Naslov
Struktura i razvoj 161 godinu stare smrekove kulture
(Structure and development of a 161 year-old spruce culture)

Autori
Dubravac, Tomislav ; Krejči, Vlado ; Vrbek, Boris

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) CXXX (2006); 219-229

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
struktura sastojine; prirodna obnova; mladi naraštaj; zastrtost; pedološke analize; smreka; bukva; jela
(stand structure; natural regeneration; young growth; crown cover; pedological analyses; spruce; beech; fir)

Sažetak
Na trajnoj pokusnoj plohi osnovanoj 1956. godine u 113-godišnjoj kulturi smreke na području Šumarije “ Delnice” , G. j. “ Delnice” , predjel "Velika Rebar– Sović laz", praćen je razvoj strukture te obnove sastojine tijekom pet sukcesivnih izmjera (1956., 1957., 1962., 1994. i 2004.). Ploha graniči s prirodnom šumom bukve i jele (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) na dolomitu. Neposredna blizina te sastojine odrazila se na povratak bukve, javora, jele i ostalih vrsta drveća i grmlja na svoje prvotno stanište koje je čovjek pretvorio u sjenokošu– laz te prije 161. godinu u kulturu smreke. Temeljem dosadašnjih izmjera razvidno je kako se sastojina sastoji od tri dijela. Dominantni sloj čine posađena stabla smreke čija je distribucija broja stabala zvonolika sa postupnim pomicanjem distribucije u desno, koja postaje razvučenija i spljoštenija. Drugi dio sastojine, podstojni sloj čini prirodnim putem urasla bukva s pokojim gorskim javorom sa izrazito padajućom distribucijom broja stabala. Prirodno urasla jela čini potisnuti dio sastojine, obzirom na male dimenzije i zastupljenost s padajućom distribucijom broja stabala. Izmjera mladog naraštaja ukazuje kako se brojno stanje pomlatka jele u deset godina (1994.-2004.) povećalo skoro 100% (sa 4700 na 8950 jedinki po ha), ali niti jedna nije svojom visinom prerasla 30 cm. Brojno stanje mladika bukve je nedostatno (1250 jedinki 1994. godine, a 2004. godine 950 jedinki po ha), a kvalitet izrazito loš. Javor se u razvojnom stadiju pomlatka i mladika javio obilnije, ali zbog prevelike zastrtosti tla krošnjama smreke i bukve od 88% te obgrizanja divljači ne osigurava kvalitetnu obnovu. Kultura smreke se razvila na matičnoj podlozi dolomita te na tri glavna tipa tla. Luvisoli se javljaju pretežno u vrtačama (zastupljenost 20%), dok se rendzine (zastupljenost 30%) i smeđa tla na dolomitu (zastupljenost 50%) nalaze na strmijim stranama te na hrptovima. Dobiveni rezultati kemijskih i fizikalnih analiza upućuju kako su tla iz prirodne jelovo-bukove sastojine i livade bogatija hranjivima i humusom od tla iz smrekove kulture. Buduća istraživanja treba usmjeriti u dva usporedna smjera i to praćenjem prirodnog tijeka razvoja smrekove kulture te praćenjem uspjeha obnove primjenom kombiniranih metoda odnove na malim površinama (grupe ili skupine) i razvoju ovih sastojina u pravcu bukovo-jelovih sastojina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA