Naslov
Optimiranje procesa proizvodnje enzima EVOP metodom
(Optimization of enzyme production process using EVOP methodology)

Autori
Siveri, Judith

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
24.01

Godina
2006

Stranica
55

Mentor
Zelić, Bruno

Ključne riječi
pekarski kvasac; enzim ADH; evolucijske operacije (EVOP)
(enzyme ADH; baker's yeast; evolutionary operation (EVOP))

Sažetak
Enzimi pekarskog kvasca su privukli posebnu pažnju, kao potencijalni biokatalizatori, zbog njegove niske cijene, jednostavnog uzgoja i nepatogenosti. Posebno je važna nepatogenost i obnovljivost stanica pekarskog kvasca jer se u današnje vrijeme sve više pažnje poklanja zaštiti i očuvanju okoliša. Enzim alkohol dehidrogenaza (ADH) je komponenta staničnog metabolizma koji se osim u pekarskom kvascu može pronaći i u drugim živim bićima, pa tako i u ljudskom organizmu, koji ga koristi kao osnovnu obranu od toksičnog djelovanja alkohola. Enzim ADH se koristi u analitičke svrhe za određivanje koncentracije alkohola u krvi, a važan je jer oksidira sve primarne alkohole i reducira aldehide, primjerice acetaldehid i gliceraldehid. U ovom radu je proučavan proces razbijanja stanične stjenke pekarskog kvasca u svrhu izolacije enzima ADH. Analiziran je utjecaj parametara procesa, temperature, pH i vremena trajanja procesa razbijanja stanične stjenka u homogenizatoru, na specifičnu aktivnost enzima ADH pekarskog kvasca, kao i na ukupnu koncentraciju proteina. Primijenjena je metoda višefaktorskog planiranja pokusa, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni upotrebom metode evolucijskih operacija (EVOP). Optimalni radni uvjeti provedbe procesa bili su temperatura 40 &ordm ; ; ; C i pH 7, dok je analiza rezultata pokusa primjenom EVOP metode ukazala na zanemariv utjecaj vremena razbijanja stanične stjenke pekarskog kvasca. Praćena je i promjena aktivnosti izoliranog enzima ADH pri različitim temperaturama 25, 30, 35 i 40 &ordm ; ; ; C kako bi se odredila ovisnost kinetike deaktivacije o temperaturi. Pri optimalnim uvjetima provedbe procesa uspoređene su dvije različite metode razbijanja stanične stjenke pekarskog kvasca, mljevenje u mlinu s kuglicama i homogenizatoru, s permeabilizacijom stanica upotrebom detergenta CTAB-a. Specifična aktivnost enzima ADH ostvarena u procesima razbijanja stanične stjenke je bila deset puta manja od one dobivene procesom permeabilizacije što ukazuje na potrebu daljnje optimizacije ovih procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA