Pregled bibliografske jedinice broj: 253396
Pula XX stoljeća: uzroci promjene identiteta (prikaz socijalnih i gospodarskih odnosa)
Pula XX stoljeća: uzroci promjene identiteta (prikaz socijalnih i gospodarskih odnosa) // Pula 3000 Pola: Prilozi za povijesnu sintezu / Cvek, Elmo ; Krizmanić, Attilio ; (ur.).
Pula, 2004. str. 57-80 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 253396 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pula XX stoljeća: uzroci promjene identiteta (prikaz socijalnih i gospodarskih odnosa)
(Pula 20-th Century:The Causes of Identity Changes (Social and Economic relationships),)
Autori
Dukovski, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pula 3000 Pola: Prilozi za povijesnu sintezu
/ Cvek, Elmo ; Krizmanić, Attilio ; - Pula, 2004, 57-80
Skup
Pula 3000 Pola: Prilozi za povijesnu sintezu
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 10.05.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pula; Povijest 20. stoljeća; Identitet
(Pula; History 20-th Century; Identity)
Sažetak
Dok se razvijeni zapadni svijet početkom XX. stoljeća već nalazio u razdoblju Druge industrijske revolucije u najširem smislu te riječi, u Istri su se, i to samo u nekim gradovima, počeli osjećati učinci modernizacije, industrijalizacije i urbanizacije kroz koje je Europa prolazila polovinom XIX. stoljeća. Stalni porast pučanstva u razdoblju prve dekade XX. stoljeća nije bio usklađen s postojećim stupnjem privrednog razvoja. U tom razdoblju pučanstvo je u Istri naraslo za 111.355 osoba a vanagrarna poglavito gradska privreda prihvatila je svega 70.961 osobu poslije 1880. što znači da se javio značajan višak radne snage u privredi. Sve nam postaje jasnije ako znamo da se poljodjelstvom bavilo 136.621 a od poljodjelstva živjelo 247.240 od ukupno 404.286 žitelja.Ovi procesi pomogli su rast gradova Pule, Rijeke i Trsta koji su "skupljali" višak radne snage koja je sporo ali konstantno pristizala sa sela. Veliki radovi oko izgradnje Arsenala i brodogradilišta okupili su u Puli veliki broj obrtnika i nekvalificiranih radnika. U samom početku prvi su došli iz drugih zemalja austrougarske monarhije dok su drugi bili iz raznih krajeva Istre, Kvarnerskih otoka, Hrvatskog primorja i Dalmacije. S dolaskom Italije, sve se mijenja. Pula mora podnijeti temeljito prestrukturiranje gospodarstva ali i društvenih struktura, a s dolaskom fašizma na vlast i način političkog i društvenog ophođenja. Grad i pored svih nastojanja čelnih ljudi fašističke administracije ne uspijeva izaći iz društvene i gospodarske krize. U dramatičnim geopolitičkim ali i društvenim mijenama druge polovice XX. stoljeća Pula će po drugi put doživjeti odlazak stanovništva, depopulaciju bez epidemija, kakve je poznavala od srednjeg vijeka pa sve do kraja prve polovice XIX. stoljeća. Novo stanovništvo pridošlo sa sela nakon II. svjetskog rata (ne samo iz Istre već iz svih dijelova jugoslavenske federacije) nije se moglo brzo socijalizirati a pogotovu ne nastaviti na negdašnju kulturnu urbanu tradiciju. Pula je postupno izgubila kulturna obilježja srednjoeuropskog lučkog grada a ona venetsko-mediteranska nije mogla oživjeti. Cijelo vrijeme, dok teku gospodarski i društveni preobražaji, Pula traži svoj identitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
