ࡱ> q`"bjbjqPqP 4:::$y%         8 H l )h  " ((*(*(*(*(*(*($I+h-N(M  N(   ) r   (( ((V4%@  % _ Edt% T')0)%xU.U.%U. %\  N(N(aX )   d              PSIHOSOCIJALNI I ODGOJNI ASPEKTI INTERAKCIJE TRENERA I DJETETA SPORTA`A Bari Renata i Horga Smiljka, Kinezioloaki fakultet, Zagreb U na inu razmialjanja suvremenog ovjeka sve je viae prisutna svijest o nu~nosti aktivnog na ina ~ivljenja i njegovim viaestrukim pozitivnim posljedicama. U svakodnevnom smo ~ivotu sve viae svjedoci popularnosti sporta meu djecom i mladima, a sport se promovira i kao jedna od najvrjednijih aktivnosti za djetetov motori ki ali i psiholoaki razvoj. Bavljenje organiziranim oblicima sporta mo~e utjecati na oblikovanje djetetove li nosti i njegovih moralnih i socijalnih obilje~ja. Putem sporta dijete oblikuje i usvaja sustav vrijednosti, razvija i u i neke po~eljne osobine li nosti kao ato su npr. suradljivost, asertivnost, odgovornost, upornost; usvaja neka pravila ponaaanja i komunikacije, mijenja i oblikuje ~ivotne navike. Takoer, brojna istra~ivanja pokazuju da je bavljenje sportom u negativnoj vezi s nepo~eljnim oblicima ponaaanja, npr. delinkvencijom (Barnett, Smoll i Smith, 1992). Masovna primjena sporta kao druatvenog fenomena mo~da je najbolje vidljiva iz zastupljenosti sporta meu djecom i mladima. Strukturirani sportski programi dio su svake kulture. U SAD se oko 20 miliona djece u dobi ispod 14 godina bavi nekim sportom, ali statistika ka~e da troje od etvero djece koja se po inju sportom baviti u dobi od 6-7 godina od njega odustaju ulaskom u pubertet ili najkasnije do 15. godine (Papalia, Olds i Feldman, 1999), ato je fenomen koji se sve eae prou ava u okviru znanstvenih istra~ivanja psihologije sporta. I u Hrvatskoj, takoer, ogroman broj djece i mladih sudjeluje u nizu sportskih programa u okviru sportskih ili akolskih sportskih klubova. Osim ato je injenica da djecu k sportu privla e sami sportski programi, natjecateljski duh i prijatelji, va~an razlog bavljenja sportom djece i mladih sportaaa jest i specifi an odnos kojeg grade sa svojim trenerom, kao i klima koju trener oblikuje i promovira u sportu. Prije no ato se neato detaljnije razmotri uloga trenera u procesu treninga djece i mladih, u ovom e se radu ukratko prezentirati neka osnovna razvojna obilje~ja djece i mladih sportaaa, te e se osvrnuti na psiholoaku spremnost djece i mladih za natjecateljski sport. Razvojne karakteristike djece i mladih sportaaa Kada se govori o dje jem razvoju nu~no bi ga bilo razmotriti zasebno s obzirom na karakteristike pojedinih dobnih skupina koje se uklju uju u sportske aktivnosti (predakolska dob, rano i srednje djetinjstvo, adolescencija) i s obzirom na pojedini razvojni aspekt (senzomotori ki, kognitivni, emocionalni, socijalni razvoj i razvoj li nosti). Takav opse~an pregled razvojnih osobitosti djece na koje sport i tjelesna aktivnost mogu djelovati prelazi okvire ovog rada. Zadr~ati emo se samo na nekim osobitostima emocionalnog, motivacijskog, kognitivnog razvoja ( ije je razvojne karakteristike vrlo teako razmatrati odvojeno) u periodu srednjeg djetinjstva i po etka adolescencije, u kojem odgojni utjecaji interakcije trenera i sportaaa najviae i dolaze do izra~aja. Drugi je razlog ato je najvei broj djece koja se bave sportom upravo iz ove razvojne skupine. Razdoblje srednjeg djetinjstva obuhvaa djecu u dobi od 6-11/12 godina. Pri tome treba voditi ra una da nije mogue jasno postaviti granice izmeu razli itih razvojnih skupina, s obzirom na to da prema razli itim teorijama dje jeg razvoja postoje preklapanja. Tj. iako veina djece u dobi od 12 godina ulazi u period adolescencije, to nije apsolutno pravilo koje vrijedi za sve i za sve aspekte razvoja. Prema nekim teoreti arima razvoja (npr. psihoanaliti arima) ovaj razvojni period karakterizira razmjerna emocionalna stabilnost, u usporedbi s nekim drugim razvojnim fazama (Horga, 2000). Prema Piagetu, koji objaanjava kognitivni razvoj djece, u ovom periodu dijete se nalazi u fazi konkretnih operacija, a karakterizira ga sposobnost izvoenja mentalnih operacija koje omoguuju logi ko rjeaavanje problema s konkretnim objektima i na esticama znanja koje dijete posjeduje (Vasta, Haith i Miller, 1997). U dobi od 12 godina zapo inje period formalnih operacija koji uklju uje koriatenje mentalnih operacija viaeg stupnja, logi ko rezoniranje u odnosu na apstraktne i hipoteti ke dogaaje, ne samo na konkretne objekte, sposobnost razumijevanja moguih, ne samo stvarnih dogaaja i odnosa. U ovom periodu moralni razvoj prati kognitivni, moralna na ela postaju fleksibilnija, napuata se apsolutni standard dobro-loae, djeca po inju formirati vlastiti moralni kodeks i zbog tog ato postaju kognitivno zreli, mogu sagledavati viae razli itih aspekata neke situacije, njihove su moralne prosudbe prilagodljivije, te su sposobniji razumjeti razli ita druatvena pravila. To se odra~ava i na njihove socijalne odnose. Kognitivna zrelost zna ajan je faktor spremnosti za bavljenje sportom kod djece, a mo~e se definirati kao stupanj zrelosti za u enje (Ceci Erpi , 2005). Mada se, ato je naj eae slu aj, ne vodi ra una o psiholoakim aspektima spremnosti djece za uklju ivanje u sport, nu~no bi bilo uzeti u obzir i taj kriterij. S aspekta kognitivne nezrelosti prerano uklju ivanje djeteta u sport i previsoki zahtjevi zbog prevelikih o ekivanja trenera ili roditelja koji zahtijevaju viae od aktualnih kognitivnih sposobnosti djeteta, izazivaju brojne negativne posljedice kao ato su do~ivljaj frustracije, sni~eno samopouzdanje i gubitak interesa za sport. Drugi va~an faktor kognitivne spremnosti je sposobnost djetetova razumijevanja razloga sportskog nastupa (Brustad, Babkes i Smith, 2001). Fry i Duda (1997) navode da djeca mlaa od 10-12 godina ne mogu jasno razlikovati koji faktori doprinose sportskom uspjehu (trud, motivacija, te~ina zadatka, srea..). Na primjer, jedanestogodianjaci ne mogu dobro razlikovati trud i sposobnosti kao faktore koji doprinose sportskom uspjehu ili neuspjehu, zbog ega ih mogu pogreano atribuirati, a ato se onda dugoro no mo~e odraziti na njihovu motivacijsku strukturu. Prema Eriksonu, period srednjeg djetinjstva obilje~ava te~nja za postizanjem vjeatine, odnosno osjeaj inferiornosti ukoliko se to ne uspije. Djeca u ovoj dobi imaju prirodnu ~elju i potrebu ostvarivati svoje ciljeve, kontrolirati svoju okolinu, usavraavati postojee i u iti nove vjeatine i to iz iste zabave, njihova je motivacija primarno unutarnja, intrinzi na. U ovoj dobi djeca prirodno tra~e ugodu u aktivnosti, usmjeravaju pa~nju na istra~ivanje i u~ivanje, ne na rezultate i ishode (Horga, 2000). Socijalni razvoj u ovom je periodu karakteriziran stvaranjem grupe prijatelja, veinom na osnovi zajedni kih aktivnosti, ciljeva i sli nosti izmeu vranjaka koji po inju biti sve va~niji. Djeca formiraju i pojedina na prijateljstva, vranjaci postaju modeli i okvir socijalne kompetencije. Prijateljski se odnosi mijenjaju od dijeljenja igra aka (6-7godina), prema izmjeni mialjenja i dijeljenju emocija (9-10 g). do dijeljenja problema, emocionalne podrake, povjerenja i odanosti (11-12 g) (Horga, 2000). Najva~nije socijalne vrijednosti jesu pomaganje drugima, dijeljenje i suradnja i razvijaju se usporedo s vjeatinom natjecanja na regularnoj osnovi, uz strogo poativanje pravila, bez laganja, varanja ili povrjeivanja protivnika. Ovo posljednje mogue je radi brojnih negativnih socijalnih utjecaja koji mijenjaju dje je bazi ne potrebe. Takoer, razvojnopsiholoake studije pokazuju da djeca u dobi od 6 godina ne pokazuju zanimanje za usporedbu s drugima, dok socijalna usporedba postaje va~na u dobi od 7. godine na dalje. Na osnovu toga mogue je zaklju iti da djeca tek od te dobi postaju spremna za uklju ivanje u natjecateljski sport, no pod uvjetima njihovih gore navedenih socijalnih vrijednosti (Ceci Erpi , 2005 ). S obzirom na razvojne osobitosti, najbolja preporuka za rad s djecom u ovoj dobi bila bi pru~ati im puno emocionalne podrake i uva~avanja, omoguiti im da zadovolje svoje prirodne potrebe za kompetentnoau i usavraavanjem vjeatina u okviru fleksibilnog okru~enja igre u kojoj bi dijete moglo stvarati i istra~ivati, postavljati nove ciljeve ili birati izmeu ponuenih. U protivnom, ukoliko ne uspije zadovoljiti navedene potrebe javit e se osjeaj inferiornosti, koji dovodi do sni~enog samopouzdanja, nezadovoljstva sobom i negativno djeluje na razvoj li nosti. Takoer, ukoliko dijete ne zadovolji potrebu za emocionalnom podrakom (npr. zbog hostilnih roditelja, prestrogog u itelja ili hladnog i preoatrog trenera) mo~e se javiti reaktivna agresivnost zbog ega ga vranjaci mogu i odbaciti. U tom slu aju postoje zna ajne aanse da dijete ue u 'za arani krug', tj. da zbog nezadovoljenih potreba razvija neprilagoene oblike ponaaanja, ije posljedice ponovno dovode do nezadovoljenja potreba itd. Uloga trenera u treningu djece i mladih sportaaa Trener ne samo da djeluje na sportski razvoj mladog sportaaa, ve se njegovo djelovanje odra~ava i na ostale aspekte djetetova ~ivota (Smoll i Smith, 1989). Trener ima vrlo va~nu ulogu u oblikovanju psihosocijalnog iskustva djece i mladih sportaaa u okviru sporta (Brustad, Babkes i Smith, 2001), a trenerov rukovodei stil smatra se jednim od najva~nijih faktora koji utje u na formiranje emocionalne atmosfere na treningu (Salminen i Liukonnen, 1996). Kako sport mo~e imati va~nu ulogu u razvoju djeteta i mladog sportaaa, nu~no je da se djeci i mladima u sportu pru~i dovoljna koli ina pozitivnog iskustva jer se tako osiguravaju pozitivni odgojni u inci i smanjuje vjerojatnost odustajanja od sporta. Na in na koji e trener strukturirati sportski kontekst, koje e ciljeve postaviti kao prioritetne i na koji na in, koje e vrijednosti i stavove promovirati i oblike rukovodeeg ponaaanja ispoljavati djelovati e na stupanj privla nosti sportskog okru~enja mladom sportaau. Ako ovi aspekti djeluju na formiranje sportskog iskustva kod mladog sportaaa kao pozitivnog, to e djelovati na njegovu motivaciju i izbor da upravo sport bude okru~enje u kojem e razvijati i potvrivati svoje potencijale. Neupitno je da brojni treneri imaju pozitivne i po~eljne motive zbog kojih se odlu uju raditi s mladim sportaaima, no takoer je vrlo vjerojatno da mnogi nisu niti svjesni utjecaja koje njihovo ponaaanje ima na sportaae, kao niti dojma kojeg ostavljaju. Slaganje trenerova percipiranog ponaaanja kako ga vide sportaai i njegovih samoprocjena vlastitog ponaaanja bilo predmet istra~ivanja veeg broja autora. Rezultati tih istra~ivanja pokazali su slabo slaganje tih procjena i to na na in da su treneri sebe uglavnom precjenjivali, tj. do~ivljavali pozitivnijima u svim segmentima od procjena koje su za te segmente dali mladi sportaai (Chelladurai, 1984; Horne i Carron, 1985; Salminen i Liukkonen, 1996; Bari i Horga, 2003). Smatra se da mladi sportaai svoje percepcije trenerova ponaaanja ne oblikuju izravno na osnovi trenerovih postupaka, ve da je njihovo iskustvo oblikovano na temelju njihovih percepcija i do~ivljaja, tj. individualnih interpretacija trenerova ponaaanja (Smoll i Smith, 1984). Kognitivni i afektivni procesi oblikuju zna enje koje se pridaje trenerovim postupcima, pa tako mladi sportaa ne reagira samo na informacijski sadr~aj i tehni ke instrukcije, ve i na poruku koju trener latentno aalje na inom na koji ju prenosi, odabirom trenutka u kojem je objavljuje, a djelomi no i njezinim sadr~ajem. Odnos izmeu trenera i njegovih sportaaa uvijek je interaktivan, oba sudionika u odnosu meusobno jedan na drugog djeluju, ato utje e na njihovo ponaaanje i do~ivljavanje. Trener svojim ponaaanjem mo~e djelovati na oblikovanje nekih aspekata li nosti sportaaa, na njegovu motivaciju i sl., a takoer mo~e imati i va~an odgojni utjecaj vidljiv preko oblikovanja djetetova sustava vrijednosti, razvoja socijalnih kompetencija, navika i pravila ponaaanja. Ukratko e se razmotriti svaki od ovih aspekata posebno. Djelovanje trenerova ponaaanja na li nost i motivaciju sportaaa Kada se razmatra trenerovo ponaaanje i njegov utjecaj na mladog sportaaa, ono se openito mo~e podijeliti u dvije airoke kategorije: reaktivno i sponatno ponaaanje, a svaka od ovih kategorija obuhvaa odreene obrasce ponaaanja koji se javljaju nakon po~eljnog ili nepo~eljnog ishoda ponaaanja sportaaa. Tablica 1:Prikaz trenerova rukovodeeg ponaaanja u odnosu na ishode ponaaanja mladih sportaaa i posljedice Reaktivno ponaaanjeSpontano ponaaanjeDjelovanje na sportaaena PO}ELJNE ishodepotkrepljuje (a) (pozitivno reagira, nagrauje ili podr~ava dobru izvedbu, trud, napredak, rezultat) izostanak potkrepljenja (b) (ne odgovara na dobru izvedbu, napredak i sl.) poveava motivaciju (a,c,d,i,j,k) sni~ava motivaciju (b-g ako je u estalo, e,f, h) poveava samopouzdanje (a,c,k) sni~ava samopouzdanje (e,f,g) poveava osjeaj kompetentnosti (a,c,d,j) smanjuje osjeaj kompetentnosti (b,e,f,g,h) razvija povjerenje (i,j,k,l)na NEPO}ELJNE ishodepodraka nakon pogreake (c) uputa nakon pogreake (d) kazna nakon pogreake (e) (negativna reakcija, verbalna ili neverbalna) negativno intonirana uputa nakon pogreake (f) (tehni ka instrukcija koja isti e sportaaevu pogreaku, kritika, ismijavanje) ignoriranje pogreake ili propusta (g)nevezanozadr~avanje kontrole (h) (trener autonomno odlu uje, ne uva~ava mialjenje igra a) komunikacija nevezana uz sport (i) (briga i interes za sportaaeve probleme, akolu; humor i sl.)spontane tehni ko-takti ke instrukcije (j) spontana podraka (k) raspodjela du~nosti i obaveza (l) Iz prethodne tablice vidljivo je da postoje po~eljni i manje po~eljni obrasci trenerova ponaaanja, s obzirom na u inke koje proizvode na planu li nosti i motivacije mladih sportaaa (Bari, 2004). Istra~ivanja koja su koristila neke od ovih karakteristika za procjenu trenerova ponaaanja putem sistema za procjenu trenerova ponaaanja - CBAS (Coach Behaviour Assesment System) (Smith i sur., 1977) su pokazala da mladi sportaai najto nije percipiraju trenerove negativne reakcije na njihove pogreake, ka~njavanje, kao i trenerovo ponaaanje koje nije izravno vezano uz sport (Smoll i Smith, 1984). Veina tih obrazaca trenerova ponaaanja ve~e se uz negativne reakcije sportaaa i razvoj neprilagoenih obrazaca ponaaanja. Djeca ve u dobi od 10-11 god. nadalje mogu prepoznati vlastite reakcije i shvatiti njihove uzroke. Naj eae se to povezuje s osjeajem anksioznosti i nesigurnosti koji trener svojim ponaaanjem u njima posredno i neposredno izaziva. Kako to rezultira neugodnim stanjem kod mladog sportaaa koje prati i niz fizioloakih reakcija dominantno simpati kog tipa, mladi sportaa dobar dio svoje energije troai hvatajui takve signale iz trenerovog ponaaanja, kako bi anticipirao njegovu reakciju i poduzeo neke korake kojima bi ispravio svoje propuste i zaatitio se na neki na in. Ovo osobito vrijedi kod mladih sportaaa iji treneri njeguju autoritarni stil rukovoenja, ali i kod mladih sportaaa s ni~om razinom samopuzdanja, bez obzira na trenerov stil. Lee i sur. (1993) pokazali su takoer da mladi sportaai veliku va~nost pridaju trenerovom interesu za njih kao osobe, a jedna od mladim sportaaima najpo~eljnijih trenerovih osobina jest smisao za humor. Ukratko se mo~e rei da je po~eljno da trenerovo ponaaanje bude suportivno, da trener treba voditi ra una da gradi tople interpersonalne odnose sa svojim igra ima jer to pogoduje razvoju pozitivne motivacijske klime (Balaguer i sur., 2002). Pri tom treba voditi ra una da u svom radu koristi pozitivna potkrepljenja, ali i konstruktivnu kritiku koja treba biti popraena tehni kim informacijama za poboljaanje izvedbe i slijediti odmah nakon pogreake ili propusta, biti usmjerena na pozitivne po$B v BDl  0~Rv0Jɼtgth&hrOJQJ^Jh&h-OJQJ^Jh9(rOJQJ^Jh&hEDjOJQJ^Jh&hOJQJ^JhOJQJ^Jh&hALOJQJ^Jh&h= OJQJ^Jh@hAL5OJQJ^Jh@h9(r5OJQJ^Jh@hia5OJQJ^Jh&hiaOJQJ^J(  `-66::PAXDZD4L6LL $dha$gd=  dh`gd=  Wdh`gd=  Wdhgd= Wdhgd= $ Wdha$gd= H""JLPRz|pt~:^:NZ ٵ٨q٨٨dZddhZ'OJQJ^Jh&h_/OJQJ^Jh@hb;5@OJQJ^Jh@hA5@OJQJ^Jh&OJQJ^Jh&hEDjOJQJ^Jh&hb;OJQJ^Jh&hAOJQJ^JhOJQJ^Jh&hOJQJ^Jh&h-OJQJ^Jh&hALOJQJ^Jh&hrOJQJ^J# 6!3x333444T5V550666666799::ҸҸҝ~~~~qqdh&h EOJQJ^Jh&h?wOJQJ^JhZ'OJQJ^JmH$sH$ h&h-OJQJ^JmH$sH$ h&hZ*OJQJ^JmH$sH$hZ'OJQJ^Jh&h-OJQJ^Jh&h"_OJQJ^Jh&hZ*OJQJ^JhbUDOJQJ^Jh&h&OJQJ^JhOJQJ^J%:::>;6=t===H>J>JALApBBBBBC*D:DDDPDVDXDE"ElEEEEpFFGGHHI"JXJJJ滮ȮȮȮuuuhuuuuhhh&hX?OJQJ^Jh&h EOJQJ^Jh&h>m5OJQJ^JhOJQJ^Jh%"OJQJ^JhLOJQJ^Jh&h"_OJQJ^Jh&h-OJQJ^JhbUDOJQJ^Jh^OJQJ^JhZ'OJQJ^Jh&h>mOJQJ^Jh&h= OJQJ^J(JJJK KPKKKL0L2L4L6LVLLMNNNNNNO,P:PDPJPNP2QhQrQR@THTWWȻtgggggZZh&hy XOJQJ^Jh&hOJQJ^Jh&hb;OJQJ^Jh&hALOJQJ^Jh@hy X5@OJQJ^Jh@hEDj5@OJQJ^Jh&hEDjOJQJ^Jh&h EOJQJ^Jh&hROJQJ^Jhk7OJQJ^Jh%"OJQJ^Jh&hX?OJQJ^JhbUDOJQJ^J#W0ZZZ[[]]______B`F`V`Z`^```BaRa^aaaac4cccc`dbddddd󻮡ܔܔ}m]h= h&56OJQJ^Jh-h,E56OJQJ^Jh= h= OJQJ^Jh,EOJQJ^Jh,Eh,EOJQJ^Jh,Ehxd5OJQJ^Jh,Ehy XOJQJ^JhbUDOJQJ^Jh&h&OJQJ^Jh1cOJQJ^Jh:OJQJ^Jhoolhy XOJQJ^Jh&hy XOJQJ^J$L^````dbddFgHg h"hJhphh $$Ifa$gdoKU$If W8^8`gdoKU Wdh`gdbUD Wdh`gd=  Wdhgd& deee f*f.fg>gBgFgHg\ggh h"hhhhhii(j󬟑sasPbdhxĶضڶ润ҏҏ҂ҏxndndnnxxh5OJQJ^JhiaOJQJ^Jh`JOJQJ^Jh^Th^TOJQJ^Jh^TOJQJ^Jh-56OJQJ^Jh-hA56OJQJ^Jh-hS%56OJQJ^Jh:OJQJ^JUh-OJQJ^Jh,EOJQJ^Jh,EhoKUOJQJ^Jh,EhS%OJQJ^J'sljedice koje e uslijediti nakon poboljaanja, a ne na negativne aspekte koje je pogreaka proizvela. Takoer, trener treba izbjegavati ka~njavanje, ismijavanje, vrijeanje i bilo kakav oblik sli nih negativnih reakcija u radu s mladim sportaaima, jer to ima izuzetno nepovoljan utjecaj na razvoj njihova samopoatovanja, na njihovo samopouzdanje i osjeaj kompetentnosti. Va~no je takoer da trener u radu s mladima bude dovoljno instruktivan, tj. da koristi primjerene metodoloake postupke i sadr~aje u u enju tehni ko-takti kih zahtjeva sporta. Pri tom je va~no da njegove upute i objaanjenja budu ato je viae mogue konkretna, jer to pozitivno djeluje i na sliku koju igra i stvaraju o svom treneru, ali i na njihovu sliku o ostalim suigra ima (Smoll i Smith, 1984). Odgojni aspekti trenerova rukovodeeg ponaaanja Svaki trener, bez obzira u kojem mu je stupnju to namjera ili nije, odgojno djeluje na svoje sportaae. Ukoliko to ini intencionalno i ukoliko su zadovoljene neke po~eljne pretpostavke (npr. adekvatna razina kognitivne zrelosti sportaaa, adekvatna motivacijska struktura, pozitivna motivacijska klima u ekipi/klubu i suradljivost roditelja) mo~e se rei da postoje i optimalni uvjeti za odgojno djelovanje na mladog sportaaa. Uz obitelj i akolu u kojima mladi sportaa boravi svakodnevno i provodi najviae vremena i sportsko okru~enje takoer mo~e imati zna ajan odgojni utjecaj. Trener, kao autoritet, uzor i model najutjecajniji je faktor u tom segmentu, koji kroz dijadni odnos sa mladim sportaaem i pedagoaki djeluje. Jedan od na ina na koji se odgojno djelovanje u sportskom okru~enju mo~e promatrati jest preko: utjecaja na oblikovanje moralnih vrijednosti sportaaa utjecaja na razvoj sportaaevih socijalnih kompetencija utjecaja na razvoj navika, radne discipline i sl. Oblikovanje moralnih vrijednosti sportaaa Prema teorijama socijalnog u enja moralno rasuivanje i moralno ponaaanje razvijaju se kod djece ovisno o njihovoj socijalnoj okolini i osobnim iskustvima, a za u enje moralnih postupaka odgovorna su dva procesa: potkrepljenje, koje poveava i kazna, koja smanjuje vjerojatnost pojave ponaaanja koje se odobrava/ne odobrava (Vasta, Haith i Miller, 1997). Trei va~an faktor je u enje opa~anjem. Djeca postepeno internaliziraju razli ita potkrepljenja, posljedice opa~enog ponaaanja i u e ih koristiti za upravljanje vlastitim ponaaanjem. U tom smislu trener predstavlja model koji ispoljava moralno po~eljna ponaaanja, isti e neke moralne vrijednosti i upravlja ponaaanjima mladih sportaaa pomou sustava nagrada/pohvala i kazni/pokuda. Neka su istra~ivanja pokazala da postoji ni~a razina moralnog rezoniranja meu mladim sportaaima u odnosu na nesportaae (Shields i Bredmeier, 2001), osobito kod dje aka, ato se objaanjava egocentri nim svojstvima kompetitivnog aspekta sporta. Ovakav se nalaz povezuje i sa nekim aspektima do~ivljavanja i ponaaanja ko ato je npr. poveana tolerancija na agresiju i vea sklonost ispoljavanja razli itih oblika agresivnog ponaaanja. Trener u ovom segmentu mo~e koristiti neke od postupaka s ciljem usvajanja prikladnih ponaaanja i preuzimanja odgovornosti za slijeenje pravila. Najnepo~eljnija je metoda pokazivanje moi koja uklju uje naredbe, prijetnje ili tjelesnu silu, a najpo~eljnija je metoda indukcija koja uklju uje razgovor u kojem se mladom sportaau objaanjava zaato su neki postupci zabranjeni, te se djetetu ukazuje da je neki postupak mogao dovesti do atete ili neugode drugoj osobi, ato izaziva osjeaj krivice (Vasta, Haith i Miller, 1997). Takoer, putem jasnog i transparentanog sustav pravila ponaaanja na treningu i natjecanju koji definira po~eljna (npr. razli ite oblike prosocijalnog ponaaanja) i nepo~eljna ponaaanja (npr. agresivnost) i isti e na ela fair-playa, trener mo~e djelovati na razvoj moralnih vrijednosti. Kao i u svakom segmentu odgoja, da bi ovaj utjecaj bio sna~niji, nu~na je dosljednost i osobni primjer. Poticanje razvoja socijalnih kompetencija djece sportaaa Socijalna kompetencija podrazumijeva sposobnost iniciranja i zadr~avanja zadovoljavajuih odnosa sa vranjacima i odraslima, te koriatenje tih interakcija za unaprjeenje osobne kompetencije (Katz i McClellan, 1999). Osnovne sastavnice socijalne kompetencije jesu: - regulacija emocija  sposobnost da se reagira na zahtjeve situacije s rasponom emocija i na na in koji je druatveno prihvatljiv (npr. obuzdavanje frustracije); - socijalna znanja i socijalno razumijevanje  odnosi se na poznavanje normi i glavnih socijalnih pravila grupe kojoj pojedinac pripada, odnosno na sposobnost predvianja tuih reakcija i preferencija i razumijevanje tuih osjeaja (npr. usklaivanje vlastitog ponaaanja sa ponaaanjima drugih, pronala~enje zajedni kog jezika); - socijalna umijea  sposobnost prikladnog uklju ivanja u aktivnost ili razgovor drugih; posveivanje pa~nje drugima; - socijalne dispozicije  razli ita opetovana ponaaanja ili navike karakteristi ne za pojedinca (npr. ljubaznost, suosjeajonost; svadljivost). Trener u ovom segmentu neposredno i posredno djeluje na socijalni razvoj djece sportaaa. Jedan od osnovnih uvjeta koji predstavljaju 'plodno tlo' za ovaj tip djelovanja je odnos povjerenja sportaaa i trenera, ali i trenenerov autoritet. U takvom okru~enju postoje preduvjeti za iskrenu komunikaciju, razvija se meusobno poatovanje i briga za dobrobit drugog. Trener, osobito ukoliko radi u ekipnom sportu, trebao bi razvijati osjetljivost za ovu problematiku budui da ona mo~e imati zna ajnih reperkusija na grupnu kohezivnost (naro ito u segmentu grupne emocionalne povezanosti), ato posredno mo~e djelovati i na sportski uspjeh. est je slu aj da u ekipi postoje djeca koja su izuzetno omiljena i neko koje je 'crna ovca'. Omiljena djeca koja posjeduju pozitivne socijalne atribute ('simpati na', 'privla na'..) izazivaju pozitivne reakcije kod drugih, ato do~ivljavaju kao potkrepljenje pa postaju joa ljubaznija, simpati nija.., imaju priliku prakticirati i doraivati svoja socijalna umijea i sve funkcionira po principu pozitivnog zatvorenog kruga koji se sam odr~ava (Katz i McClellan, 1999). Suprotno tome, neomiljena djeca kreu se u negativnom zatvorenom krugu. Trener, kao autoritet i osoba od povjerenja, mo~e znatno pomoi potonjima savjetima kako se ponaaati u ekipi, mo~e ukazati i osvijestiti neprikladna ponaaanja ili izjave i pomoi podrakom i odobravanjem mladom sportaau da ih u i i nau i prepoznavati, mijenjati i pratiti njihovo djelovanje na osnovi reakcija druge djece. Openito se preporu uje njegovati izravnu, autenti nu i otvorenu komunikaciju s puno pozitivnih primjera i prijedloga za promjenu nepo~eljnih oblika ponaaanja, odnosno potkrepljivanja po~eljnih. Takoer je va~no poativanje dje jih osjeaja, uva~avanje individualnih razlika i izbjeavanje 'etiketiranja' (npr. 'nespretnjakovi', 'autljivac') koje mo~e imati znatne negativne i dugoro ne posljedice na dje ji razvoj i sliku o sebi, jer naj eae djeluje kao 'proro anstvo koje se samo ispunjava'. Trener bi trebao voditi ra una i o djelovanju grupe na socijalni razvoj pojedinca, tj. iskoristiti prirodnu sklonost grupi djece ove dobi i va~nost vranjaka kako bi odgojno djelovao. U tom smislu nu~no je djelovati na smanjivanje unutargrupnog suparniatva, poticanje kooperativnosti i rada na zajedni kim ciljevima u okviru ega e svi moi vje~bati socijalne vjeatine i usvajati vrijednosti. U takvom ozra ju suradnje i uzajamnog podr~avanja mladih sportaaa trebalo bi biti vrlo jasno ato su pravila ponaaanja i naglaaavati da je pridr~avanje tih pravila u interesu svih i u interesu ostvarenja zajedni kih ciljeva. Na taj na in mladi sportaai djeluju u predvidljivoj i sigurnoj okolini, ato pozitivno djeluje na oblikovanje njihovih osobina li nosti. Trener svojim primjerom i djelovanjem mo~e kanalizirati i modulirati ove procese, a kolektivne vrijednosti, grupna pravila, vranja ki odnosi i sl. mogu postati zdravo ishodiate za razvoj samostalnog, individualnog mialjenja mladog sportaaa. Razvoj navika, radne discipline i odgovornosti kroz sport Jedno od naj eae prisutnih uvrije~enih mialjenja o korisnosti sporta za djecu jest da 'sport gradi karakter', 'sport ja a disciplinu i li nost' i sl. Neato od toga zasigurno je to no, no u kojoj e mjeri takvo djelovanje biti manifestno ovisi o samom mladom sportaau i brojnim vanjskim faktorima koji sudjeluju u procesu treninga.Odgojno djelovanje u ovom se segmentu o ituje u promjeni i oblikovanju navika mladog sportaaa, te razvoj odgovornosti. Naime, sustavni sportski trening tra~i red, rad i disciplinu, osobito ukoliko se pretendira na razvoj uspjeane sportske karijere i sportskih rezultata. To zna i predanost sportu i treniranju kao obavezi, razvoj radnih navika i osobne i kolektivne odgovornosti. Mladi sportaa oblikuje vlastiti sustav vrijednosti, ato mu naj eae ostaje kao trajna tekovina i transferira se i na ostale segmente njegova ~ivota, akolu, odnose s prijeteljima i sl. Trener bi, najbolje u dogovoru sa sportaaima, na po etku godine trebao formirati sustav pravila rada i sankcija za neprdr~avanje takvih pravila. Participacijom mladih sportaaa u ovom tipu odluka osigurava se njihova vea predanost dogovoru, vea individualna, a njome i kolektivna odgovornost. Takoer, na ovaj na in ja a i pripadnost grupi, te se znatno smanjuje mogunost nastanka sukoba zbog ne ijeg neodgovornog ponaaanja, kao i razvoj negativnih emocija prema treneru ili suigra ima zbog eventualnih sankcija.Takoer, upoznatost roditelja sa sustavom treniga i suradnja s trenerom u ovom, ali i u svakom segmentu, svakako je po~eljna. Zaklju ak Ovaj bi rad mo~da najbolje bilo zaklju iti preporukama Europskog udru~enja psihologije sporta (FEPSAC) (1996) koji sumira nalaze brojnih dosadaanjih istra~ivanja dje jeg sporta i daje jednostavne i lako razumljive smjernice kako postupati sa mladim sportaaima. Preporuke su sljedee: Dje ji bi sport trebao biti organiziran i provoen na na in da primarno poveava dobrobit djeteta. Kadrovi koji su uklju eni u rad u podru ju sporta djece i mladih nu~no bi morali razumjeti i prihvatiti da djeca nisu mini-odrasli. Subkultura dje jeg sporta trebala bi biti organizirana prema vlastitom sustavu pravila i natjecanja. Djeci bi trebalo pru~iti mogunost da isprobaju razli ite sportove, ranu specijalizaciju trebalo bi izbjegavati. Motivacijska klima usmjerena na u enje i suradnju trebala bi biti dominantna, uz naglasak na postizanju osobnih ciljeva, u~ivanja u u enju i razvoja novih vjeatina i osjeaja autonomije. Odrasli bi trebali pokazivati bri~nost i prihvaanje djece, te onda kada je to prikladno poticati neovisnost i suradnju u procesima odlu ivanja kod djece. Treneri bi trebali redovito kontaktirati sa roditeljima. Za djecu koja su uklju ena u vrhunski sport roditelji bi trebali biti integralni dio sportaaeva tima. Osobe koje su uklju ene u dje ji sport trebale bi imati mogunost dodatne edukacije o dje jim potrebama, razvojnim osobitostima i pravima. Odrasli koji rade s djecom u sportu morali bi znati prepoznati znakove potencijalnih problema kao ato su npr. anksioznost, problemi hranjenja i sl. i tra~iti stru nu pomo ukoliko je to potrebno. Problematika ovog rada mogla bi se obraditi na mnogo razli itih na ina i prema razli itim aspektima djelovanja trenera, sportske aktivnosti i sportskog okru~enja na djecu, tj. mlade sportaae. Budue bi istra~iva ke napore trebalo usmjeriti na prou avanje faktora koji djeluju na osipanje djece iz podru ja sporta, te prema razvoju i primjeni programa koji e doprinijeti poboljaanju interakcije trenera i mladih sportaaa. Literatura: Balaguer I., Duda, J.L, Atienza, F.L. & Mayo, C. (2002). Situational and dispositional goals as predictors of perceptions of individual and team improvement, satisfaction and coach ratings among elite female handball teams. Psychology of Sport and Exercise, 3(4), 293-309. Bari, R. (2004). Klima v aportu. (Magistarski rad, Sveu iliate u Ljubljani) Ljubljana: Filozofska fakulteta. Bari R., Horga, S. (2003).  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=135316" \t "_blank" Leadership of coaches-self perception vs. perception of their male and female basketball trainees. U: Selter, Reinhard (ur.), XIth European Congress of Sport Psychology-proceedings / Copenhagen, Danska : Institute of exercise and sport sciences, University of Copenhagen, str. 28. Barnett, N. P., Smoll F.L. & Smith, R.E.(1992). Effects on ebhancing coach-athlete relationship on youth sport attrition. The Sport Psychologist, 6, 111-127. Brustad, R.J., Babkes, M.L., & Smith, A.L. (2001). Youth in sport: Psychological considerations. V R.N. Singer, H.A. Hausenblas & C.M. Janelle (ur.), Handbook on sport psychology. New York: John Wiley & Sons. Ceci Erpi , S. (2005). Psiholoaki vidiki usmerjanja otrok v kakovostni in vrhunski aport. V: JURAK, Gregor (ur.), Jurak, G., Kova , M., Strel, J., Starc,G., }agar, D., Ceci Erpi , S., Pauli , O., Bednarik, J., Bu ar Pajek, M., Lorenci, B. `portno nadarjeni otroci in mladina v slovenskem aolskem sistemu. Ljubljana: Fakulteta za aport, Inatitut za kineziologijo; Koper: Univerzana Primorskem, Znanstveno-raziskovalno sredia e, Inatitut za kinezioloake raziskave, Zalo~ba Annales, str. 37-53. Chelladurai, P.(1984). Leadership in sports. U: Silva III, J.M & Weinberg, R.S. (Ur.), Psychological Foundations of Sport, Champaign, Il:Human kinetics Publ., str. 329-340. Fry, M.D., & Duda, J.L. (1997). A developmental examination of children's understanding of effort and ability in the physical and academic domains. Research quarterly for exercise and sport, 68, 331-344. Horne, T. & Carron, A.V. (1985). Compatibility in coach-athlete relationships. Journal of Sport Psychology, 7, 137-149. Horga, S. (2000). Children in sport and physical activity:match or mismatch of needs and demands. U: R. Piaot i V. `temberger (Ur.), A child in motion Proceedings, Ljubljana:Univerza v Ljubljani, 24-38. Katz L.G. & McClellan, D.E. (1999). Poticanje razvoja dje je socijalne kompetencije.Zagreb: Educa. Lee, M.J., Williams, V., Cox, S.A. & Terry, P. (1993). The leadership scale for sport:a modification for use with british children. U: International Pre-Olympic Congress on sport Medicine and Sport science Proceedings, Lillehamer, str. 16. Papalia, D.E., Olds, S.W. & Feldman, R.D. (1999). A child's world. Infancy through adolescence, 8th Edition. USA, McGraw-Hill Inc. Shields, D.L.. & Bredmeier, B.L.(2001). Moral development and behaviour in sport. U: R. N. Singer, H. A. Husenblas & C.M. Janelle (Ur.), Handbook of sport Psychology, 2nd Edition, New york: Yohn Wiley & Sons, str.585-603. Smith, R.E., Smoll, F.L. & Hunt, E.B.(1977). A system for bihevioral assessment of athletic coaches. Research Quarterly, 48, 401-407. Smoll F.L. & Smith, R.E. (1984). Leadership research in youth sports. U: Silva III, J.M & Weinberg, R.S. (Ur.), Psychological Foundations of Sport, Champaign, Il:Human kinetics Publ., str. 371-386. Smoll F.L. & Smith, R.E. (1989). Leadership behaviours in sport: a theoreticalmodel and research paradigm. Journal of Applied Social Psychology, 19, 1522-1551. Salminen S. & Liukonnen, J. (1996). Coach-athlete relationship and coaching behaviour in training sessions. International Journal of sport Psychology, 27, 59-67. Vasta, R., Haith, M.M. & Miller, S.A. (1997). Dje ja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.     PAGE  PAGE 1 ڶ DF "Z\6̿2D2@\4\8vĺ⦺ΜΜΜhMjOJQJ^Jh]sh]s6OJQJ^Jh]sOJQJ^Jh OJQJ^JhoolOJQJ^Jh{qOJQJ^Jh+WqOJQJ^JhOJQJ^JhiaOJQJ^Jh`JOJQJ^Jh5OJQJ^Jh^TOJQJ^J4v0 `bRTln>& |2D46JLPRdfPT*,κۦۦۦĦĦĜĒh#>OJQJ^JhOJQJ^Jh>U OJQJ^JhoolOJQJ^JhBlOJQJ^JhS%OJQJ^JhOUOJQJ^JhiahiaOJQJ^JhiaOJQJ^JhS%h-h+WqOJQJ^Jh]sOJQJ^J5,JLPRdfd@F@~`^`TVdhηέΣΣΣ΁qggh# OJQJ^Jh@h# 5@OJQJ^Jh@h# 5OJQJ^Jh^:OJQJ^Jh&@OJQJ^Jh<OJQJ^JhHMOJQJ^JhjOJQJ^Jh,EhEpOJQJ^JhEpOJQJ^Jh#>OJQJ^JhOUOJQJ^JhoolOJQJ^Jh>U OJQJ^J(`b(P,.$a$gd"_$a$gd# $ & Fdha$gd= $dha$gd= . `^`˼zeKeK2jhJhJB* CJOJQJU^JaJph3)hJhJB* CJOJQJ^JaJph3#hJhJ6CJOJQJ^JaJ hJhJCJOJQJ^JaJhS%hI@OJQJ^JhIhI@OJQJ^JhIhS%@OJQJ^Jhiah# OJQJ^JhoolOJQJ^Jh^:OJQJ^Jh# OJQJ^JhUd;OJQJ^J  t PD6rz6B R!"gdJ*$ 2( Px 4 #\'*.25@9^`a$gdJ ^`gdJ$^`a$gdJ`" $ ^       4 t   d˶{fPfB+,hJhJB*CJOJQJ\^JaJphhJCJOJQJ^JaJ+hJhJ6CJOJQJ^JaJmH$sH$(hJhJCJOJQJ^JaJmH$sH$#hJhJ6CJOJQJ^JaJ hJhJCJOJQJ^JaJ/hJhJ6B* CJOJQJ]^JaJph3)hJhJB* CJOJQJ^JaJph32jhJhJB* CJOJQJU^JaJph33hJhJ0J>*B* CJOJQJ\^JaJph3dl468RNPD0Dr$"hrdhJCJOJQJ^JaJ+hJhJ6CJOJQJ^JaJmH$sH$(hJhJCJOJQJ^JaJmH$sH$#hJhJ6CJOJQJ^JaJ hJhJCJOJQJ^JaJ)hJhJB*CJOJQJ^JaJph,hJhJB*CJOJQJ\^JaJph&hJB*CJOJQJ\^JaJph'h 8!!!"$"6"H"J"N"P"T"V"Z"\"`"b"n"p"r"v"x"""""""""ɿ!h=0JOJQJ^JmHnHuh&hO0JOJQJ^J%jh&hO0JOJQJU^JhO hO0JjhO0JUhZjhZUh= hS%#hJhJ6CJOJQJ^JaJ hJhJCJOJQJ^JaJ """"""" """$"&"("*","."0"2"4"6"8":"<">"@"B"D"F"H"L"$a$gd"_L"N"R"T"X"Z"^"`"r"t"v""""""$a$gd"_h]hgd"_ &`#$gdg21h:pbUD/ =!"#$% $$If!vh5.55b5 #v.#v#vb#v :Vl t(6,55H5p5$ / / /  / / a$$If!vh5.55b5 #v.#v#vb#v :Vl4 t(6+,55H5p5$ /  / /  / a$$If!vh5.55b5 #v.#v#vb#v :Vl4 t(6+,55H5p5$ /  / / a$$If!vh5.55b5 #v.#v#vb#v :Vl4 t(6+,55H5p5$ / / /  / aP@P Normal'CJOJQJ\^J_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List JC@J Body Text Indent$`a$2B@2 y X Body Textxj@j \O Table Grid7:V04 @"4 "_Footer  p#.)@1. "_ Page NumbereB (#HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9 B*CJOJQJ\^JaJph4U@Q4 J Hyperlink >*ph4b4 &Header  p#Jy:I _ O0P01222g3h344$y'y*y-y0y9y:y;yFyGyKyI0pI0I0I0I0I0I0I0I0 P(*I0  ^0.0.1.&yI0  $`>@AI0\`EFO0O0P0I0|I00I00I00I00I00I00I00@0I00I00 $$$'J x.:JWd(jqڶv,`dh"ADEFGHIKNTLhi,llnHpq"L""BJLMOPQRS"Ck/llJyX  '!!8@0(  B S  ?!";<FGOP\]fhtude)*&'()=?{}  r s z {   U V ] _ = > b c tuHJ67<=CDHKGHst23ce`awx[]%'DEXY[\"$(-89;<AB,!-!H!J!!! " """S#U#d#e#f#g#$$'$($&&''$)%)|)})))))7*8***++++++++++#,$,-,0,,,,,,,------0.1.q.r.y.z.////00O0P0t0u00011*1,191:1M1N1k1l111111111111111222(20222222222>3?3e3h333333344?5@5;;;;@@2@3@@@AAAA3B4B5B6BHBIB1C2CGCHCbCeCmCnCCCCCCCDDDDDDsEtEEEIFJFFF I!I.I/IRISI}I~IIIIIJJJJJJJJJJKKKKRLTLeLfLLLLLMM6N8NOOO!O~OOOOOOPPVQXQrQtQQQRRSSSSSSRVSV^V`VWW*W+WWWWWXXMXNXXXYY Z!Z#Z$Z0\1\k\l\]]]]__e_g_*`+`J`K`O`P`z`|`4b5bUbVbjblbvbwb{d|deehhhhhhBiDi_i`i?jBjLjOjPkRkk0lllllHmJmfmgmmmnmwmzmmmmmnnnnnnnnnn oo2o4o6o8o=o?o@oCoHoJoKoNoSoToUoXo]o_o`oconopoqotozo|o~oooooooooooooooooo%p'ppppppppppp"q#qEqGqKqLqTqVqqqrr r"r'r)r+r.rprqrrrrrrrrrrs=s?s]s_sesfsssssssssstttttttttttttttU # Aj%"S%&Z'at,_/ed/xd5k7b;Ud;Fb<#>&@bUD E,EJ`JAL\OOUoKUiVUy XiagahEDjMjBlool>mEp+Wq{qr9(r?w @^RHM1c^:^TL=Z"_(#&I3R5:Z*<-= ~X?&.I-0./00%080O0P0c0111222G2e3f3g3h3q3$4444Ky@H "#$%)./01245;=JyPPPPP"P*P,P0P4P6P>PBPDPLPNPPPRPZPdPfPhPjPlPpPrP~PUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& z!Tahoma?5 z Courier New;Wingdings"1zzfg=g=#4dxx2qHP?25ODGOJNI ZNA AJ INTERAKCIJE TRENERA I DJETETA SPORTA`Arenataxx   Oh+'0( 4@ ` l x 8ODGOJNI ZNAAJ INTERAKCIJE TRENERA I DJETETA SPORTAArenata Normal.dotxx2Microsoft Office Word@F#@\@ȗ@ȗg՜.+,D՜.+,` hp|  dif=x 6ODGOJNI ZNAAJ INTERAKCIJE TRENERA I DJETETA SPORTAA Title 8@ _PID_HLINKSAT*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=135316V  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FData 1Tablem.WordDocument4:SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q