Pregled bibliografske jedinice broj: 251679
Istraživanja i analize jezika u sociokulturnom kontekstu
Istraživanja i analize jezika u sociokulturnom kontekstu // Acta Iadertina : časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju, 2 (2005), 2; 83-98 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 251679 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja i analize jezika u sociokulturnom kontekstu
(Research and Analysis of Language in a Sociocultural Context)
Autori
Leburić, Anči ; Šuljug, Zorana
Izvornik
Acta Iadertina : časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju (1845-3392) 2
(2005), 2;
83-98
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
analitički pristupi jeziku; diskurs; istraživanje jezika; jezični kontekst; komunikacija; sociokulturna perspektiva
(analytical approaches to language; discourse; studying language; linguistic context; communication; sociocultural perspective)
Sažetak
Autorice u članku daju pregled istraživačkih pristupa koji se mogu primijeniti u istraživanju jezika i kulture u sociokulturološkom kontekstu. Posebno ističu šest pristupa: konverzacijsku analizu, kritičku diskurzivnu analizu i mikrogenetički pristup. Iako imaju korijene u različitim znanostima, ovi pristupi pristupaju proučavanju jezika i kulture kao jednoj zajednički konstruiranoj cjelini, smatrajući da je proučavanje jezika proučavanje kulture. Za jedinicu analize uzimaju društvenu akciju koja može varirati od akcija koje uključuju jednu riječ do širih kulturalnih, institucionalnih i povijesnih djelovanja. Također se zasnivaju na empiriji, tj. na podatcima iz situacija koje su se prirodno dogodile, ali unatoč tome što su podatci koje prikupljaju uglavnom kvantitativni, ovi pristupi ističu važnost upotrebe i kvantitativnih i kvalitativnih metoda u prikupljanju i analizi podataka. Autorice također ističu važnost povezivanja međuljudskog svijeta svakodnevnog iskustva s bezličnijim svijetom društvenih institucija. Smatraju da je važno objasniti djelovanje povezujući ono što smo naučili na jednoj razini s načinom na koji se djelovanje konstruira na drugim razinama. Na kraju autorice zaključuju da jezik nije individualni fenomen, već društveni jer obuhvaća lingvističke izvore čija značenja konstituiraju svakodnevno ljudsko djelovanje, unutar društvenog, kulturnog i političkog konteksta. Upravo kroz upotrebu lingvističkih izvora, u bilo kojem posebnom trenutku, nastojimo shvatiti kako drugi shvaćaju svijet i jedni druge kao sudionici toga svijeta. Istraživati jezik znači spoznati kako nastaviti dalje i to podrazumijeva vještinu. Dakle, sa sociokulturne perspektive proučavanja jezika i kulture, ono što tražimo u istraživanjima nije teorija lingvističkih sistema, niti su to teorije sveopće kulture. Naglasak je na razvoju teorije društvene akcije u čijem su središtu interesa načini življenja kroz svakodnevne komunikacijske aktivnosti i kroz jezične igre. Primarni cilj proučavanja trebaju postati lebdeći, često neprimjetni odgovori koji se pojavljuju u trenutnim nerazumijevanjima među ljudima dok su u istraživanom odnosu. U takvim odnosima ljudi otkrivaju jedni drugima kakav je njihov unutarnji individualni svijet i kako ga oni doživljavaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Cambridge Scientific Abstracts
- San Diego
- USA