Naslov
Utjecaj duljine prezentacije podražaja i broja promijenjenih obilježja na kapacitet vidnog radnog pamćenja
(Influence of the duration of stimulus presentation and the number of changing features on the capacity of visual working memory)

Autori
Švegar, Domagoj ; Domijan, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
15th Psychology Days in Zadar: Abstracts / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan, Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2006, 42-42

Skup
Dani psihologije (15 ; 2006)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vidno radno pamćenje; vidna obilježja; kapacitet
(visual working memory; visual features; capacity)

Sažetak
U dosadašnjim istraživanjima vidnog radnog pamćenja nije kontroliran broj obilježja koji se mijenja tijekom prezentacije dviju slika. Također, nije izjednačena ni duljina prezentacije podražaja budući da Wheeler i Treisman (2002) koriste 150 ms a Woodman, Vogel i Luck (2001) koriste 100 ms. Ove razlike u metodologiji istraživanja mogle su dovesti do razlika u procjeni kapaciteta vidnog radnog pamćenja kod ova dva istraživanja. Cilj našeg istraživanja je provjeriti da li broj promijenjenih obilježja i duljina prezentacije podražaja utječu na kapacitet vidnog radnog pamćenja. Eksperiment je proveden na uzorku od 37 studenata prve godine studija psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci (ak.god. 2005/2006). 34 ispitanice i 3 ispitanika su gledali podražaje s udaljenosti od otprilike 80 cm. Podražaji su bili prezentirani na 17-inčnom monitoru. Brojem promijenjenih obilježja na jednom od objekata i duljinom intervala prezentacije manipulirano je na tri nivoa. Moglo se promijeniti jedno, dva ili tri obilježja, a interval prezentacije iznosio je 100ms, 150 ms ili 200 ms. Kao podražaji, korišteni su skupovi od četiri linije, koje su bile definirane bojom, duljinom i orijentacijom. Zadatak ispitanika bio je da pamte skupove linija tijekom intervala retencije od 900 ms i da nakon toga odgovore da li je skup prikazan nakon intervala retencije jednak početnom, ili se dogodila promjena u barem jednom obilježju bilo koje linije. Svaki ispitanik prošao je kroz 144, po slučaju zadana pokušaja, od čega po 24 za svaki od tri nivoa veličine promjene, dok u preostalih 72 pokušaja nije bilo promjene. Duljina intervala prezentacije varirana je između ispitanika – svaki ispitanik prošao je kroz samo jedan nivo te varijable. Kao zavisne varijable korišteni su postotak točnih odgovora i vrijeme reakcije. Provedene su 3x3 analize varijance s ponavljanim mjerenjima na faktoru broj promijenjenih obilježja, dok je duljina intervala prezentacije analizirana između ispitanika. Ustanovljen je značajan glavni efekt broja promijenjenih obilježja, dok glavni efekt duljine intervala prezentacije i interakcija nisu bili značajni. Post-hoc analiza pokazala je da se najbolje detektira promjena svih triju obilježja, nešto lošije promjena dvaju, a najlošije promjena jednog obilježja. Ovi rezultati upućuju na to da se kapacitet vidnog radnog pamćenja mijenja ovisno o broju obilježja koja su se istovremeno promijenila, što ukazuje na potrebu da se u budućim istraživanjima preciznije kontrolira broj promijenjenih obilježja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA