uzroci nekog od ovih problema, manifestacija njihovih simptoma i neuspjeh savladavanja istih neprestano iscrpljuju kognitivne, emocionalne i tjelesne kapacitete pojedinca, te mijenjaju njegov do~ivljaj socijalne i sportske okoline. Cilj savjetodavnog rada sa sportaaem jest pomoi mu da svoj unutraanji svijet stavi pod vlastitu kontrolu, da savlada osobne dileme, poteakoe i krize, te da, kroz procese kognitivnog restrukturiranja, suo avanja, analize odnosa, izra~avanje emocija i sl. promijeni, prihvati, prevlada ili se nau i suo iti s izazovima, prijetnjama i posljedicama vlastita djelovanja u okru~enju u kojem ~ivi i djeluje. Va~no podru je savjetodavnog rada sportskog psihologa kojem se danas pridaje, na ~alost, premalo pa~nje, jest savjetovanje sportaaa po prestanku sportske karijere. Glavna vodilja ovakvog savjetovanja je mijenjanje sportaaeva identiteta, te preusmjeravanje sportaaa od sporta ka djelatnostima za koje je sposoban i koji su povezani s ostalim aspektima sociokulturalne okoline (Ceci-Erpi , 2002). Ukoliko je sportska karijera prekinuta ozljedom ili invaliditetom intervencijska strategija obuhvaa elemente krizne intervencije (rad na savladavanju stresa, traumatskih reakcija, izgradnji odnosa sa sportaaevom okolinom naruaenog traumom i njezinim posljedicama itd.). Grupna dinamika U podru ju grupne dinamike rad sportskog psihologa usmjeren je na prou avanje organizacijskih sustava grupe u okviru kojih psiholog nastoji pomoi svakom lanu i grupi kao cjelini s ciljem razvoja grupne kohezivnosti, te dostizanja optimalne razine timskog rada kako bi uspjeano djelovali na realizaciji zajedni kih ciljeva. Sportski psiholog u ovom segmentu bavi se: produktivnoau oblikovanjem morala i kohezivnosti lanova tima utjecajem trenerova rukovodeeg ponaaanja interaktivnim procesima u ekipi dimenzijama socijalnih odnosa i komunikacije utjecajem publike na u inak sportske ekipe specifi nim obilje~jima ekipa vezanim uz spol. injenica je da su sportaai ekipnih sportova veliki dio svog vremena prisiljeni provoditi kao lanovi grupe, ato ne zna i nu~no da vole provoditi svoje vrijeme s kolegama, niti da im svi odgovaraju kao osobe. U brojnim je istra~ivanjima dokazano da motivacijska klima u ekipi i timska kohezivnost u velikoj mjeri determiniraju motivaciju sportaaa i sportska postignua (Duda, 2001, Roberts, 2001, Orlick, 1999). Osnovni preduvjet 'dobrog timskog funkcioniranja' jest sklad izmeu lanova ekipe i trenera, a njega je mogue razviti samo u pozitivnom i poticajnom timskom okru~enju. Zadatak sportskog psihologa jest da educira i poma~e treneru u oblikovanju po~eljnih obrazaca motivacijske klime, da radi na unaprjeenju komunikacije i interpersonalnih odnosa u smislu prihvaanja, brige za suigra e, otvorene komunikacije i oblikovanja zajedni kih planova (Orlick, 1999). Takoer je va~no pratiti i modulirati obrasce komunikacije trenera i sportaaa. Va~no podru je rada sportskog psiholga u ovom segmentu jest pomo u rjeaavanju konflikata. Ovaj segment rada sportskog psiholga usko je povezan sa savjetovanjem, budui da je svaki sportaa i individua i lan tima, pa u sportskoj ekipi sportski psiholog dijelom koristi i individualni pristup. Zadovoljstvo (well-being) Ovaj segment iz podru ja sportske psihologije u veoj se mjeri odnosi na istra~iva ki rad sportskih psihologa, iako mo~e nai svoju primjenu i u praksi. Naravno, i sva ranije pobrojana podru ja znanstveno se istra~uju u okviru psihologije sporta. Zadovoljstvo zbog bavljenja sportskom aktivnoau povezano je s: samopoimanjem motivacijom za sport i vje~banje stupnjem predanosti sportu psiholoakom dobrobiti kao posljedicom bavljenja sportom kvalitetom ~ivota. Svaki je psiholog po svom profesionalnom opredjeljenju usmjeren na dobrobit drugih, te na pomo drugima da to i ostvare. Osjeaj zadovoljstva dio je ukupne dobrobiti kojom mo~e rezultirati aktivnost kojom se pojedinac bavi. Kako bismo mogli predvidjeti ne ije ponaaanje u podru ju sporta nu~no je poznavati antecedente i posljedice uklju enosti u sport i bavljenje tjelesnom aktivnoau. Takve su spoznaje sportskom psihologu va~ne za planiranje rada sa sportaaima i oblikovanje programa psihi ke pripreme. Evaluacije Va~an segment rada svakog psihologa, pa tako i sportskog jesu evaluacija i procjena koje provodi na pouzdan, valjan i objektivan na in. Osnovni preduvjet za to jest stru nost, te kompetentno koriatenje razli itih metodoloakih postupaka, ato svaki psiholog stje e u tijeku svojeg obrazovanja. Djelatnost sportskog psihologa u ovom segmentu obuhvaa koriatenje (ili konstrukciju) mjernih instrumenata (testovi, upitnici, skale procjena..) provjerenih metrijskih karakteristika, ato je nu~an preduvjet donoaenja pouzdanih i valjanih zaklju aka, predikcija i odabira. Mjerni instrumenti koje sportski psiholog koristi u praksi dijelom su standardizirani mjerni instrumenti koje psiholozi koriste (testovi inteligencije, upitnici li nosti, skale raspolo~enja i sl.), a dijelom ih razvija ili adaptira sam, za potrebe svog rada, ili pak koristi poznate i provjerene mjerne instrumente inozemnih autora nastale za specifi an kontekst i karakteristike sporta. Veliki dio psiholoakih mjernih instrumenata, prema Zakonu o psiholoakoj djelatnosti, ovlaateni su primjenjivati i interpretirati samo psiholozi. Rad sportskog psihologa u ovom segmentu obuhvaa: konstrukciju psiholoakih mjernih instrumenata interpretaciju rezultata psiholoake procjene postupke predikcije sportskog uspjeha identifikaciju i selekciju sportskih talenata postavljanje dijagnoza evaluaciju vlastitog rada. Prikupljene informacije psiholog analizira primjerenim statisti kim metodama za analizu podataka, a interpretaciju rezultata mo~e temeljiti i na kvalitativnim analizama, analizi profila i sl. Ovo podru je rada sportskog psihologa usko je povezano sa svim ostalim segmentima, to nije svaki se sportski psiholog u svom radu nu~no slu~i odreenim instrumentarijem i metodoloakim postupcima kako bi mogao obavljati svoju djelatnost. Osim toga, svaki psiholog koji svojem poslu pristupa profesionalno trebao bi na isti na in analizirati i evaluirati i u inke vlastitog rada, kako bi na temelju dobivenih rezultata mogao modificirati svoje programe i metode rada, te prilagoavati intervencijske strategije i postupke pojedinom klijentu. Life-style management sportaaa Life-style management u sportu nova je disciplina koja pobuuje ogromno zanimanje stru njaka i sportskih kadrova, te osobito vrhunskih sportaaa. Predstavlja individualizirani servis podrake dizajniran specifi no za pojedinog sportaaa kako bi mu pomogao kreirati jedinstveno okru~enje potrebno za njegov uspjeh. Opi cilj ove djelatnosti jest pomoi sportaau u uspjeanoj integraciji sporta i 'civilnog ~ivota'. Svaki vrhunski sportaa primarno je orijentiran na sport i natjecanje, a ovaj mu servis poma~e istodobno se usmjeriti i na ostala podru ja ~ivota kao ato su obitelj, karijera, socijalni ~ivot, financije i sl., a bez remeenja njegove sportske karijere. Ovaj sustav funkcionira uz pomo educiranog sportskog savjetnika koji je lan sportskog tima koji brine o sportaau. Njegova je uloga pomoi sportaau da se integrira u airu druatvenu zajednicu, da pomogne minimizirati konflikte i distrakcijske dogaaje koji mogu remetiti sportsku izvedbu ili ak prerano naruaiti sportsku karijeru. Inozemna iskustva pokazuju da dobar dio sportskih psihologa nalazi u ovoj djelatnosti svoje mjesto, a njihova je djelatnost znatno aira nego ato to pretpostavljaju ranije objaanjeni segmenti. Ona obuhvaa pomo sportaau kroz: lifestyle podraku (npr. komunikacija s medijima, upravljanje raspolo~ivim vremenom, sponzorstva i promocije itd.) savjetovanje s ciljem graenja karijere i zapoaljavanja (npr. planiranje i odabir honorarnog ili ' part-time' zaposlenja, planiranje post-sportske karijere itd.) pomo u procesu obrazovanja (npr. odabir fleksibilnih edukacijskih programa, pregovaranje s obrazovnim institucijama, pomo sportaau u donoaenju pravih edukacijskih odluka koje se uklapaju u njegovu sportsku karijeru i sl.). Psiholog kao savjetnik istodobno poma~e sportaau nositi se sa stresovima sportskog ~ivota 'na terenu', a u cjelokupnom je radu utoliko uspjeaniji ukoliko i sam ima sportsko iskustvo. Brojni sportaai isti u veliku korist koriatenja ovakvog tipa usluga osobito zato ato pravovremena briga za njih u cjelini poma~e lakaoj integraciji u druatveni milje nakon zavraetka karijere (Gastin, 2004). Osnovni preduvjet funkcioniranja ovakvog sustava jest pripremljenost ostalih organizacijskih struktura u sportu (sportski savezi, Olimpijski odbor) koji trebaju kreirati program i stvoriti preduvjete za razvoj ovakvog sustava, pregovarati s drutvenim i privatnim ustanovama (kole, fakulteti, poslovne kompanije) kako bi pristup sportaima i ovakvim programima bio otvoren. Inozemna iskustva (npr. Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, USA) pokazuju da ovakva individualizirana briga za sportae donosi zna ajne rezultate. SPORTSKI PSIHOLOG  LAN STRU NOG TIMA Sportska priprema kompleksan je proces koji obuhvaa tehni ku, takti ku, tjelesnu i psiholoaku pripremu. Upravo razina psiholoake pripremljenosti sportaaa utje e na integraciju ostalih aspekata sportske pripreme u koherentnu cjelinu, pa je potreba za uklju ivanjem sportskog psihologa u stru ni tim vrlo aktualna i sve viae prisutna. To osobito dolazi do izra~aja u vrhunskom sportu koji postavlja izuzetne tjelesne i psihi ke napore pred sportaaa i na treninzima i na natjecanjima, a sportski psiholog poma~e sportaau u savladavanju prepreka i nadila~enju odreenih 'platoa' s kojima se sportaa neminovno susree. est je slu aj, osobito u zemljama koje nemaju tradiciju formiranja kompleksnih stru nih timova za pripremu sportaaa, da je jedna od prvih zadaa sportskog psihologa koji postaje lan stru nog tima razbiti predrasude i pogreano utemeljena uvjerenja kako kod svojih suradnika tako i kod sportaaa. Naj eae takve predrasude ve~u se uz mialjenja da je rad sa psihologom samo za 'duaevno poremeene' osobe, te da je psiholog u timu nepotreban, atoviae i atetan. Ovakve predrasude i stavovi mogu se mijenjati jedino kroz proces promjene, u kojem e psiholog svojom kompetentnoau, sustavnim i planiranim radom te rezultatima sakupljati protuargumente. Uloga sportskog psihologa u timu odreena je po etnom podjelom uloga i ne mora nu~no biti jednozna na. Ona je takoer odreena i sastavom stru nog tima i ovisi o aspektima suradnje lanova tima. Psiholog redovito djeluje u uskoj suradnji s trenerom koji je idejni voa i organizator rada stru nog tima, a uloga psihologa ogleda se u podru ju emocionalno-socijalnog voenja sportaaa (Tuaak, 2000). Iako je uloga psihologa u timu dominantno aktivna, on takoer mo~e imati i indirektni utjecaj na sportaae i to posredstvom realizacije nekih preporuka, koje su rezultat psihologova rada i procjene, a provodi ih trener trener. Na takav se na in ne ruai trenerov autoritet, a informacije koje sportaa na taj na in dobiva u veoj su mjeri usklaene pa je njihovo djelovanje u inkovitije. Kroz rad na realizaciji zajedni kih ciljeva sportski psiholog svoje djelovanje usklauje s djelovanjem ostalih stru njaka u timu. Va~na uloga sportskog psiholga jest da u estalo isti e da je primarni i zajedni ki cilj svih lanova sportskog tima pomoi sportaau da se razvija u sretnu, zdravu i sportu posveenu osobu, ato je nu~an preduvjet dobrih rezultata, a ato isklju uje mogunost njegova prosuivanja kao osobe samo na temelju sportskog postignua, tj. pobjede ili poraza (Kidd, 1979). Psiholog je odgovoran odr~avati i promovirati ovakvo stajaliate neovisno o posljedicama za sportski rezultat ili izvedbu, tj. 'atititi' sportaaev fizi ki i psihi ki integritet, pravovremeno ukazujui na posljedice eventualnih suprotnih postupaka ili namjera. Uloga sportskog psihologa takoer ovisi i o dobi sportaaa. Rad sa mladim sportaaima nu~no je razli it od rada sa odraslim sportaaima, pa je uloga psihologa da informira ostale lanove stru nog tima o razvojnim specifi nostima karakteristi nima za odreenu dob, te da vodi ra una da se one takoer u svim segmentima sportske priprema, uz sve prethodno navedno, u ato veoj mjeri poatuju. ETIKA I RAD SPORTSKOG PSIHOLOGA Rad svakog sportskog psihologa koji djeluje na podru ju Republike Hrvatske treba biti utemeljen na modelu strukovnog ponaaanja, tj. treba biti u skladu s na elima Eti kog kodeksa Hrvatskog psiholoakog druatva. Temeljna pretpostavka ove tvrdnje jest da posao sportskog psihologa mo~e obavljati jedino kvalificirana osoba, psiholog, koji ima potrebu razinu specifi nih znanja i kompetencija da provodi psiholoako testiranje i savjetovanje, te primjenjuje razli ite postupke u enja kako bi pomogao sportaau. U protivnom slu aju radi se o neodgovornom i neeti nom postupanju, tj. o kraenju profesionalne etike. U radu sa sportaaima sportski psiholog mora poativati eti ke standarde. Najva~niji su (prema Eti kim standardima HPD-a,1996, te APA-e, NASPSPA-e, Cox, 1998)1 : 1. Uva~avanje ljudskih prava i dostojanstva osobe. U svom radu psiholozi iskazuju bespogovorno atovanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i vrijednosti svih ljudi., nastoje otkloniti sve oblike diskriminacije, a postojee razlike prihvaaju na otvoren i tolerantan na in. 2. Odgovornost. Sportski psiholog prihvaa odgovornost za posljedice svojeg djelovanja te ula~e maksimalan napor kako bi osigurao primjerenu uslugu. Pri tom mora biti krajnje oprezan da se njegov rad i njegova uloga ne bi ni na koji na in zlouporabila. 3. Kompetentnost. Sportski psiholog pru~a one usluge i koristi one tehnike za koje je kvalificiran na osnovi formalne edukacije ili iskustva. 4. Moralni i zakonski standardi. Sportski psiholog odbija sudjelovati u svakoj aktivnosti koja nije u skladu sa zakonskim, moralnim ili eti kim standardima. 5. Zaatita privatnosti, tajnost informacija. Sportski psiholog poatuje povjerljivost informacija svojih klijenata ili ispitanika, te poduzima nu~ne mjere opreza da ovaj aspekt odnosa ne bude ni sa im povrijeen. Dobrobit klijenta. Sportski psiholog uvijek potuje integritet i dobrobit pojedinaca i grupa s kojima radi. U razvoju, objavi i koritenju instrumenata kao i dobivenih rezultata sportski psiholog postupa apsolutno u interesu klijenta. Profesionalni odnosi. Sportski psiholog osjetljiv je na potrebe i dileme kolega u ostalim podru jima sportske djelatnosti. Poativanje prava klijenta. Svaki sportaa ima pravo odbiti testiranje, savjetovanje, sudjelovanje u istra~ivanju ili bilo koji oblik rada sa sportskim psihologom. Za sportaae mlae od 18 godina nu~no je dobiti pristanak roditelja. Svaki sportaa ima pravo na potpuni uvid u svoje rezultate. Sportski psiholog takoer treba voditi ra una o oblikovanju osobnih javnih nastupa. Prilikom izjava koje se ti u njegovog rada sa sportaaima ili prilikom komentiranja odreenih sportskih dogaaja u potpunosti mora poativati eti ki kodeks i na ela struke.  1 HPD-Hrvatsko psiholoako druatvo, APA-American Psychological Association, NASPSPA- North American Society for Psychology of Sport and Physical Activity LITERATURA: American Psychological Association, Division 47, pretra~ivano 4.9.2004. na  HYPERLINK "http://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htm" http://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htm, Ceci_Erpi , S.(2002). Konec aportne kariere.Razvojno psiholoaki in aportno psiholoaki vidiki. Ljubljana: Fakulteta za port. Cox, R.H., Qui, Y. i Liu, Z. (1993). Overwiew of Sport Psychology. In: Singer, R.N., Muhphey, M., Tennant, L.K.: Handbook of Research in Sport Psychology, pp. 517-586. New York: Macmillian Publ. Company. 3-33. Cox, R.H. (1998). Sport Psychology: Concepts and Applications (4th Ed.). USA: Mc Graw-Hill Companies. Duda, J.L. (2001). Achievement Goal Research in Sport: Pushing Boundaries and Clarifying Some Misunderstandings. In: Roberts, G.C.: Advances in Motivation in Sport and Exercise, pp. 129-183. Champaign, IL: Human Kinetics Publishers. Eti ki kodeks Hrvatskog psiholoakog druatva, pretra~ivano 10.6.2003. na http://pedagog.human.pefri.hr/~bezinpet/etika/KODEKS.htm Gastin, P. (2004). Lifestyle Management. Faster, Higher, Stronger,23 (4), 18-21. Horga, S. (1993). Psihologija sporta. Zagreb: Fakultet za fizi ku kulturu. Kidd, B. (1979). Athlete s Rights, the Coach and the Sport Psychologist. In: Coach, Athlete and Sport Psychologist (Ur: Klavora, P. i Juri V.D.) Toronto: Twin Offset Limited. Orlick, T. (1999). Mentalni trening za sportae. Zagreb: Gopal d.o.o. Roberts, G.C. (2001). Understanding the Dynamics of Motivation in Physical Activity: The Influence of Achievement Goals on Motivational Processes. In: Roberts, G.C.: Advances in Motivation in Sport and Exercise, pp.1-51. Champaign, IL: Human Kinetics Publishers. Singer, R.N., Hanenblas, H.A. i Janelle, C.M. (2001). Prolouge: A Breif History of Research in Sport Psychology. In: Handbook of Sport Psychology (2nd Ed.).USA: John Wiley & Sons, Inc. Tuaak, M. (2000). Psihologija aporta. U: Medicina aporta: izabrana poglavja (Ur. ajavec, R.). Celje: Druatvo za aportnu medicinu Slovenije. Tuaak, M. i Tuaak, M: (2001). Psihologija `porta. Ljubljana, Znanstveni institut filozofske fakultete. &<BV,~ !~""""@?r?HIUUZggkl}}Ќ`x686(xb(*|F~CJH*5\6]5CJOJQJ\mHsHCJ OJQJmHsHKHOJQJ^JaJmHsHI& ( \^"$:<.. " & Fdhhdh^h & Fdhhdh`hdh$dha$dhdhdh """"^#`#$$P,57799L=N====>(>\>r>>>@?r?hdh^h & Fdhdh`dhr?A|AABnBBBCBCCCHHIKKNLLLLLMdMUUU & Fdhdhdh`UU[.\j\\].]]]]]h`ee4gg(hhiiiҁ,hdh`hdh & FdhΌ@\ԏDj^`v pΝ(vҞ684 & Fdhdh(*xHVV`bfLh$ & F hdh^`hhdh`hdh`dhhdh^h & FdhHPR'(a$a$$ & F 8hh^ha$$ h^`a$ & F 8hh^h Ldh^`L$Ldh^`La$$dha$dh & F hdh^`hJL(MiǶw_Hw>156CJOJQJ\]5CJOJQJ\-0J56B*CJOJQJ\]mHphsH/j56CJOJQJU\]mHsH 56CJOJQJ\]mHsH)j56CJOJQJU\]mHsH5CJOJQJ\mHsHCJOJQJmHsH!5CJOJQJ\mHnHsHu5CJOJQJ\5CJH*OJQJ\5CJOJQJ\mHsH*j5CJOJQJU\mHnHsHui;=u*BDhj1M{lJNrfhŵ||k`CJOJQJmHsH 56CJOJQJ\]mHsH&0J5CJOJQJ\^JaJmHsH"0J5B*CJH*OJQJ\ph%0J56B*CJOJQJ\]ph0J5B*CJOJQJ\ph5CJOJQJ\mHsH5>*CJOJQJ\56CJOJQJ\]5CJH*OJQJ\5CJOJQJ\"abBDdelmLNh h^` & F 8hh^h & F 8h`$ h^`a$$ & F 8hh^ha$$a$hj !$Ldh^`La$ & F 8hh^h ^` !5CJOJQJ\mHsH 1h/ =!"#$%!DyK +http://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htmyK Vhttp://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htm iJ@J Normal*5CJhOJQJ\^J_HaJmH sH tHJ@J Naslov 1$<@&CJ KH OJQJ^JaJ >@> Naslov 2$@&CJOJQJmHsHJ`J Naslov 3$@& 56CJOJQJ\]mHsH6A@6 Zadani font odlomkaNB@N Tijelo teksta$a$5CJOJQJ\mHsH0 @0 Podno~je  _$*)@* Broj stranice6@"6 Tekst fusnoteCJaJ6&@16 Referenca fusnoteH*H+@BH Tekst krajnje biljeakeCJaJH*@QH Referenca krajnje biljeakeH*.U@a. Hiperveza >*B*phPOqP medium-normal1#56CJOJQJ\]^JaJo(@V@@ SlijeenaHiperveza >*B* ph { GHqr~_./ @ O@A[\_a(.9Y\7Ibz"{""##'$E$[$f$|$$$((((+,5,`,,,,,,,4.00112I22223D3O33333345556(616F6b6n6666C:<<<`>o>>>>?A?p?CLDMDgDEEEE"F5F/H0H;HLLLM;MiMMMMzP{PP_UUsVTWXZZ[y]`fgggg{h jjklJmmno#pFqErFrGrIrrrrss&t'ttt`uauJvKvvv w!wlwmwxxcxdxkyly%z&zzz{{!{0(0000H0H0H 0H 0H0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0H0H0H0H 0H 0 H 0 H 0 H 0 H 0 H 0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0 H 0!H 0"H0H0H0H0H 0#H 0$H 0%H 0&H 0'H 0(H 0)H 0*H 0+H 0,H0H0H0H0H0H 0-H 0.H 0/H 00H 01H 02H 03H0H0H0H0H0H 04H 05H 06H 07H 08H0H0H0H0H0H 09H 0:H 0;H 0<H 0=H 0>H0H0H0H0H0H 0?H 0@H 0AH0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H 0H 0H 0H0H0H0H0H0H0H0H 0H0H 0H0H 0H0H 0H0H 00 00 0H0H 0H0H 0H0H 0H0H 0 H0H 0 H0H 00 000i!}"r?U|kah!~ ?syss {X8@(  HB  C DB S  ?Gr {LD%t _Hlt84307626 _Hlt84307627 _Hlt84307694 _Hlt84307695 _Hlt84307643 _Hlt84307644%s%s?s?sss!{@@@@@@>s>sssss!{!&)5",@JX]`eM ` n x _ i q~^h"&',9=>CDNqx2 = E$Q$''++Q,_,// 11112263C3q333333334 55 5;;;;;;@@@ANB^BBBDCLCCC[D_D`DeDEEhGsG[JeJM'M{PPPPPPPPPPPPS TT#T_UhU4V8VXXaaibobccdd`gggjjOrWrXrbrcrjrrrr s sss sssssssssssssst:t;tLtTt|ttttttKuOuaueuKvQvRvXvYvbvcvnvovvvxvvvvvv!w&w3w>w?wEwOwWwXwZw[wbwcwjwwwwwwwx#x0x8x9x@xAxCxDxLxVx[x\xaxzyyyyyyyy&z+z8zCzDzJzOzWzXz^z`zhzizqzwz~zzzzzzzzzzzzzzzzzz{!{FHps}~^_-/  ? @ NO?AZ\^a'(-.89X67HIaby"{"""####&$'$D$E$Z$[$e$f${$|$$$$$((((++,,4,5,_,`,,,,,,,,,,,3.4.00111122H2I222222233C3D3N3O3333333334455555566'6(60616E6F6a6b6m6n6666666B:C:<<<<_>`>n>o>>>>>>>??@?A?o?p?CCKDMDfDhDEEEEEEEE!F"F4F5F.H0H:HBH\jlpl@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& z!Tahoma?& Arial Black;Wingdings?5 z Courier New"qZk&G{f:e3!20d|Fq 2QPSIHOLOGIJA SPORTArenatarenataOh+'0   < H T `lt|PSIHOLOGIJA SPORTASIHrenataGenaena Normal.dot renatad58aMicrosoft Word 9.0@=>@@&@q@"ݦe՜.+,D՜.+,@ hp|  dif3| PSIHOLOGIJA SPORTA Naslov 8@ _PID_HLINKSAe*+http://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpUݦData 1TableNWordDocument"SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolpUݦpUݦ  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q