Pregled bibliografske jedinice broj: 255216
Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprotstavljeni ili nadopunjujući koncepti
Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprotstavljeni ili nadopunjujući koncepti // Kultura, etičnost, identitet / Čačić-Kumpes, Jadranka (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo, 1999. str. 77-90
CROSBI ID: 255216 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprotstavljeni ili nadopunjujući koncepti
(Multikulturalism, interkulturalism, transkulturalism, plurikulturalism: oposit or complementary concepts)
Autori
Dragojević, Sanjin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kultura, etičnost, identitet
Urednik/ci
Čačić-Kumpes, Jadranka
Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
1999
Raspon stranica
77-90
ISBN
953-6483-47-5
Ključne riječi
interkulturalizam, kultura različitosti, multikulturalizam, plurikulturalizam, transkulturalizam
(cultural diversity, interkulturalism, multikulturalism, plurikulturalism, transkulturalism)
Sažetak
Četiri su detaljno izložena pristupa kulturnoj raznolikosti. Ukratko, to su: 1. Multikulturalizam -- Termin označava obvezu poglavito kulturnih i obrazovnih autoriteta u definiranju politika, mjera, akcija i inicijativa, kojima se omogućava raznim kulturama razviti se, na istom ili susjednom teritoriju, s drugim kulturama unutar jedne zemlje. Pristup, kojeg deskribiraju sintagme poput: "politika prema imigrantima", te "kulturna prava i mogućnosti". 2. Interkulturalizam -- Interkulturalizam se zalaže za jednaka prava i mogućnosti dijaloga za sve kulturne grupe u dodiru – i autohtonih i onih imigrantskih, bilo većinskih ili manjinskih. Ukratko, nastajući kao svojevrsna kritika multikulturalizma, interkulturalistički pristup s jedne strane pokušava prevladati kulturni relativizam, a s druge redukcijski (statički) funkcionalizam. 3. Transkulturalizam -- Pojava i korištenje termina bilo je i jest pod utjecajem procesa globalizacije. U Europi je taj proces doveo do dva osnovna tipa rasprava: pitanja europskog identiteta i europskih vrijednosti, te uspostavljanje europskog kulturnog tržišta. Transkulturalizam traži i zalaže se za dosljedno pridržavanje i poštivanje najviših dostignutih europskih vrijednosti i standarda unutar svakog kulturnog međuodnosa i unutar bilo kojeg vida kulturne suradnje. 4. Plurikulturalizam ili kulturni pluralizam -- Premda se termin već odavno koristi kao sinonim za označavanje potrebe postojanja kulturne različitosti unutar nekog društva, početkom tranzicijskog razdoblja u Srednjoj i Istočnoj Europi – dakle od 1989. godine – poprima konkretnije, a dijelom i posve specifično značenje. Kako je to razdoblje pojave novih demokracija, najvažniji parametar njihovog napretka procjenjuje se upravo s obzirom na postojanje ili odsutnost široko pojmljena procesa pluralizacije – proces kao postupak uvođenja „ triju pluralizama“ : „ pluralizam vlasništva“ , „ pluralizam tržišta“ , te „ politički pluralizam“ . Rad naglašava i zaključuje kako svaki od navedenih pristupa predstavlja poseban oblik odnošenja, ali i problematiku vezanu uz kulturnu različitost, te time ne može biti naprosto nadomješten drugim terminom ili pristupom. Premda se ti pristupi vrlo lako mogu pojmiti kao suprotstavljeni, oni su u biti komplementarni i nadopunjujući.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb,
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Profili:
Sanjin Dragojević
(autor)