Naslov
Kristalografija, interdisciplinarna znanost 21. stoljeća: XX. kongres međunarodne kristalografske unije, Firenca, 23. - 31. 8. 2005.
(Crystallography, interdisciplinary science of 21st century: XX. congress of the International Union of Crystallography, Florence, 23. - 31. 8. 2005.)

Autori
Kojić-Prodić, Biserka

Izvornik
Kemija u Industriji (0022-9830) 54 (2005), 12; 563-565

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
kristalografija
(crystallography)

Sažetak
Svjetski kongres kristalografa, koji se redovito održava svake treće godine od završetka Drugog svjetskog rata, jasno pokazuje aktualna usmjerenja i rezultate izrazito interdisciplinarne, tek nepuno stoljeće "stare" znanosti. To obilježje došlo je do izražaja i na ovogodišnjem skupu u Firenci, koji je izborom programa i predavača privukao više od 2200 znanstvenika iz cijelog svijeta. Estetskom doživljaju tog skupa pridonijela je i bogata renesensna baština toskanske prijestolnice. Održano je 36 plenarnih (keynote) predavanja uključujući kao predavače nobelovce R. Hoffmanna i H. Krotoa. Usporednih 98 mikrosimpozija pratila su predavanja i posteri. Bila su očita dva naglašena usmjerenja u istraživanju: proteinska struktura i funkcija i biološki aktivne male molekule (npr. nastajanje i struktura amiloidnih proteina, vezano uz Alzheimerovu bolest) te strukture i svojstva novih materijala (npr. dizajn Li-baterija, mikrostruktura materijala, nukleacija i rast zrna, ponašanje materijala pri visokim i niskim temperaturama i visokim tlakovima. Kongres je pokazao snažan razvoj novih eksperimentalnih tehnika i usavršavanje postojećih, što se ponajprije odnosi na primjenu sinkrotrona - izvora većeg intenziteta (8 GeV) u difrakcijskim mjerenjima i mikroizvorima promjera 1 mm - 1 um (za rad s malim uzorcima) - kao i na renesansu neutronske difrakcije i primjenu krioelektronske mikroskopije u raspoznavanju slike makromolekula. Primjena difrakcijskih metoda u identifikaciji spojeva i različitih materijala nije novina, ali količine koje se mogu detektirati zapanjujuće su male (nekoliko ug), što se već uvelike primjenjuje u forenzici, medicinskoj dijagnostici, znanosti o okolišu, arheologiji i nizu drugih područja. Uz moderne difrakcijske uređaje, opremljene podesnim kolimirajućim sustavima, osjetljivim detektorima te pratećim kriouređajima za hlađenje uzoraka i detektora, neprestance se pomiču granice mogućeg, pridonoseći točnosti, brzini i kvaliteti mjerenja. Razvoj pratećeg softvera i računala, uključujući diskucije o "grid computingu", također su bili predmetom rada navedenog skupa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA