Naslov
Ampelografske karakteristike izvorne populacije muškata momjanskog bijelog
(Ampelographic characteristics of autochthonous population muškat momjanski bijeli)

Autori
Gluhić, David ; Peršurić, Đordano ; Bubola, Marijan ; Ilak Peršurić, Anita Silvana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sjemenarstvo, Vol. 23 No. suppl.1 / Ivan Kolak - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2006, 62-63

Skup
Drugi hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 23.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Muškat momjanski bijeli; selekcija; autohtone sorte; biotipovi; Istra
(Muškat momjanski bijeli; selection; autochthonous varieties. biotypes; Istria)

Sažetak
Muškat momjanski bijeli, izvorna je populacija sorte Bijeli muškat, tipično razvijena na području mjesta Momjan u sjevernom djelu Istre. Sa ciljem očuvanja autentičnosti ove sorte, pokrenuto je selekcijsko istraživanje kako bi se odabrali najpovoljniji biotipovi - kandidati budućih klonova. Znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, obavili su niz terenskih i laboratorijskih mjerenja sa ciljem selekcije odgovarajućih biotipova navedene sorte. Selekcijski rad je obavljen u starom nasadu Muškata momjanskog u Momjanu. Nakon obrade rezultata, od dvije stotine trsova odabrano je u prvoj godini 16 trsova, a nakon druge pozitivne selekcije odabrano je 8 biotipova koji će služiti za daljnju selekciju. Na odabranim trsovima izvršena su morfološka mjerenja i ampelografska identifikacija sorte. Morfološka mjerenja "in situ" obuhvaćala su mjerenja prinosa grožđa, broja grozdova, dužine grozdova, širine grozdova, mase grozdova, prinosa drva i koeficijenata rodnosti. Za važnije morfološke značajke odabranih trsova izvršeno je grupiranje cluster analizom. Temeljem analiza definirani su potencijalni klonski kandidati koji će ući u selekcijski postupak. Značenje ovog rada proistječe iz činjenice da se kvalitetan sadni materijal ove sorte ne može nabaviti na tržištu, niti uvesti, kako se to radi sa ostalim sortama loze, jer nije selekcionirana niti tržno valorizirana. Stoga se na temelju znanstvenih istraživanja i odabranih potencijalno zanimljivih biotipova može u budućnosti ostvariti namjera pokretanja proizvodnje sadnog materijala, kako bi se površine pod ovom zanimljivom sortom povećale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA