Pregled bibliografske jedinice broj: 253506
Uzroci i posljedice marginalnosti hrvatskoga etnikuma u Istri tijekom prve polovine XX. stoljeća
Uzroci i posljedice marginalnosti hrvatskoga etnikuma u Istri tijekom prve polovine XX. stoljeća // Čitajući znakove vremena: Zbornik eseja / Biletić, Boris (ur.).
Pula : Rovinj: Istarski ogranak DHK, Tvornica duhana Rovinj d.d., 2001. str. 75-88 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 253506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uzroci i posljedice marginalnosti hrvatskoga etnikuma u Istri tijekom prve polovine XX. stoljeća
(The Causes and Concequences of Croats ethnic maginality in Istria during first half 20-th Century)
Autori
Dukovski, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Čitajući znakove vremena: Zbornik eseja
/ Biletić, Boris - Pula : Rovinj : Istarski ogranak DHK, Tvornica duhana Rovinj d.d., 2001, 75-88
Skup
Kulturološki skup Nove Istre: Čitajući znakove vremena
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska; Pula, Hrvatska, 1998.-1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Istra; Povijest
(Istria; History)
Sažetak
Autor analizra i ispituje uzroke opće marginalnosti hrvatskoga nacionalnog bića u Istri prve polovice XX. stoljeća koje je moguće definirati kroz analizu postojećih socijalnih, gospodarskih, političkih i kulturnih uvjeta. Socijalni i gospodarski uvjeti razdoblja prve polovice XX. stoljeća prate značajne geopolitičke, socijalne i demografske promjene istarskog društva uz glavne procese mjena društveno političkih sustava. Ono je etnički socijalno i kulturno heterogeno društvo sa izraženom hrvatskom (u manjoj mjeri slovenskom) i talijanskom etno-komponentom. Osnovne karakteristike međunacionalnih i socijalnih odnosa temelje se na nerazvijenim proizvodnim snagama, zaostalim načinima proizvodnje (posebice u poljoprivredi) i još uvijek postojećim polufeudalnim kolonatskim elementima u agraru. Spor i neujednačen razvoj kapitalizma nije omogućavao širenje unutarnjeg tržišta. Marginalizam se iščitava iz posljedica koje su proizašle iz odnosa središnjih struktura vlasti prema ovoj provinciji, odnosno iz političke, gospodarske i kulturne “ izolacije” koju je u većoj ili manjoj mjeri, što je statistički dokazljivo, u vrijeme Austrije, Italije i Jugoslavije, Istra trpila. Ova činjenica otkriva i novu dimenziju u razumijevanju odnosa hrvatskog puka prema državnoj vlasti uopće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
