ࡱ> @ڰbjbjצצ .]C JJJ^bbb8>,^*7nvkkk5555555$8R:5Jkgkkk56!!!k 8J5!k5!!e2|2Jq3j `y;b{2560*72~;I;$q3^^q3;J3(kk!kkkkk55^^b-!X^^bHELIKOPTERSKI PRIJEVOZ - RJE`ENJE ZA GRADSKI PROMET U POSEBNIM OKOLNOSTIMA prof. dr. sc. Borivoj Galovi, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu doc. dr. sc. }eljko Maruai, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu Omer Pita, dipl.ing., Croatia Airlines 1 - UVOD Velike gu~ve u gradskom prometu, nastale tijekom nedavnog predsjedni kog summita u Zagrebu, potakle su brojne rasprave o potrebama i mogunostima rjeaavanja takvih situacija. Sli no se dogaa prilikom svakog dolaska VIP osoba u grad, kad nepregledne gu~ve i ogromni zastoji u prometu izazivaju velike poremeaje u funkcioniranju gradom, uz neprocjenjive izravne i neizravne atete. U takvim slu ajevima remeti se funkcioniranje grada, a posebice je loae ato se onemoguava rad hitnih slu~bi. Izgubljene su tisue sati i milijuni kuna, a najgore je ato su se pritom ugro~avali ljudski ~ivoti. Posljedice se ne mogu precizno odrediti, jer se smrtni slu ajevi u hitnim i interventnim situacijama tada svrstavaju u kategoriju 'viae sile'. Sve to dovoljan je razlog za temeljito rjeaavanje navedenog problema, a najbolje rjeaenje pru~a helikopterski prijevoz, jer se time problem rjeaava sustavno i potpuno. U razmatranju va~nosti prometnog sektora mogu se identificirati dvije razine utjecaja: " na kvalitetu ~ivota graana - promet ima izravan utjecaj na ~ivot ljudi, s jedne strane u pogledu individualne mobilnosti i dostupnosti u~ih i airih podru ja, a s druge strane u pogledu racionalnog koriatenja vremena i u najopenitijem smislu kvalitete ~ivljenja. " na ukupni gospodarski razvitak zemlje - prometna infrastruktura izravno pridonosi aktiviranju gospodarskih potencijala te prihodi prometnog sektora imaju znatan udio u strukturi BDP zemlje. 2 - HELIKOPTERSKA SLU}BA - RJE`ENJE PROMETNIH GU}VI U POSEBNIM OKOLNOSTIMA Dobro rukovoenje prostorom podrazumijeva dugoro no planiranje. Pojam helidrom i/ili heliport potpuno je nepoznat web stranici  HYPERLINK "http://www.zagreb.hr" www.zagreb.hr grada Zagreba. Istina, na karti meu simbolima 'Tuma  planskog znakovlja' mo~ete nai simbol za Helidrom, iako postoje budue benzinske postaje, nema lokacija ni za jedan budui helidrom, osim jedne u Dubravi pokraj nove bolnice. U procesu pridru~ivanja Hrvatske Europskoj zajednici u Zagreb nam u estalo pristi~u VIP gosti - prete~ito zra nim prometom. Sjeamo se nedavnog 'Summita Predsjednika', kada je zagreba ki gradski promet do~ivio kolaps i puna etiri sata niti jedna kola hitne medicinske pomoi nisu mogla pru~iti potrebnu pomo. Statistika nije obznanila koliko ljudi ima i danas trajne posljedice zbog eventualnog sr anog napada, perforacije ira, guaenja izazvanog alergijom... ili je ak umrlo, jer im nije pravodobno pru~ena hitna medicinska pomo. Potrebne autopsije i studije nisu napravljene, pa takve slu ajeve svrstavamo meu 'umrle prirodnom smru', a za obitelj je to u kategoriji 'viae sile' - jer nije se moglo pomoi. U rujnu 1999. newyoraki gradona elnik Giuliani obznanjuje Heliport Master Plan Study (Glavnu plansku studiju o helidromima ). Bila je to prva sveobuhvatna analiza helidromske infrastrukture New Yorka i aktivnosti helikopterskog prometa. Ta glavna planska studija slu~it e primarno kao izvor informacija i vodi  za politiku pri usvajanju odluka za razvoj gradskog sustava helidroma i helikopterskog prometa u naaem zra nom prostoru. To bi trebao biti putokaz za uvoenje u inkovite helikopterske slu~be, kojom bi se promet u gradskoj jezgri rijeaio razdvajanjem prometnih tokova. Razdvajanjem prometnih tokova postigle bi se dvije velike prednosti: poboljaala bi se kvaliteta prometa u posebnim okolnostima (VIP, medicinska skrb...) te bi se rasteretio normalni promet. 3 - PREDNOSTI USPOSTAVE HELIKOPTERSKE SLU}BE Uspostava helikopterske slu~be osigurava viaestruke prednosti za prometni sustav i druatvo u cjelini. Zbog toga su takva ulaganja viaestruko korisna te se isplate ve u prvim godinama koriatenja. Zbog multidisciplinarnih koristi, ulaganja u heliporte u vrhu su prioriteta veine svjetskih metropola. To se prvenstveno odnosi na: " gospodarski razvoj Heliport/vertiport mo~e pripomoi da se privuku i zadr~e poslovni partneri koji koriste helikoptere/tilt-rotore. Mnoge velike korporacije posjeduju ili unajmljuju helikopter za sigurno, brzo i pouzdano transportiranje svojih rukovoditelja i va~nih klijenata. " smanjenje posljedica nesrea i katastrofa Sustav strateaki rasporeene infrastrukture mo~e omoguiti, uz dnevne i poslovne prednosti privatnog sektora, sustav za slijetanje u slu aju opasnosti, nesrea i/ili katastrofa. U slu aju lokalne ili regionalne katastrofe (po~ar, potres, poplava i industrijske - kemijske katastrofe), helikopter mo~e biti brzo na raspolaganju za spaaavanje ~ivota i sredstava. " pru~anje medicinskih usluga Upotreba helikoptera kao zra ne ambulante uklju uje helidrome i trauma centre u sustav zahtijevane hitne medicinske pomoi zahtijevane u mnogim dr~avama. Bolnice diljem svijeta smatraju helidrom kao osnovni dio kompletnog tretmana i brige za pacijenta, ato je rezultiralo spaaavanjem tisua ~ivota. " unaprijeene javne usluge - saniranje katastrofe Mnoge dr~avne agencije za zaatitu i sigurnost (protupo~arna slu~ba, policija , dr~avne aume i zaatitu ~ivotinja...) koriste helikoptere i raspolo~ive helidrome. Mnoge takve uprave kreditiraju upotrebu helikoptera prema mogunostima, kako bi svoje misije obavljale djelotvorno. " olakaano i poboljaano prikupljanje vijesti/ izvjeaivanje, promet i sigurnost Mnoge mre~e i lokalne TV i radio postaje koriste helikoptere i lokalne helidrome za realizaciju trenutne vijesti, izvjeaa o prometu i u nekim slu ajevima informacije za spaaavanje ljudskih ~ivota. " openiti napredak, rukovoenje o uvanjem auma i okoliaa Mnogi helidromi opslu~uju helikoptere koji patroliraju i popravljaju kriti ne dalekovode, borbu protiv aumskih po~ara, rukovoenje dr~avnim aumama i pretra~ivanje i nadzor velikih podru ja bez naruaavanja okolia a(probijanje i gradnja putova, mostova, i sli no). 4 - KRITERIJI ZA IZGRADNJU HELIPORTA Osnova za uspostavu helikopterske slu~be je formiranje dovoljnog broja heliporta/vertiporta te nabavka odgovarajue helikopterske flote. U tom smislu potrebno je razraditi mjere i akcije, kako bi sustav u inkovito funkcionirao i imao najmanje troakove. Najvei broj domaih heliporta/helistopa su jednostavne jeftinije izvedbe. Helistop za dnevne letove mo~e se uspostaviti za 3000  4000 kn, uz minimalne oznake i vjetrokaz. Za none operacije potrebno je izgraditi osvjetljenje ato je mogue izvesti za od 5000 do viae od 20.000 kn, ovisno o izvoru elektri ne energije. Troakovi vee infrastrukture u omjeru su s cijenom zemljiata. Standardni graevinski materijali su zadovoljavajui za helidrom. Kompletan transportni helidrom s hangarima, uredima i infrastrukturom za usluge koata proporcionalno isto kao infrastruktura za pru~anje usluga automobilima, kamionima i ostalim prijevoznim sredstvima. Zbog toga je potrebno ato bolje iskoristiti postojee izore, odnosno kapacitete. U slu aju uspostave potrebne viaenamjenske interventne helikopterske slu~be u podru ju Zagreba, potrebno je pripremiti i izgraditi heliport/helistop, koji je konstruiran za slijetanje i polijetanje helikoptera. Heliport ima prateu infrastrukturu kao dopuna gorivom, hangar i smjeataj osoblja. Heliporti su povraine za polijetanje i slijetanje helikoptera i tiltrotor zrakoplova, koje mogu biti od jednostavne nepripremljene livade i auto-parkiraliata do lokacija koje podr~avaju redovni zra ni promet - kompletno s hangarima, benzinskom postajom i mogunostima za odr~avanje. Viae od 90% postojeih lokacija su jednostavni prostori bez dolijevanja gorivom i/ili prateim uslugama. Helistop mo~e biti viaenamjenska povraina, kao auto-parkiraliate, sporstko igraliate, odmoriate uz autoput, golf teren... Nema pratee infrastrukture. Kada nije u upotrebi, povraina helistopa mo~e se koristiti u druge svrhe. Vertiport/vertistop je pripremljena povraina za slijetanje i polijetanje tiltrotor-a i helikoptera. Vertiport ima prateu infrastrukuru kao dopuna goriva, hangariranje i smjeataj osoblja. Vertistop mo~e biti viaenamjenska povraina, kao autoparkiraliate, sportsko igraliate, odmoriate uz autoput, golf teren itd. Nema pratee infrastrukture. Kada nije u upotrebi, povraina helistopa se mo~e koristiti u druge svrhe. Performanse zrakoplova za vertikalni let dozvoljavaju da se te povraine odrede bilo gdje, gdje ima dovoljno prostora. Primjerice, na zemlji, na zgradama, parkirnim gara~ama, mostovima, rivi, platformi na moru pa ak i na moru, za helikoptere opremljene plovcima. Lokacija ovisi o raspolo~ivom zra nom prostoru i vlasniatvu. Lokacije mog.0 " * , 2 4  ~ 񵦗|m^mOhz[4h-&CJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4hU`CJOJQJaJhz[4hvCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4h{CJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4h=gCJOJQJaJhz[4h^CJOJQJaJhz[4hz[4CJOJQJaJhz[4hiCJOJQJaJhz[4h4CJOJQJaJ" bdf24$$$$$a$gd[gd{$a$gd[԰ذ f , . b Ǹǩǩ֚֩|p_P@hz[4h&r!5CJOJQJaJhz[4hoxCJOJQJaJ hz[4hoxCJOJQJ^JaJhSCJOJQJaJhz[4h&r!CJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4hGiCJOJQJaJhz[4h#~CJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4hz[4CJOJQJaJhz[4hHCCJOJQJaJ 06 ^bdfjlǻ|m^OO@hz[4hk($CJOJQJaJhz[4h{CJOJQJaJhz[4hGiCJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4h&r!5CJOJQJaJhz[4hoxCJOJQJaJ hz[4hoxCJOJQJ^JaJhz[4hz[4CJOJQJaJhSCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4h&r!CJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJln.R|DFHbd &:`ĵ◄n]NNNhz[4hYCJOJQJaJ hz[4h]0JCJOJQJaJ+jhz[4h]CJOJQJUaJ%jhz[4h]CJOJQJUaJhz[4h]CJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4hk($CJOJQJaJhz[4hoxCJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJ.024d*,TV~^jlb4:ӸөӚӚӚөӚӚӋ|mm|m^m^mhz[4hoxCJOJQJaJhz[4h0+CJOJQJaJhz[4hGiCJOJQJaJhz[4h1$?CJOJQJaJhz[4hBHCJOJQJaJhz[4h.A*CJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4h:GCJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4hSCJOJQJaJ#r*""N#P#$$$$$$$$$ʻ٬paRCRhz[4h;;CJOJQJaJhz[4h{CJOJQJaJhz[4hiCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h}CJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4hBHCJOJQJaJhz[4hoxCJOJQJaJhz[4h'CJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4hz[4CJOJQJaJh0+CJOJQJaJ$%.%0%X&&&4':'^'p''''''''(()ĵĩĝĵĎ|l\M>Mhz[4hGiCJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4hY5CJOJQJaJhz[4hS65CJOJQJaJ#hz[4hS65CJOJQJ^JaJhz[45CJOJQJ^JaJhp&SCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4h*CJOJQJaJhz[4hS6CJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h'CJOJQJaJhz[4h-DCJOJQJaJ$.%0%'''))V*(-*-f-//$0N2P22~444777P7R7<<PA$a$gd[))))))&*V*+,,`,b,,,&-(-*-,-f-///////óvvddTDhz[4hGi5CJOJQJaJhz[4h;;5CJOJQJaJ#hz[4h;;5CJOJQJ^JaJhz[4hV{CJOJQJaJhz[4hGiCJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4hV{5CJOJQJaJhz[4hY5CJOJQJaJhz[4hS65CJOJQJaJ#hz[4hS65CJOJQJ^JaJhz[4hz[4CJOJQJaJhYCJOJQJaJ/$0L0000000000112L2N2P2V22|4~44444v66667777ටටvgXhz[4hiCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h}CJOJQJaJhz[4h;;5CJOJQJaJ#hz[4h;;5CJOJQJ^JaJhz[4hz[4CJOJQJaJhYCJOJQJaJhz[4h;;CJOJQJaJhz[4hGiCJOJQJaJhz[4hYCJOJQJaJhz[4hY5CJOJQJaJ!7N7P7R7777777888J9D:b:l::J;R;Z;|;;;<<<`<<<ĵĦė|m^^mOOmhz[4h*CJOJQJaJhz[4hV.CJOJQJaJhz[4hZCJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJhz[4h0gCJOJQJaJhz[4hrCJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4h'CJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h}CJOJQJaJhz[4hsTCJOJQJaJ<<`>b>d>>>??? @ @,@.@PARAfAAAAAB B"B6B8BTBVBbBdBBBBBCCDDDָ֩ǩǩ֚|ma|hp&SCJOJQJaJhz[4hZCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h@Z)CJOJQJaJhz[4hrCJOJQJaJhz[4h{CJOJQJaJhz[4h'CJOJQJaJhz[4h*CJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJ&PARAF FlKnKnupuruuuN|P|24&(pr4~LNP$a$gd[DZD\DlDDDDE ENEEEEEEFF F4F6FHFNFfFFFFFGG$H&H(HHI\I^IbJdJxJJ K"K*K@Kָָ֬堂vvhdCJOJQJaJhz[4hZCJOJQJaJhz[4h#<CJOJQJaJheCJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4hV.CJOJQJaJhz[4hrCJOJQJaJhz[4h|:qCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJ+@KlKnKKKLnoodppppp6qBqTq&rLrdrlrrrr}D}}T~¶¶¶§›¶⌀hp&SCJOJQJaJhz[4hiCJOJQJaJhdCJOJQJaJhz[4hjC>CJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhz[4hGCJOJQJaJUhz[4hZCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h*CJOJQJaJ2u biti u gradu, predgrau, ruralnim podru jima, aumama i ograni ene su samo raspolo~ivim prostorom i podlogom koja mo~e podr~avati letjelicu. Svi meunarodni standardi imaju definirane dimenzije (u zraku i na zemlji) povraine slobodne i bez prepreka u svrhu polijetanja i slijetanja zrakoplova. Standardi dimenzije za povrainu slijetanja (the pad itself) uobi ajeno ovise o veli ini letjelice i otiska podvozja ili o promjeru rotora. Podru je uokolo bez prepreke je openito utvreno multiplikatorom ukupne du~ine zrakoplova ili sustava rotora. Mogu se mijenjati od 64' x 64' (19,5 m x 19,5 m) za male dvosjedne helikoptere do 109' x 109' (33,2m x 33,2 m) za srednje dvomotorne helikoptere, do nekoliko hektara za infrastrukturu koja opslu~uje vei broj zrakoplova. Postoje i zahtjevi prilaznih ravnina barem s jedne strane do povraine za slijetanje. Ti se zra ni standardi temelje na dimenzijama najveeg zrakoplova koji e koristiti to sletiliate. 5 - LOKACIJE HELIPORTA U ZAGREBU Zagreb je, zbog injenice da je gotovo cjelokupan promet rijeaen nadzemno, dakle bez podzemne ~eljeznice, vitalno zainteresiran za organiziranje u inkovitog helikopterskog prijevoza. Helikopterska slu~ba osigurala bi uz optimalno koriatenje raspolo~ivog prostora. Bilo bi nu~no u prostornom planu grada Zagreba predvidjeti i uvrstiti povoljne lokacije za buduu izgradnju helidroma, u podru jima va~nim za poslovni, pravosudni, upravni i politi ki ~ivot grada. Istodobno je nu~no da lokacije helidroma budu blizu najva~nijih prometnih voriata, ime ih helikopteri potom povezuju. Performanse zrakoplova za vertikalni let dozvoljavaju da se te povraine odrede bilo gdje, gdje ima dovoljno prostora. Primjerice - na zemlji, na zgradama, parkirnim gara~ama, mostovima, rivi, platformi na moru pa ak i na moru za zrakoplove opremljene plovcima. Lokacija ovisi o raspolo~ivom zra nom prostoru, vlasniatvu... Mogu biti u gradu, predgrau, ruralnim podru jima, aumama... i ograni ene su samo raspolo~ivim prostorom i podlogom koja mo~e podr~avati letjelicu. Stanovnicima bilo kojeg podru ja najva~nija je sigurnost. Istra~ivanja relativnog rizika vezanih uz helidrom ukazuju da je u slu aju normalnog koriatenja helidroma, sukladno va~eim sigurnosnim normama, vjerojatnost dogaanja nesree jednom u 432 godine. Te informacije i statisti ki podaci ukazuju da tipi ni helidrom ima iznimno visoki postotak sigurnosti u odnosu na smrti i ozljede u drugim vrstama prijevoza. Vrijednost zemljiata nije ugro~ena zbog blizine helidroma, nego ak raste. Primjer: Somerset County (New Jersey), podru je s najveim prihodom po glavi stanovnika, ima velik broj privatnih i korporativnih helidroma tik uz najelitnije i najskuplje terene u svijetu. Heliporte na podru ju Zagreba trebalo bi rjeaavati po tri razli ita kriterija, odnosno na sljedeim lokacijama: " postojee aerodromske povraine - radi se o prostorima u okviru Zra ne luke Zagreb i aerodroma Lu ko, koji ve imaju sve prostorne, organizacijske i tehnoloake uvjete koji zadovoljavaju navedene uvjete. Ti bi se prostori, prakti ki bez ulaganja mogli organizirati za potrebe helikopterskog prijevoza i tako aktivno uklju iti u organizaciju prometa na razini grada. " prostori za interventne heliporte - za tu svrhu mogu poslu~iti sva nogometna i akolska igraliata, koja bi trebalo prilagoditi potrebama interventnih heliporta (u slu aju hitnih intervencija). Va~no je da svaki taj prostor ima odgovarajuu organizacijsku potporu, kako bi se u slu aju intervencija (koje se unaprijed ne mogu predvidjeti) pravodobno osigurali potrebni uvjeti za normalno funkcioniranje te sprje avanje moguih problema. " specijalizirani heliporti na novim lokacijama - bilo bi optimalno izgraditi tri heliporta i to - sredianje gradsko podru je: ispred sveu iliane knji~nice - isto no gradsko podru je: u podru ju Sesveta - zapadno gradsko podru je: u podru ju `pansko - Susedgrad Ju~no gradsko podru je pokriveno je heliportima smjeatenim u okviru postojeih aerodromskih povraina. 6 - KRITERIJI ZA NABAVKU HELIKOPTERA Razina buke helikoptera i tiltrotora je ispod prihvaenih normi koju proizvode mnogi proizvodi u naaem okru~enju (vlakovi, kamioni, motorkota i, mlazni zrakoplovi...). Na smetnje izazvane bukom bitno utje u relativna udaljenost, priroda i intenzitet generirane buke, visina iznad zemlje, model zrakoplova i faktori utiaavanja izmeu terena izvora i prijema... Stariji, te~i vojni helikopteri bitno su druk iji od modernih, lakih i puno tiaih civilnih helikoptera, koje veinom koristimo u korporativnoj i opoj avijaciji. Aktivnost heliporta/vertiporta proizvode ekstremno tranzitorne zvukove, a ciklus emisije zvuka traje oko 45 s, u slijetanju ili polijetanju. U bilo kojoj to ki du~ putanje leta, uz uvjet da je promatra  dovoljno blizu da uje ili uo i, helikopter e se tipi no uti samo 20 sekundi ili manje. To je povoljno u usporedbi sa zvukovima koje ve imamo u prometu. Posebnu pozornost treba posvetiti smjeataju helidroma u podru je ili koridor gdje zvukove proizvode drugi izvori i slu~e kao atit ili prikrivanje zvuka helikoptera. Vee industrijske zone dobre su pozicije za helidrom, jer postoje ambijentalni zvukovi koriatenjem podru ja i manja je osjetljivost nego u rezidentnim okru~enjima. Operateri helikoptera mogu takoer reducirati zvuk helikoptera, koristei novije tehnike koje nude proizvoa i helikoptera (program 'dobrosusjedskog letenja'). Helikopteri i tiltrotor zrakoplovi uglavnom su pogonjeni turbinskim motorima koji proizvode razmjerno malo ispuanih plinova. Veim dijelom to je zbog visokih temperatura sagorijevanja i sposobnosti da gorivo sagorijeva vrlo djelotvorno. Gorivo je visoke kvalitete za mlazne motore. Pravilno uskladiateno i distribuirano udovoljava visokim zahtjevima za zaatitu okoliaa. Usvojeni standardi definirali su i kriterije za helikoptere. Oni trebaju udovoljavati svim zahtjevima za urbani transport, primjerice, razina buke je tri puta manja nego u vojnom helikopteru (90 dB), koji nema absorbere vibracije, dinami ki tlak inducirane struje zraka ispod rotora je 3-4 puta vei te postoji opasnost dizanja i razbacivanja kamenja i crjepova s kua. Interventni helikopteri trebaju biti ato manjih dimenzija i masa, a svako igraliate mo~e poslu~iti kao interventni helidrom. U koriatenju teakih vojnih helikoptera imamo loaa iskustva. Pri slijetanju Mi-8 na mekai travnati teren gume glavnog stajnog trapa tla e podlogu sa 150 N/cm2 (masa 13.000 kg, gazea povraina 850 cm2), a po slijetanju se dodatno rastegnu (bo no upiru) i kopaju jame. Kod civilnih helikoptera iznosi 20 - 30 N/cm2Kriteriji koje helikopteri za civilni zra ni promet moraju udovoljavati regulirani su meunarodno usvojenim standardima i certifikata za stjecanje homologacije (ICAO i JAR). 7 - ZAKLJU AK Uvoenje helikopterske slu~be trebao bi biti prioritet u organizaciji gradskog prometa u predstojeem razdoblju. To je i va~an preduvjet za normalno funkcioniranje grada u o ekivanim posebnim okolnostima, koje nas o ekuju u pregovorima s EU. Time e se izbjei ne~eljeni kolapsi u prometu kod dolaska stranih delegacija, a osiguralo bi se i poboljaanje medicinske skrbi u prometu, ato bi bitno povealo izglede pre~ivljavanja unesreenih nakon teakih nesrea. Ovim radom ~eljelo se ukazati na nu~nost uspostave helikopterskog prijevoza u podru je Zagreba, jer bi to bio i temelj ubrzanog razvoja gospodarstva, turizma i usluga od vitalnog zna enja za funkcioniranje grada (medicinska skrb, interventne slu~be...). Ulaganja u uvoenje helikopterske slu~be bitno su manja od ateta koje nastaju zaguaenjima prometa te bi se na taj na in, optimiranjem prometnih tokova, smanjili ukupni troakovi prometnog sustava u cjelini. Trenutno u Zagrebu samo korporacija Konzum (Todori) koristi helikopter za vlastite  poslovne svrhe, i samo neke bolnice (u rekonstrukciji) planiraju i prostor za helidrom. Svakako da Zagreb nije New York, ali u planiranju prostornog i prometnog rasta grada potrebno je ve sada planirati vertikalni zra ni promet. Pogledamo li 20 godina unazad, uo it emo da je grad bio daleko manje napu en i izgraen. Tada je joa bilo i prostora za Sveu iliani kampus, razvoj sekundarnog aerodroma za generalnu avijaciju itd. a danas su to sve manje viae izgraene zone u kojima nam ponestaje prostora i za parkiranje automobila. Standard raste i zahtjevi se pove avaju, pa nije pri urbanisti kom planiranju primjereno na 100 stanova predvidjeti 50 auto-parkirnih pozicija. To znamo ve danas, a ato mo~emo o ekivati za narednih 20 godina?     T~\~d~z,0246ځ^|F$&(*,.;٠p`Phz[4h#<5CJOJQJaJhz[4hj5CJOJQJaJ#hz[4h#<5CJOJQJ^JaJhz[4h#<CJOJQJaJhz[4hjCJOJQJaJhz[4hO ;CJOJQJaJhz[4htcCJOJQJaJhz[4hz[4CJOJQJaJh[CJOJQJaJhz[4hiCJOJQJaJhz[4CJOJQJaJhdCJOJQJaJ.h LNnprtvxЊҊԊμ~o`Qμ`B`hz[4h#<CJOJQJaJhz[4h CJOJQJaJhz[4hYqCJOJQJaJhz[4huFCJOJQJaJhz[4hoCJOJQJaJhz[4hmCJOJQJaJhz[4h#<5CJOJQJaJhz[4h 5CJOJQJaJ#hz[4h#<5CJOJQJ^JaJ#hz[4h*5CJOJQJ^JaJhz[4hO ;CJOJQJaJhz[4hm5CJOJQJaJ48lp @fhj~ȌHJLNP|<&jlrĐӻӎppppppphz[4h05CJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h56CJOJQJaJhz[4hjC>CJOJQJaJhdCJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4h#<CJOJQJaJhz[4hYqCJOJQJaJhz[4h0gCJOJQJaJ,PTV :<İưʰ̰аҰ԰ְ$a$gd[ĐƐ8:FX 4Fn~@ ʗ LNPTVblrx:`⋸hz[4h&r!CJOJQJaJhz[4hiCJOJQJaJhz[4hCJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4htcCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJhz[4hegCJOJQJaJ60DƜԜ 0tȝڝ P^ޟ>@BLTZdhjvӸǸ⩸өppǸpӸppphz[4hrCJOJQJaJhdCJOJQJaJhz[4htcCJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4h#<CJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4hegCJOJQJaJhz[4hjC>CJOJQJaJhz[4h&r!CJOJQJaJ,̢D`Ǹ|m|m^R^C^Chz[4h#<CJOJQJaJhp&SCJOJQJaJhz[4hJCJOJQJaJhz[4h}CJOJQJaJhz[4h56CJOJQJaJhz[4h[CJOJQJaJhz[4hD=CJOJQJaJhz[4hVCJOJQJaJhz[4hZyCJOJQJaJhdCJOJQJaJhz[4h&r!CJOJQJaJhz[4hegCJOJQJaJhz[4h^KCJOJQJaJn8:<Nb °ưȰ̰ΰ԰ְذڰǻxtxtxtxtplh`hgYNhqjhqUhz[4hp0CJOJQJaJh[CJOJQJaJ *h[h[CJOJQJaJ *h[hp0CJOJQJaJhp0CJOJQJaJhD=CJOJQJaJhz[4hKCJOJQJaJhz[4htcCJOJQJaJhz[4hJCJOJQJaJְذڰ$a$gd[,1h. A!"#$% DyK www.zagreb.hryK ,http://www.zagreb.hr/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHf@f ` Heading 1$<@&*5CJ KH OJQJ\^JaJ mH sH tH Z@bZ ` Heading 6dd@&[$\$5CJ\aJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6 ] Hyperlink >*B*ph>> :G Footnote TextCJaJ@&@ :GFootnote ReferenceH*L^@"L r Normal (Web)dd[$\$ B*phmCmCKLVWd e ghij+'(y?@zfg!!%%%%%')()++--..8090001?1@11111133*7+7::s<t<u<<<P>Q>@@]C_C`CbCcCeCfChCiCjCkCnC00x0x0x0x0x0x0 00000x0x000 0x00 0x00 00 000 00 0 0x0 00 0 000 00(00 000 00x0x0x0x0x0x00x0x0x0x0000x0x0x0x0x0000x0x0 0x00 00 0x0x0x0x0x0x0x00x0x000000x0x000x0x0x0x0x0x0000 000?00P00?0000?0000?00?00?0?0  l$)/7<D@KT~.Đڰ&)*+,-.012356YZ[]^_`$PAPְڰ'/4\aذ(mCX8@0(  B S  ?mCVik?@XY`blmF01QRmo* @ B 5 7     G H c e f g l s   fjklmn,-|~12&(>@FGOPce12[eg01ln -VX 34 G!I!!!!S#s#t#2$3$c$d$$$$$%%%%%%%%((')()d)f)))2*4*+0+D+E+++++ , ,,,----4-5-......////7090:0;0h0i0j0k000001+14151?1@1111111>2@2P2R2p2v233335363\33G4H4444455?5@5Q5R5666666'7+77`9c9e99999999999::/:0::;;; ;!;&;';*;-;4;5;;;=;U;W;X;Y;p<u<v<w<<@@@r@t@@@@@AAAABBBBCCXC]C]C_C_C`C`CbCcCeCfChCiCjCnCJLUWc e fj*+&(xy>@yzeg!!%%%%&)()++--..7090000011>1@1111133)7+7::r<u<<<O>Q>@@\C]C]C_C_C`C`CbCcCeCfChCiCjCnCU c e R \&(>zSeUte !'##!$$S%%()4**,0163f44@5678::u<<<@]C]C_C_C`C`CbCcCeCfChCiCjCnC]C]C_C_C`C`CbCcCeCfChCiCjCnC\ | 4N21VXGXYުx|<^^[=v^hh^h`o(.0,,^,`o(.X0X^X`0o(..  ^ `o(... HH^H`o( .... t`t^t``o( ..... 8`8^8``o( ...... dd^d`o(....... ((^(`o(........hh^h`o(.0,,^,`o(.X0X^X`0o(.. 0 ^ `0o(... HH^H`o( ....   ^ `o( ..... 8`8^8``o( ...... `^``o(....... ((^(`o(........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHz^`zo(.0JzJ^J`zo(.X0X^X`0o(..  ^ `o(... HH^H`o( .... t`t^t``o( ..... 8`8^8``o( ...... dd^d`o(....... ((^(`o(........  ^ `OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH| | ^| `OJQJo(hHLL^L`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH<^XY\ [=v4NVXZ1        ay>K]rY{BS]Y`Yej&r!k($'F&'@Z)-*.A*0+),TV-D8.V.*01z[4|t4556S6;;O ;#<jC>1$?BH^KEMgYNp&S>T(DX 5[N\^U`^3ctcegkhtm)q|:qYqr=r-Ts[IvZy#~7~V05Pp0vj-[o|-&HC-DKDKUL*A !oxuF=gs}BGiSG0{GSC;D[D=sT+KiJqoJ0g\LV{4hm:G !?dhVZ@\C\C\C\C   !"mC`` ````$`&`(`*`,`0`2`8`<`>`@`B`D`F`H`J`nUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;& z Helvetica?5 z Courier New;Wingdings"1ԢԢ P9"z P9"z4d;C;C 2QHX ?N\'Razmialja li tko u Zagrebu vertikalnoBorivoj GalovicBorivoj Galovic$      Oh+'0 0< X d p|(Razmilja li tko u Zagrebu vertikalnoazmBorivoj Galovicoriori Normal.dotoBorivoj Galovic2riMicrosoft Word 10.0@0@~;@~; P9՜.+,D՜.+,T hp|  ppz";CO (Razmilja li tko u Zagrebu vertikalno Title 8@ _PID_HLINKSAdIhttp://www.zagreb.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abdefghijlmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0;Data c1Tablek;WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q