Naslov
Utjecaj nasljeđa i stečenih faktora na učestalost anomalija urinarnog trakta
(Influence of hereditary and external factors on the incidence of urinary tract anomalies)

Autori
Čekada, Senija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
20.11

Godina
1997

Stranica
77

Mentor
Radojčić Badovinac, Anđelka

Ključne riječi
anomalije urinarnog trakta; kromosomopatije
(Urinary tract anomalies; Chromosomopathia)

Sažetak
Kongenitalne anomalije najčešći su uzrok bolesti, kirurških zahvata u dojenačkoj dobi i dobi malog djeteta što zahtijeva potrebu njihovog ranog otkrivanja i praćenja. Cilj rada bio je odrediti učestalost kongenitalnih anomalija u novorođenačkoj dobi s posebnim osvrtom na anomalije urinarnog trakta. Željeli smo ustanoviti njihovu incidenciju, incidenciju prenatalno otkrivenih anomalija, vrstu anomalije, raspodjelu po dobi i spolu, povezanost sa drugim anomalijama i kromosomopatijama te prospektivnim praćenjem djece konačan ishod bolesti. Nadalje, analizirali smo kliničke simptome i laboratorijske nalaze u dojenčadi s dokazanom prvom urinarnom infekcijom u cilju određivanja njihove značajnosti u ranom otkrivanju kongenitalnih anomalija urinarnog trakta. Također smo željeli ispitati utjecaj određenih vanjskih čimbenika: starosna dob majke, bolesti majke, primjena lijekova i izloženost rentgenskom zračenju tijekom trudnoće, prisutnost anomalije bubrega u obitelji te konzumiranja alkohola i pušenje u trudnoći, na učestalost anomalija urinarnog trakta. U novorođenčadi rođene u Klinici za ginekologiju i porodništvo te praćene u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka u razdoblju od 01.01.1990. - 31.12.1991. g. otkriveno je 105 djece sa kongenitalnim anomalijama, što čini incedenciju od 18,6:1000 živorođenih. Najučestalije su anomalije kardiovaskularnog sustava (29,5%) te anomalije urinarnog trakta (26,67%) . Prospektivno praćenje obuhvatilo je 101 dojenče s prvom dokazanom urinarnom infekcijom i sedmero djece u kojih je anomalija otkrivena prenatalno. Kongenitalna anomalija urinarnog trakta otkrivena je u 78 djece u prvoj godini života, što čini incidenciju anomalija 10,8:1000 živorođenih. Dobiveni rezultati u skladu su sa rezultatima drugih autora. Incidencija prenatalno otkrivenih anomalija urinarnog trakta u našem ispitivanju iznosila je 0,974:1000 živorođenih, ukazujući na donju granicu mogućnosti prenatalnog otkrivanja kongenitalnih anomalija urinarnog trakta. Anomalije su učestalije otkrivene u djevojčica (61,5%) nego u dječaka (38,5%), što nije bilo statistički značajno. Najčešće otkrivena anomalija bio je vesikoureteralni refluks (80,7%), zatim opstruktivna uropatija (10,25), multicistična displazija bubrega (5,2%), reduplikacija pijelona i uretera (3,8%) te ageneza bubrega (1,28%). Dvanaestoro djece je liječeno operativnim zahvatom, a ostali konzervativno. Analizom kliničke slike i rezultata laboratorijskih nalaza dokazali smo da su vrućica i nemir, te ubrzana sedimentacija eritrocita, leukociturija i bakteriurija, statistički značajno češće javljaju u dojenčadi s anomalijom urinarnog trakta. Takvi podaci upućuju na zaključak da svako dojenče s navedenim kliničkim simptomima i rezultatima laboratorijskih nalaza zahtjeva urološku obradu već kod prve urinarne infekcije . Analizom rizičnih čimbenika ustanovili smo da se kongenitalne anomalije javljaju češće u djece starijih majki ( = 13,39, p 0,05). Statistički značajno češće anomalije urinarnog trakta nađene su u djece majki koje su tijekom trudnoće uzimale lijekove, ukupno njih 19. Obradom obitelji naših ispitanika ustanovili smo obiteljsku povezanost anomalija bubrega u 15 djece (19,23%). Najčešće otkrivena anomalija u članova obitelji bio je vesikoureteralni refluks. U 12,6% djece sa vesikoureteralnim refluksom, jedan od članova obitelji imao je ranije dijagnosticiranu istu anomaliju. Pušenje u trudnoći potvrdilo je dvanaestero majki (11,8%), a konzumiranje alkohola negirale su sve majke. Kongenitalne anomalije urinarnog trakta u najvećem broju se javljaju sporadično, u manjem broju se nasljeđuju, a najveći broj je nepoznate etiologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA