Pregled bibliografske jedinice broj: 252255
Mitski svijet Zagore u kontekstu europske mitologije
Mitski svijet Zagore u kontekstu europske mitologije // Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore / Vicko Kapitanović (ur.).
Split : Unešić: Kulturni sabore Zagore&Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet&Veleučilište u Šibeniku&Općina Unešić, 2012. str. 16-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 252255 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mitski svijet Zagore u
kontekstu europske
mitologije
(The mythical world of
Zagora in the context of
European mythology)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore
/ Vicko Kapitanović - Split : Unešić : Kulturni sabore Zagore&Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet&Veleučilište u Šibeniku&Općina Unešić, 2012, 16-16
Skup
Kultovi, mitovi i vjerovanja na prostoru Zagore
Mjesto i datum
Unešić, Hrvatska, 14.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vila ; demonska bića ; pučka vjerovanja ; usmene priče ; mitologija.
(fairy ; demonic creatures ; folk beliefs ; folk tales ; mythology.)
Sažetak
U radu se navodi četrdesetak suvremenih zapisa mitskih i demonoloških predaja. Ti zapisi nastajali su od 2004. do 2012. godine u: Postinjama Donjim, Muću Donjem, Nevestu, Vinovu Gornjem, Muću, Unešiću, Kijevu, Čavoglavama, Planjanima, Koprnu, Ceri. Vila je najčešće mitsko biće u Zagori i uopće u hrvatskoj, europskoj, posebice slavenskoj mitologiji. Mora je najčešće demonsko biće u mitologiji Zagore. Ostala demonska bića: vještice, more, vješci, irudica, loda, vukodlaci, manjinjergo, crni ovan nalaze se u predajama Hrvata u drugim krajevima. U radu se navode i interpretiraju i eshatološke predaje kao i predaje o duhovima. Izvorno navedene predaje u radu imaju iznimno filološko, antropološko i etnološko blago. Sve te predaje imaju estetsku, životnu, edukativnu i didaktičku funkciju. Od dvadesetak kazivačica i kazivača u radu najstarija je rođena 1923. a umrla je 2009. godine. Najmlađe su dvije kazivačice rođene 1956. godine, a kazale su dvije predaje. Predaje se interpretiraju u etnološkom, antropološkom i biblijskom kontekstu, te u kontekstu europske mitologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija