Naslov
Neurobiologija posttraumatskog stresnog poremećaja
(Neurobiology of the posttraumatic stress disorder)

Autori
Pivac, Nela ; Kozarić-Kovačić, Dragica ; Deželjin, Martina ; Mustapić, Maja ; Muck-Šeler, Dorotea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova simpozija Suvremeni pristup dijagnostici i liječenju poremećaja uzrokovanih stresom u Rabcu, Hrvatska, 01-03.06.2006 / Kozarić-Kovačić, Dragica ; Marinić, Igor ; Perajica, Tina - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2006, 23-23

Skup
Suvremeni pristup dijagnostici i liječenju poremećaja uzrokovanih stresom

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 01.06.2006. - 03.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neurobiologija; posttraumatski stresni poremećaj

Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je česti psihijatrijski poremećaj, koji izaziva značajnu patnju bolesnika i njihovih obitelji i opterećuju troškovima cijelo društvo. Neurobiološka podloga PTSP-a uključuje promjene neuroendokrinih i neurotransmitorskih sustava. U novije vrijeme učinjeni su značajni pomaci u razumijevanju neurobiologije PTSP-a. PTSP se prvenstveno povezuje s neuroendokrinim promjenama, odnosno s promijenjenom aktivnosti osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHN). Primijećeno je pojačano oslobađanje kortikotropin-oslobađajućeg čimbenika/hormona u osoba koje pate od PTSP-a, ali i paradoksalno sniženo oslobađanje kortizola. Taj nalaz nije potvrđen u svih bolesnika s PTSP-om, jer je pokazano da bolesnici s PTSP-om imaju također ili povišenu ili nepromijenjenu razinu kortizola u plazmi. Nadalje, čini se da je karakterističan nalaz u PTSP-u izrazita supresija kortizola nakon primjene niske doze deksametazona, dakle pojačan supresivni odgovor kortizola na deksametazonski test. Osim promijenjene regulacije osovine HHN, promijenjena je i aktivnost osovine osovine hipotalamus-hipofizna-štitna žlijezda, i PTSP je karakteriziran s povećanim osobađanja slobodne i vezane frakcije trijodotironina u serumu. U zdravih je osoba odgovor na stres i ekstremnu traumu posredovan specifičnim neurokemijskim putevima koji nadziru aktivnost različitih neurotransmitorskih sustava. U PTSP-u su mehanizmi prilagodbe i odgovora na ekstremni stres promijenjeni, te nastaju kognitivni poremećaji kao što su poremećaji pamćenja i nemogućnost zaborava. Ti kognitivni poremećaji mogu nastati radi promijenjenog funkcioniranja noradrenergičkog, serotonergičkog, dopaminergičkog, GABA-ergičkog, glutamatergičkog i opioidnog sustava. Osim promjena u tim neurotransmitorskim sustavima, PTSP se javlja kod pojedinaca koji imaju određenu predispoziciju za razvoj PTSP-a, kao što su određeni genetski čimbenici, žeski spol, izloženost ranom traumatskom iskustvu, te smanjeni hipokampalni volumen. Naši podaci pokazuju da hrvatski ratni veterani s kroničnim PTSP-om izazvanim ratnom traumom imaju promijenjene periferne biološke pokazatelje. Naime, ratni veterani oboljeli od PTSP-a imaju povišenu razinu kortizola u plazmi i povišenu koncentraciju T3 u serumu, povišene vrijednosti kolesterola i triglicerida i smanjene vrijednosti HDL-kolesterola u serumu, sniženu koncentraciju dopamin-beta hidroksilaze u plazmi i povećanu aktivnost trombocitne monoaminooksidaze. Koncentracija trombocitnog serotonina izrazito je povišena u onih ratnih veterana koji su razvili psihotički podtip PTSP-a. Prema uputama Konsenzus grupe za PTSP, potrebno je istražiti promjene morfologije mozga izazvane traumatskim iskustvom i usporediti ih s kliničkim simptomima PTSP-a, te istražiti morfološke, neurobiološke i emocionalne posljedice rane traume i traume doživljene u odrasloj dobi, povezati te promjene s neuroplastičnosti i istražiti reverzibilnost tih promjena i razlike između kratkotrajnog ili dugotrajnog učinka traumatskog iskustva. Proučavanje neurobioloških promjena u PTSP-u može doprinijeti boljem razumijevanju nastanka, razvoja i liječenja PTSP-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA