Pregled bibliografske jedinice broj: 251541
Utjecaj različitih vrsta kardiokirurških zahvata na postoperativnu autonomnu regulaciju srčanog ritma
Utjecaj različitih vrsta kardiokirurških zahvata na postoperativnu autonomnu regulaciju srčanog ritma // Liječnički Vjesnik, Suplement 3 / Reiner, Željko (ur.).
Zadar, 2005. str. 91-2 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 251541 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj različitih vrsta kardiokirurških zahvata na postoperativnu autonomnu regulaciju srčanog ritma
(Impact of different types of cardiosurgical procedures on postoperative autonomic heart rate regulation)
Autori
Fučkar, Krunoslav ; Lakušić, Nenad ; Cerovec, Duško ; Ciglenečki, Nedeljko: Baborski, Franjo ; Japec, Vlatka ; Majsec, Marcel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički Vjesnik, Suplement 3
/ Reiner, Željko - Zadar, 2005, 91-2
Skup
Peti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 21.-24.09.12005
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
srčani ritam; koronarna bolest; valvularna bolest; kardijalna kirurgija
(heart rate; coronary disease; valvular disease; cardiac surgery)
Sažetak
UVOD: Snižena varijabilnost srčanog ritma (VSR) jedan je od prediktora nagle ritmogene smrti u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Nadalje, dokazano je da kirurška revaskularizacija miokarda znatno snižava VSR u prvim mjesecima iza operativnog zahvata, no bez utjecaja na preživljenje tih bolesnika. Podaci o utjecaju valvularne kirurgije na postoperativnu VSR nedostaju u relevantnoj literaturi. Stoga je cilj ove studije bio usporediti postoperativnu VSR u bolesnika podvrgnutih implantaciji valvularne proteze u odnosu na one podvrgnute kirurškoj revaskularizaciji miokarda. BOLESNICI I METODE: U ovu prospektivnu pilot studiju uključeno je ukupno 70 uzastopnih bolesnika (66% muškaraca i 34% žena, prosječne životne dobi 63± ; 8 godina) u stabilnom sinusnom ritmu, podijeljenih ovisno o kardiokirurškom zahvatu u dvije skupine po 35 bolesnika. Skupinu 1 sačinjavali su bolenici podvrgnuti kirurškoj revaskularizaciji miokarda, a skupinu 2 oni kod kojih je učinjena implantacija valvularne proteze. U skupini 2, kod 19 (54%) bolesnika učinjena je implantacija aortalne, kod 9 (26%) bolesnika mitralne, a kod 7 (20%) bolesnika učinjena je implantacija aortalne i mitralne proteze. Nije bilo značajne razlike prema spolu i dobi bolesnika unutar ispitivanih skupina. VSR je procijenjena analizom 24-satnog Holter EKG zapisa. Prosječno vrijeme od kirurškog zahvata do učinjenog Holter EKG-a bilo je 98± ; 31 dana. Rezultati su izraženi srednjom vrijednošću ± ; standardna devijacija. Normalnost distribucije pojedinih varijabli testirana je Kolmogorov Smirnov testom. U statističkoj analizi dobivenih rezultata korišten je t-test, a vrijednost p<0.05 smatrana je statistički značajnom. REZULTATI: Bolesnici u skupini 1 imali su značajno dulji srednji RR interval i višu ukupnu VSR u odnosu na bolesnike iz skupine 2: Mean RR 895± ; 133 vs. 834± ; 108 ms, p=0.04 ; SDNN 114± ; 29 vs. 96± ; 34 ms, p=0.03 ; Total power 2242± ; 1328 vs. 1883± ; 2053 ms² ; , p=0.03 ; LF/HF omjer 2.54± ; 1.6 vs. 2.1± ; 1.9, NS. ZAKLJUČAK: Rezultati ove pilot studije ukazuju da bolesnici kod kojih je učinjena implantacija valvularne proteze imaju značajnije sniženu VSR u prvim mjesecima iza operativnog zahvata u odnosu na bolesnike u kojih je učinjena kirurška revaskularizacija miokarda. Sljedeće studije trebale bi dati odgovor da li postoperativno snižena VSR nakon implantacije valvularne proteze ima prediktivnu vrijednost ili kao i kod kirurške revaskularizacije miokarda nije prediktor nagle ritmogene smrti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
