Pregled bibliografske jedinice broj: 254802
Dobri vojak Švejk u Zagrebu - od romana do izvedbe
Dobri vojak Švejk u Zagrebu - od romana do izvedbe // Četvrti hrvatski slavistički kongres. Zbornik sažetaka. / Samardžija, Marko (ur.).
Zagreb : Varaždin : Čakovec: Hrvatski slavistički odbor Hrvatskoga filološkog društva, 2006. str. 82-83 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 254802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dobri vojak Švejk u Zagrebu - od romana do izvedbe
(Good soldier Švejk in Zagreb - from novel to perfomance)
Autori
Hameršak, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Četvrti hrvatski slavistički kongres. Zbornik sažetaka.
/ Samardžija, Marko - Zagreb : Varaždin : Čakovec : Hrvatski slavistički odbor Hrvatskoga filološkog društva, 2006, 82-83
Skup
Četvrti hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska; Varaždin, Hrvatska, 05.09.2006. - 08.09.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Jaroslav Hašek; Švejk; roman; dramatizacija; izvedba; komedija; Max Brod; Hans Reimann; August Cilić
(Jaroslav Hašek; Švejk; novel; dramatization; performance; komedija; Max Brod; Hans Reimann; August Cilić)
Sažetak
Premda je s obzirom na djelomičnu bibliografsku pokrivenost razdoblja od 1945. do početka 1990-ih teško donositi konačne zaključke, čini se da u hrvatskoj znanosti o književnosti romanu Doživljaji dobrog vojaka Švejka za Svjetskoga rata češkoga pisca Jaroslava Hašeka nije pridavana znatnija pozornost. Povod je to radu u kojem se razmatra rana hrvatska – i, dijelom, južnoslavenska – recepcija toga djela, napose u svjetlu činjenice da je zagrebačka praizvedba (1928) dramatizacije Maxa Broda i Hansa Reimanna, u režiji Aleksandra Biničkog i s Augustom Cilićem u naslovnoj ulozi, prethodila upoznavanju dotične publike (uključujući i većinu kritičara) s proznim predloškom (1929). Osim nizu objektivno zadanih, ali i subjektivno odabranih preobrazbi koje se događaju tekstu što u danom kontekstu prolazi slijedom prozni predložak – dramatizacija – izvedba, pri čem se kao jedna od ključnih odrednica pokazuje smještanje proizvoda u okvir visoke ili niske književnosti, posebna se pozornost posvećuje razapetosti dramaturško-izvedbenoga planiranja između pouzdane tržišne isplativosti i riskantnih, recepcijski neprovjerenih umjetničkih postupaka. Među ostalim izvorima, rad se temelji na raščlambi hrvatskoga prijevoda Hašekova romana u inačicama Boška Vračarevića i Ljudevita Jonkea, izvještaju Kalmana Mesarića o Piscatorovoj postavi u Berlinu, dramatizaciji Broda i Reimanna u prijevodu Milana Begovića, novijoj dramatizaciji Aleksandra Aranickog (oba se teksta čuvaju u arhivu Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU) te na kazališnim kritikama Mesarića, Petra von Preradovića, Emanuela Berkovića, Josipa Horvata i Stanka Tomašića.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
