Naslov
MOTIVACIJSKA STRUKTURA MLADIH ATLETIČARKI
(MOTIVATIONAL STRUCTURE IN TRACK-AND-FIELD GIRLS)

Autori
Barić, Renata ; Pribanić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažetci radova 15. Dana psihologije u Zadru / Ćubela-Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Vulić-Prtorić, Anita ; Proroković, Anita - Zadar : Zadar media tiskara, 2006

Skup
XV. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
motivacija za postignućem; atletika; regresijska analiza;
(achievement motivation; track-and-field; regression analysis)

Sažetak
Motivacija sportaša najčešće se proučava u okviru socijalno-kognitivnih teorija (Roberts, 1993, Treasure, 2001). Motivacijske varijable utječu na poticanje i održavanje ka postignuću usmjerenog ponašanja, kvalitetu sportske uključenosti i predanost učenju i sportskom usavršavanju, te djeluju na sportaševu percepciju sportskog okruženja i vlastitog sportskog iskustva. Individualne razlike u motivacijskoj strukturi odražavaju različitu razinu intrinzične i ekstrinzične motivacije, te motivacije za postignućem (Duda, 2001). S obzirom na sve izraženije odustajanje mladih iz sportskih aktivnosti, osobito ulaskom u pubertetsku dob, važno je istražiti njihovu motivacijsku strukturu kako bi se moglo djelovati na smanjenje ili bar usporavanje takvog trenda. Problem ovog rada jest ispitati doprinos motivacije za postignućem objašnjavanju intrinzične i ekstrinzične motivacije djevojčica koje se bave atletikom. Rezultati pokazuju da je većina mladih atletičarki (N=155, 11-14 god.) intrinzično motivirana za svoj sport. Regresijskom je analizom utvrđeno da intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju objašnjavaju donekle različiti faktori motivacije za postignućem. Objašnjavanju intrinzične motivacije atletičarki najviše doprinose njihova kompetitivnost i usmjerenost na sportske ciljeve, a objašnjavanju ekstrinzične motivacije kompetitivnost i usmjerenost na pobjedu. Nisku, ali značajnu povezanost intrinzične i ekstrinzične motivacije moguće je objasniti situacijskim varijablama, u ovom slučaju natjecanjem. Kompetitivnu usmjerenost koje djevojčice ovog uzrasta obično koriste za postizanje osobnih ciljeva, što je i u ovom istraživanju bio slučaj. Takva motivacijska struktura omogućava sportašicama da ispoljavaju adaptivnije afektivne i bihevioralne obrasce jer svoje ciljeve mogu oblikovati i svoja postignuća mogu vrednovati prema različitim kriterijima, ovisno o specifičnosti situacijskih zahtjeva. Naime, ciljevi koje si osoba postavlja u kontekstu postignuća odražavaju njezino uvjerenje o tom što je nužno učiniti da bi se maksimizirala vjerojatnost uspjeha (Harwood, Hardy i Swain, 2000). Iako se ekstrinzični motivacijski obrazac smatra, dugoročno gledano, manje poželjnim u sportu, kvaliteta djetetove uključenosti u sportsku aktivnost uobičajeno se povremeno mijenja iz usmjerenosti na zahtjeve zadatka, usavršavanja i napredovanja na poziciju iz koje dijete vrednuje vlastito djelovanje u odnosu na ostale (Nicholls, 1992) kako bi dobilo potvrdu isplativosti vlastitog intrinzičnog ulaganja i djelovanja. Dobivena motivacijska struktura ukazuje i na važnost ekstrinzičnih motiva za bavljenje sportom uz dominantne intrinzične kod mladih atletičarki, što je u skladu s nalazima nekih dosadašnjih istraživanja (npr. Kim i Gill, 1997). Čini se nužnim respektirati tu činjenicu u radu s djecom ovog uzrasta ukoliko se želi osmisliti odgovarajuće motivacijske strategije koje će omogućiti dugoročno djelovanje u sportskom kontekstu i dodatno pridonijeti poboljšanju sportskih uspjeha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA