Naslov
Ekotoksikološko značenje metalotioneina i stabilnosti lizosomskih membrana dagnje Mytilus galloprovincialis Lam.
(The ecotoxicological importance of metallothioneins and lysosomal membrane stability in mussel Mytilus galloprovincialic Lam.)

Autori
Ivanković, Dušica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2006

Stranica
147

Mentor
Pavičić, Jasenka

Ključne riječi
metalotioneini; stabilnost lizosomskih membrana; dagnja Mytilus galloprovincialis; biomarkeri; laboratorijsko izlaganje kadmiju; metali Cd; Cu; Zn; biotski i abiotski parametri
(biomarkers; biotic and abiotic parameters; cadmium exposure; metals Cd; Cu and Zn; metallothioneins; Mytilus galloprovincialis; lysosomal membrane stability)

Sažetak
Suvremeni pristup u praćenju stanja onečišćenja voda je primjena različitih vrsta biomarkera u prikladnom biomonitorskom organizmu. Dagnja, kao stanovnik priobalja i estuarija izložena je često djelovanju različitih zagađivala, ukuljučujući i metale te se stoga koristi kao prikladan biomonitorski organizam za praćenje stanja zagađenja okoliša pomoću biomarkera. U ovom su radu prikazani rezultati određivanja sadržaja metalotioneina (MT), molekularnog biomarkera specifičnog za metale, u probavnoj žlijezdi i škrgama nativnih dagnji uzorkovanih na odabranim lokalitetima srednjeg dijela istočnojadranske obale. Sadržaj MT u probavnoj žlijezdi i škrgama nativnih dagnji uspoređen je sa sadržajem MT u ovim organima nakon laboratorijskog izlaganja dagnji djelovanju povišenih koncentracija kadmija dodanog u morsku vodu kako bi se ustanovila njihova pogodnost za biomonitoring. Uz MT, kao specifični biomarker za utvrđivanje izloženosti metalima, u hemocitima nativnih dagnji mjerena je stabilnost lizosomskih membrana (SLM) kao integralni pokazatelj djelovanja različitih stresora. Na osnovu rezultata višegodišnjih uzorkovanja određene su bazalne razine uz odgovarajuće intervale pouzdanosti MT, ukupnih citosolnih proteina i citosolnih metala (Cd, Cu, Zn) u probavnoj žlijezdi i škrgama nativnih dagnji. Ukoliko su izražene po masenoj osnovi, više razine MT, proteina i metala zabilježene su u probavnoj žlijezdi. Nakon normaliziranja na sadržaj citosolnih proteina, u probavnoj žlijezdi i škrgama zabilježene su slične razine MT i Cd, dok je sadržaj Cu i Zn bio veći u škrgama. S obzirom na veću količinu akumuliranog Cd kod eksperimentalnog izlaganja dagnji nižim razinama ovog metala, kao i na dobru korelaciju s Cd u nativnih dagnji, probavna žlijezda može biti dobar indikatorski organ za praćenje zagađenja kadmijem. Škrge bi bile pogodniji organ za praćenje zagađenja bakrom obzirom na viši sadržaj Cu u škrgama nativnih dagnji. SLM u hemocitima nativnih dagnji ne pokazuje jasnu vezu sa sadržajem MT u probavnoj žlijezdi i škrgama, ali s obzirom na opaženu čvršću povezanost s različitim stresorima (pad saliniteta, Cu, promjene nutritivnog statusa povezane s eutrofikacijom), ovaj se biomarker u dagnje može koristiti kao dobar pokazatelj općeg stresa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA