ࡱ> TDZUV Oh+'0 (4 P \ h t3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOSTISL PFS200211s1FS2 Normal.dot PFS200211s19S2Microsoft Word 8.0,@1@N]*@;@ pTemplatesANPPPP`PxP (*02  ^df   & F dhdhdhdhdh ANDRIJANA BILI - znanstveni novak Pravnog fakulteta u Splitu PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA U tekstu se ukazuje na globalnu i sporo rjeaivu problematiku dje jeg rada, njegove uzroke, te posljedice koje izaziva u socijalnoj i gospodarskoj sferi razvoja svake dr~ave pogoene ovim problemom, kao i moduse njegovog rjeaenja. U lanku se daje komparativan prikaz instrumenata normativne djelatnosti va~nijih meunarodnih i regionalnih organizacija i tijela, koji se odnose na regulaciju ovog problema, kao i aktivnosti nekih od specijaliziranih organizacija. 1 . UVODNE NAPOMENE Rad dostojan ovjeka predstavlja legitimnu aspiraciju svih radnih ljudi, te konstituira klju ni element kojeg sadr~e svi programi koji podupiru ljudska prava i zala~u se za socijalnu pravdu. Moderan koncept rada dostojnog ovjeka obuhvaa sadr~ajne elemente kao ato su: pristup slobodno izabranom zaposlenju; poativanje principa nediskriminatornog ponaaanja kako prigodom zasnivanja zaposlenja tako i u tijeku trajanja radnog odnosa, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskoj opredjeljenosti, rasi, spolu, godinama ~ivota, bra nom i imovnom stanju osobe; prilagoenost visine plae osnovnim ekonomskim, socijalnim, i obiteljskim potrebama i odgovornostima; adekvatna socijalna zaatita, mogunost profesionalne izobrazbe i usavraavanja; sloboda sudjelovanja radnika u odlu ivanju bilo izravno bilo posredno putem slobodno izabranih predstavnika. Dje ji rad se ni u kojem slu aju ne mo~e podvesti pod koncept rada dostojnog ovjeka. Djeca - radnici naj eae su eksploatirani ato se vidi iz niskih nadnica, dugog radnog vremena, neuklju enosti u sustav socijalne zaatite, te nedostatka pregovara ke moi. esto oboljevaju od profesionalnih bolesti, koje ostavljaju trajne posljedice na njihovo zdravlje i fizi ki razvoj. Prekinutim ili ometanim akolovanjem, djeca-radnici esto ne dobivaju prigodu za razvoj osobnih sposobnosti, koje bi mogli istaknuti kao prednost u natjecanju na tr~iatu rada. Na taj na in njihova produktivnost i potencijani prihodi ostaju ograni eni. 2. ZASTUPLJENOST I KATEGORIJE DJE JEG RADA Prema izvjeau Meunarodne organizacije rada u 2000. godine u svijetu je oko 352 milijuna djece, u dobi od 5-17 godina uklju eno u ekonomske aktivnosti. Pod pojmom  ekonomske aktivnosti podrazumjeva se rad koji je prema konvencijama MOR-a definiran kao dopuaten i onaj koji ne spada u tu kategoriju. Takoer pokriva kategorije kao ato su: neplaen rad, nezakonit rad, te rad u neformalnom sektoru. Umjesto koncepta  ekonomske aktivnosti bilo bi prikladnije koristiti termin  dje ji rad , kao u~i pojam koji obuhvaa aktivnosti djece u dobi od 12 godina i starije koji rade nekoliko sati tjedno na lakaim poslovima, te djecu u dobi od 15 godina i stariju iji se rad ne smatra atetnim po njihov fizi ki, psihi ki i moralni integritet. Tablica 1 Globalna procjena ekonomski aktivne djece u dobi od 5-17 godina u 2000. (u milijunima)starosna grupaukupna populacijabroj zaposlenihudio zaposlenih u ukupnoj populaciji (%)5-9600.273,112,210-14599.2137,723,0Ukupno (5-14)1 199.4210,817,615-17332.1140,942,4Ukupno (5-17)1 531. 5351,723,0 izvor: http//www.ilo.org/public/english/standards/ipec/about/implementation/ipecreport_2002.pdf Otprilike polovina djece uklju ene u ekonomske aktivnosti podvrgnuta su atetnim uvjetima rada. Dje aci svakako ine brojniju skupinu u ovoj kategoriji (svako drugi dje ak u odnosu na svako petu djevoj icu). Tablica 2 Djeca uklju ena u ekonomske aktivnosti, dje ji rad i atetan rad u 2000. (u milijunima)ekonomski aktivna djecaod kojih u dje jem raduod kojih u atetnom radustarosna grupaukupnodje acidjevoj iceukupnodje acidjevoj iceukupnodje acidjevoj ice5-14210.8109.0101.8186.397.888.5111.361.350.015-17140.975.165.859.234.424.859.234.424.8ukupno351.7184.1167.6245.5132.2113.3170.595.774.8 izvor: http//www.ilo.org/public/english/standards/ipec/about/implementation/ipecreport_2002.pdf Alarmantna je brojka od 8.4. milijuna djece koja su uklju ena u najgore oblike dje jeg rada, ato uklju uje prinudan rad, du~ni ki rad, sudjelovanje u oru~anim sukobima, prostituciju i pornografiju, te nezakonite aktivnosti. Zna ajan broj ove djece ujedno su ~rtve trgovine djecom. Svjetske regije koje su posebice pogoene iskoriatavanjem dje jeg rada su: Subsaharska Afrika, Azija i Pacifik, Latinska Amerika i Karibi, te isto na i centralna Europa. Bez obzira na uklju enost djece u najgore oblike dje jeg rada ipak najvei broj djece uklju en je u slijedee kategorije dje jeg rada: djeca koja rade u vlastitom domainstvu; drugu grupu, vjerovatno najbrojniju, ine djeca koja rade na obiteljskim parcelama ili zemljiatu (ova kategorija djece trebala bi biti uklju ena u kategoriju ekonomski aktivne djece, meutim naj eae nisu obuhvaena statistikama koje ilustriraju stanje na tr~iau rada); ovu skupinu ine zaposlena djeca koja su u izravnijem kontaktu sa tr~iatem rada, ali koja ipak privreuju u vlastitim domainstvima, kao ato je participiranje u subugovornim shemama ili sporazumima iji se rad obavlja kod kue. Iz ove podijele da se zaklju iti da kategorija djece zaposlene izravno kod poslodavca ne ini primat u udjelu djece koja su uklju ena u dje ji rad, a budui je teako doi do podataka o udjelu djece u radu u prethodno navedenim kategorijama, u kona nici je ote~ano odreenje stvarnog broja djece uklju ene u dje ji rad. Iznijeti podaci i injenice upuuju na postojanje globalnog problema ije rjeaenje zahtjeva sveobuhvatnu, polivalentnu, zajedni ku aktivnost. 3. UZROCI POJAVNOSTI I EGZISTIRANJA DJE JEG RADA Dje ji rad je kompleksan fenomen ija ponuda i potra~nja je u izravnoj ovisnosti o uvjetima na tr~iatu rada, ponudi obrazovnog sustava, te u odreenim razmjerima kreditnim tr~iatem. Dodatni faktori koji utje u na ponudu i potra~nju dje jeg rada su podijela rada meu lanovima obitelji unutar domainstva, te stavovi, norme i vrijednosti koje pripadnici odreenog druatva vezuju uz dje ji rad. Broj ekonomski aktivne djece u ukupnoj radnoj populaciji u obrnuto je proporcionalnom odnosu naspram bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika. To zna i da vea vrijednost brutto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika izravno utje e na smanjenje broja ekonomski aktivne djece u ukupnoj radnoj populaciji. Osim toga, odnos dje jeg rada i bruto nacionalnog dohotka usko je vezan i sa strukturom proizvodnje: ato je vei udio agrikulture u BND, to je vei udio dje jeg rada u ukupnosti radne populacije. Visina kunog prihoda takoer je negativno vezana za udio dje jeg rada u ukupnoj radnoj populaciji, tj. ato su vei prihodi roditelja to je manja potreba za slanjem djece na tr~iate rada, odnosno okupiranjem djece radom u kuanstvu i na obiteljskom imanju. Na pojavu dje jeg rada mo~e utjecati i situacija u kojoj se nalazi veina siromaanih obitelji koje se nisu u stanju maksimalno zaatiti od fluktuacija dohotka. U tu svrhu siromaane obitelji povla e svoju djecu sa akolovanja kako bi osigurali dodatni prihod u slu aju nedostatnog dohotka. U ekstremnim slu ajevima roditelji prodaju vrijednost budueg rada djeteta u zamijenu za kredit, tzv. du~ni ki rad. Rad djece u ovom slu aju predstavlja instrument minimaliziranja rizika u slu aju prekida izvora dohotka (primjerice kod loae ~etve ili gubitka zaposlenja jednog od odraslih lanova obitelji). Prema tome, rad djece ne predstavlja zamjenu za rad odraslih, ve mu je komplementaran. Postavlja se pitanje ato pridonosi atraktivnosti anga~iranja dje je radne snage? Atraktivnost dje jeg prihoda, vrijednost dje jeg rada u obiteljskom poduzeu ili obiteljskom imanju, poveana mogunost zarade za odrasle lanove obitelji u slu aju kad djeca preuzimaju na sebe obavljanje poslova u kuanstvu, odnosno kad je posao odraslih uvjetovan i komplementarnim anga~iranjem dje jeg rada. Osim toga, djeca za isti rad kao i odrasli su openito loaije plaena, budui su voljna prihvatiti ni~e nadnice, ili druge mjere koje koje predstavljaju uatedu za poslodavca. Postoje nekoliko moguih objaanjenja ove situacije: dje ja produktivnost i kvalitet rada je ni~a nego kod odraslih, mogueg nedostatka radne snage ato automatski dovodi do uvoenja marginalnih grupa na tr~iate rada, te injenica da je djecu lakae eksploatirati. Dje ja produktivnost ni~a je ne samo zbog nedovoljne kvalificiranosti za rad, ve i injenice da djeca rade u vrlo loaim radnim uvjetima. Poboljaanje tih uvjeta povealo bi i troakove dje jeg rada ato bi izravno utjecalo na nekompetitivnost dje je radne snage naspram radne snage odraslih. `to je vea mogunost poslodavca za anga~iranjem dje je radne snage to je i vei udio dje je radne snage u ukupnosti radne snage. Na ovu mogunost poslodavca utje u nedostatak legislative, nedostatna kontrola, te opseg prihvaenosti socijalnih normi. Jedan od parametara koji utje u na zastupljenost dje jeg rada je mogunost edukacije. U zemljama u kojima sustav edukacije nije besplatan, lako dostupan, vea je mogunost da e manji broj djece pohaati akolu. Osim toga, nekvalitetan obrazovni program, nefleksibilni akolski raspored koji ne omoguava djeci da kombiniraju rad sa akolovanjem, primjerice, u vrijeme ~etvi, dodatni troakovi koji prate akolovanje djece, a koji se o ituju u vidu mogunosti zarade za vrijeme pohaanja akole, ine faktore koji utje u na smanjenje broja djece koja su uklju ena u edukacijski sustav. Istovremeno ta djeca biti e uklju ena u dje ji rad bez obzira o kojem se njegovom obliku radilo. 4. POSLJEDICE DJE JEG RADA NA SOCIJALNU I GOSPODARSKU SFERU RAZVOJA 4.1. Utjecaj dje jeg rada na mikro ekonomiju kuanstva Uvrije~eno je i dokazano mialjenje da siromaatvo predstavlja glavnu determinantu u ponudi dje jeg rada, te da dje ji rad predstavlja zna ajan izvor prihoda domainstav, a vrlo esto omoguava opstanak obitelji. Kao ato sam ve napomenula roditelji aalju djecu radkad su njihovi nedostatni za pre~ivaljavanje obitelji, kao instrument minimaliziranja rizika od gubitka posla odraslog lana obitelji, slabih ~etvi i sli nih situacija. Svaka mjera koja se poduzima u cilju eliminacije dje jeg rada, stoga, mora voditi ra una o negativnim posljedicama koje e uklanjanje dje jeg rada imati na ukupan prihod kuanstva, ato mo~e obitelj dovesti ispod granica pre~ivljavanja. Upravo iz tog razloga potrebno je osigurati zamjenske prihode za siromaane obitelji, uz uklju ivanje djelotvornog sustava obrazovanja, kao krucijalnih djelova programa za eliminaciju dje jeg rada. Dugoro no gledano, u izravnoj su vezi dje ji rad i akumulacija ljudskog kapitala. Budui dje ji rad onemoguava djecu u pohaanju akole i stjecanju stru nosti, djeca poslana na rad ne akumuliraju ljudski kapital, te propuataju mogunost poboljaanja svoje produktivnosti, a time i svoje budue zarade. Na taj na in poveane su aanse da e i ta djeca, sutra kao roditelji, biti prisiljena slati svoju djecu na rad. Stupanj negativnosti dje jeg rada na buduu produktivnost djeteta u izravnoj je ovisnosti o njegovom utjecaju na pohaanje akole, kao i akumuliranje stru nih sposobnosti, te dob djeteta pri ulasku na tr~iate rada,  iako neki autori iznose i suprotna razmatranja. Da bi akolovanje predstavljalo sinonim za akumulaciju ljudskog kapitala akolovanje mora biti dostupno za sve siromaane obitelji. Vrijeme po etka nastave, kao i praznici moraju se poklapati sa du~nostima koje djeca imaju u obitelji, tj. akolski raspored mora biti fleksibilniji, sustav obrazovanja mora biti dovoljno kvalitetan, nastavni program mora biti prilagoen prakti nim potrebama djece koja ~ive u posebnim regijama i uvjetima, a ato je najva~nije akole moraju predstavljati sigurna mjesta po zdravlje, te moralni razvoj djece. 4.2. Utjecaj dje jeg rada na makroekonomskoj razini Dugoro no gledano, dje ji rad mo~e imati negativne posljedice na slijedee sfere druatveno-gospodarskog ~ivota dr~ave u kojoj je prisutan: ni~u akumulaciju ljudskog kapitala, veu rodnost, loaije zdravstvene prilike, sporije investiranje i tehnoloake promjene, nejednakost u visini prihoda, te spolnu nejednakost. Uspjeano reduciranje dje jeg rada dovodi do vee akumulacije ljudskog kapitala, veeg gospodarskog rasta i razvoja pod uvjetom da je prijelaz sa rada u akolu mogu i djelotvoran. Osim toga, dje ji rad smatra se determinantnim za stopu rodnosti. Naime, smanjenjem ekonomske vrijednosti dje jeg rada mo~e se smanjiti stopa rodnosti, ato bi dovelo ja eg gospodarskog razvoja ak i u zemljama sa niskim bruto dohotkom po glavi stanovnika. Dje ji rad mo~e, takoer, usporiti dugoro ni gospodarski rast, usporavanjem tehnoloakog progresa. Naime, dostupnopst jeftine, nekvalificirane dje je radne snage, omoguava poslodavcima izbjegavanje investiranja u stalni kapital, te u unapreivanje procesa proizvodnje. Dje ji rad mo~e predstavljati zamjenu za rad odraslih, ali da li pri tom uzrokuje nezaposlenost odraslih ostaje joa uvijek otvoreno pitanje. Istra~iavanja pokazuju da dje ji rad mo~e pogaati viae djevoj ice nego dje ake, ato u kona nici dovodi do spolne nejednakosti pri zastupljenosti u obrazovnom sustavu. Spolna nejednakost predstavlja glavnu prepreku socijalnom razvoju. 5. NORMATIVNA DJELATNOST U MEUNARODNIM OKVIRIMA NA TEMU DJE JEG RADA Svijest o potrebi rjeaenja ovog problema u vidu zakonske regulative najprije u nacionalnim, a potom i meunarodnim okvirima, datira joa s po etka XIX, odnosno po etka XX stoljea. Regulativa se, u prvom redu, odnosila na pitanje minimalne dobi za stupanje na rad, noni rad, te prinudni rad. O va~nosti ovog pitanja svjedo e normativne aktivnosti Meunarodne organizacije rada, Ujedinjenih naroda, te Vijea Europe. Danas osnovu meunarodne legalne definicije dje jeg rada i najgorih oblika dje jeg rada postavljaju Konvencija br. 138. i 182. Meunarodne organizacije rada, te konvencija UN-a o pravima djeteta. 5.1. Normativna djelatnost Meunarodne organizacije rada Na ovom mjestu dati u prikaz noviteta koje su, po ovom pitanju, predviale pojedine konvencije, a posebna pozornost bit e usmjerena na Konvenciju br. 138 iz 1973. o minimalnim godinama za prijam na rad, te Konvenciju br. 182 iz 1999. o najgorim oblicima dje jeg rada, upravo iz razloga ato se MOR u suradnji s nekim drugim institucijama i organizacijama bori protiv razli itih oblika dje jeg rada kako ih formuliraju standardi postavljeni u ovim dvjema konvencijama. Konvencija br. 5 o utvrivanju minimuma godina za prijam djece na industrijske radove Konvencija je donesena 1919. godine. U njoj je stipulirana odredba prema kojoj djeca ispod 14 godina ~ivota se ne mogu zaposliti ili raditi u bilo kojoj javnoj ili privatnoj industriji, s izuzetkom onih u kojima su zaposleni samo lanovi djetetove obitelji ( l. 2). Odredbe l. 2 nee se primijeniti na rad djece u stru nim akolama, uz uvjet da je takav rad odobren i kontroliran od strane tijela javne vlasti. Konvencija br. 6 o nonom radu mladih osoba u industriji iz 1919. Osobe mlae od 18 godina ne smiju se zapoaljavati za noni rad na poslovima u industriji, bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom poduzeu ili njegovoj podru~nici. ( l. 1.) Iznimku predstavlja rad djece ispod 18 godina, ali samo u poduzeima u kojima su zaposleni samo lanovi djetetove obitelji. Mlade osobe starije od 16 godina mogu biti zaposlene na noni rad samo industrijama koje su taksativno navedene u konvenciji, pod uvjetom da se radi o poslovima koji prema naravi proizvodnog procesa zahtjevaju kontinuirani danononi rad. Za potrebe konvencije termin  noni rad obuhvaa period od najmanje 11 sati, uklju ujui interval izmeu 10 sati uve er i 5 sati ujutro. ( l.3 st.2). Odredbe l. 2. i 3. nee se primijeniti na noni rad djece u dobi izmeu 16 i 18m godina ako se radi o hitnim slu ajevima koji se nisu mogli ni predvidjeti ni kontrolirati, koji nisu periodi kog karaktera, odnosno koji nisu dio normalnog proizvodnog procesa u poduzeu. Konvencija br. 7 o minimalnim godinama ~ivota za prijam djece na pomorske poslove Konvencija je donesena 1920. godine. Djeca ispod 14 godina starosti mogu biti zaposlena na rad samo na brodovima na kojima su zaposleni lanovi jedne iste porodice ( l. 2). Odredbe l. 2 nee se primijeniti na rad djece na akolskim brodovima, uz uvjet da je takav rad odobren i kontroliran od strane tijela javne vlasti. Konvencija br. 10 o minimalnim godinama za prijam na poslove u agrikulturi Djeca ispod 14 godine ~ivota ne mogu biti zaposlena u javnim odnosno privatnim poljoprivrednim poduzeima. Meutim, ono ato razlikuje ovu konvenciju od prethodnih konvencija je odredba prema kojoj djeca mogu biti zaposlena na poljoprivrednim poslovima samo izvan vremena predvienog za pohaanje akole, odnosno takav rad ne smije ii na atetu njihovoj nazo nosti u akoli ( l. 1). Osim toga, ova konvencija dopuata da se akolski sati mogu organizirati na na in koji e omoguavati djeci obavljanje lakaih poljoprivrednih poslova, posebice u doba poveanih sezonskih radova, ali samo za svrhe prakti ne profesionalne izobrazbe, uz uvjet da takav rad nee reducirati ukupno godianje vrijeme pohaanja akole na manje od osam mjeseci. Konvencija br. 29 o prinudnom ili obvezatnom radu iz 1930. Dr~ave lanice koje ratificiraju ovu konvenciju obvezuju se da e napustiti sve oblike prinudnog/obvezatnog rada u ato je mogue kraem vremenskom roku. Za svrhe konvencije  prinudni/obvezatni rad ozna ava rad ili uslugu koja se zahtjeva od neke osobe pod prijetnjom kazne, i za koji se ta osoba nije ponudila dragovoljno. ( l. 2). Primjenu prinudnog ili obvezatnog rada odreuju nadle~ne vlasti pod uvjetom da takav rad ne ide u korist pojedinca, grupa ili privatnih pravnih osoba. Konvencija br. 33 o minimalnim godinama za rad u izvanindustrijskim djelatnostima Konvencija je usvojena 1932. Ne odnosi se na rad djece u djelatnostima o kojima je to pitanje ureeno u prethodno navedenim konvencijama. Dobna granica za stupanje na rad ostaje kao i kod prethodnih konvencija, tj. od 14 godina ~ivota, odnosno zavraetka obveznog osnovnog akolovanja. Iznimka se predvia za djecu iznad 12 godina, koja mogu biti uklju ena u obavljanje lakaih poslova, ali samo izvan vremena predvienog za pohaanje nastave u akoli, pod uvjetom da se radi o poslovima koji ne atete njihovom zdravlju i normalnom razvoju, odnosno koji ih ne ometaju u normalnom pohaanju nastave. U svakom slu aju rad na tim poslovima ne smije premaaiti dva sata radnim danom ili vikendom, odnosno ukupno vrijeme provedeno u akoli i na lakaim poslovima ne smije premaaiti 7 sati dnevno ( l. 3. st. 1). Obavljanje takvog rada strogo je zabranjeno nedjeljom, dr~avnim praznicima, te nou. Iznimke od odredbi l. 2 i l. 3 predstavlja sudjelovanje djece u javnim zabavama, snimanju filmova, te pripremanju i izvoenju umjetni kih i dr. djela. Konvencija br. 58 o utvrivanju minimuma godina za prijam djece na pomorske radove iz 1936. U ovoj konvenciji po prvi put se podi~e uspostavljeni standard za prijam djece na pomorske radove sa 14 na 15 godina. Iznimku ine djeca sa navraenih 14 godina ali uz strogo postavljene uvjete (samo za rad na brodovima na kojima su zaposleni lanovi porodice). Nacionalnim zakonodavstvima ostavlja se sloboda u izdavanju isprava kojima e se djeci, sa najmanje 14 godina starosti dopustiti rad, ali samo ako akolska ili neka druga vlast, ozna ena u nacionalnom zakonodavstvu, takav rad ozna i kao rad u interesu djeteta, uzevai prerthodno u obzir zdravlje i fizi ko stanje djeteta, kao i korist buduu i neposrednu koju takav rad mo~e imati za dijete ( l. 2). Odredbe l. 2 nee se primjenjivati na rad djece na akolskim brodovima, uz uvjet da je takav rad kontroliran i odobren od strane dr~avne vlasti. Konvencija br. 59 o utvrivanju minimuma godina za prijam djece na radove u industrijskoj djelatnosti iz 1937. Nakon taksativnog nabrajanja polsova koji se smatraju radom u industriji ( l. 1.), konvencija u l. 2. odreuje dobnu granicu od 15 godina ispod koje se ne smije ii prigodom zasnivanja radnog odnosa u industriji. Iznimno, nacionalna zakonodavstva mogu dopustiti i iznimku od l. 2., ako su na tim poslovima zaposleni lanovi djetetove obitelji, uz uvjet da je takav rad kontroliran i odobren od strane javne vlasti. Konvencija br. 60 o minimalnim godinama za prijam djece na izvanindustrijske radove iz 1937. Konvencija u l. 2 stipulira dobnu granicu od 15 godina odnosno vrijeme zavraetka obveznog osnovnog obrazovanja, kao granica ispod koje se ne mo~e ii pri zapoaljavanju djece. Djeca starija od 13 godina mogu izvan vremena predvienog za pohaanje akole biti zaposlena na lakaim poslovima koji nisu atetni i opasni po njihov ~ivot i zdravlje, odnosno koji ih ne ometaju u redovitom pohaanju akole ( l. 3 st. 1). Djeca ispod 14 godina strosti ne mogu biti zaposlena na lakaim poslovima du~e od dva sata dnevno, bez obzira da li se radi o radnom danu ili prazniku, odnosno ukupno vrijeme provedeno na radu na lakaim poslovima i u akoli ne mo~e biti dulje od sedam sati dnevno ( l. 3 st.2). Nacionalna zakonodavstva imaju obvezu propisati broj sati koje djeca iznad 14 godina smiju provesti na radu na lakaim poslovima. Obavljanje ovakvog rada zabranjeno je nedjeljom, praznicima i nou ( l. 3 st. 4). Nacionalna zakonodavstva / regulativa mo~e propisati i viau dobnu granicu za obavljanje poslova koji su po, svojoj naravi opasni po ~ivot, zdravlje ili moral djece, ili za zanimanja koja se obavljaju na ulicama ili drugim mjestima na kojima je dopuaten pristup javnosti, odnosno u kojima uvjeti rada zahtjevaju viau starosnu dob ( l. 5 i 6.). Konvencija br. 123 o minimalnim godinama za rad u rudnicima iz 1965. Dobna granica za rad na ovim poslovima podignuta je na 16 godina ~ivota. Dr~ave lanice obvezne su u dodatku koji prati ratifikaciju konvencije precizirati minimum navraenih godina potrebnih za rad na ovim poslovima. Preporuka br. 124 koja prati ovu konvenciju predla~e da se donja granica za prijam na ove poslove treba podii na 18 godina. Konvencija br. 138 o minimalnim godinama iz 1973. Minimalne godine za prijam na rad ili u zaposlenje ograni ene su zavraetkom obveznog akolovanja. U svakom slu aju ta granica ne smije biti ispod 15 godina. Ipak ova konvencija predvia iznimku. Naime, dr~ave lanice zadr~avaju pravo da dobnu granicu snize na 14 godina, pod uvjetom da se radi o o dr~avi ija ekonomija, te edukacijski sustav nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni, te nakon ato su prethodno konzultirale organizacije poslodavaca i radnika. Ipak za rad na poslovima koji mogu atetiti zdravlju, sigurnosti i moralu mlade osobe dobna granica za prijam na rad podi~e se na 18 godina ( l. 3 st.1). Dr~ave lanice obvezne su, nakon prethodnog savjetovanja sa organizacijama radnika i poslodavaca, u svojim nacionalnim zakonodavstvima odrediti vrste poslova koji bi spadali u kategoriju atetnih po zdravlje, sigurnost i moral mladih osoba. Dr~ave lanice imaju mogunost autorizirati rad odnosno zaposlenje aesnaestogodianje osobe, uz uvjet da zdravlje, sigurnost i moral mlade osobe je u potpunosti zaatien, te da je mlada osoba primila specifi na uputstva odnosno stru nu izobrazbu primjerenu relevantnoj struci ili aktivnosti ( l. 3 st. 3). Konvencija br. 182 o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. Konvencija je primjenjiva na sve osobe mlae od 18 godina. Za potrebe konvencije termin  najgori oblici dje jeg rada obuhvaa: sve oblike ropstva i postupanja sli nog ropstvu, kao ato je prodaja odnosno trgovina djecom, du~ni ko ropstvo, prinudan i obvezatan rad, te prinudno ili obvezno nova enje djece za svrhe oru~anih sukoba; uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za svrhe prostitucije i pornografije; uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za nezakonite aktivnosti, posebice u svrhe proizvodnje i trgovine drogom, kako je to regulirano u meunarodnim ugovorima; rad, koji po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja, mo~e naruaiti zdravlje, sigurnost i moral djece. Ovakve vrste poslova dr~ave lanice obvezne su odrediti svojim nacionalnim pravom ili regulativom od strane nadle~nog autoriteta, nakon prethodne konzultacije sa organizacijama poslodavaca i radnika, uzimajui pri tom u obzir uspostavljene meunarodne standarde, posebice odredbe st. 3 i 4 preporuke iz 1999.29 o najgorim oblicima dje jeg rada koji prati ovu konvenciju. Svaka dr~ava uviajui va~nost izobrazbe, kao jednog od osnovnih preduvjeta eliminacije dje jeg rada, obvezuje se poduzeti efektivne mjere radi: prevencije od uklju ivanja djece u najgore oblike dje jeg rada; osiguranja potrebite i priklade izravne pomoi u uklanjanju djece iz najgorih oblika dje jeg rada, te njihove rehabilitacije i socijalne integracije; osiguranja besplatnog obveznog akolovanja i, gdje je to moguei prikladno, profesiuonalne izobrazbe za svu djecu uklonjenu iz najgorih oblika dje jeg rada; identifikacije i kontakta sa djecom posebnog rizika; uzimanja u obzir posebne situacije u kojoj se nalaze djevoj ice ( l. 7 st. 2). U svrhu osiguranja implementacije odredbi ove konvencije dr~ave lanice se obvezuju poduzeti odreene prikladne mjere, uklju ujui i sankcije ( l. 7 st.1) IPEC-ILO Meunarodna organizacija rada, ve deset godina, u svrhu zaatite i borbe protiv dje jeg rada, djeluje u okviru programa pod nazivom International Programme on the Elimination on Child Labour (Meunarodni program za eliminaciju dje jeg rada; u daljnjem tekstu IPEC). Osnovna zaatita ovog programa je progresivna eliminacija dje jeg rada i to osna~enjem nacionalnih kapaciteta kako bi se mogli nositi s ovim rastuim problemom, te kreiranjem svjetskog poretka za njegovo uklanjanje. U svom radu IPEC se rukovodi standardima uspostavljenim u konvenciji br. 138 o minimalnim godinama za rad iz 1973., te Konvenciji br. 182 o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. Jedna od njegovih osnovnih zadaa je i provoenje kampanje za ratifikaciju, te implementaciju ovih konvencija u nacionalna zakonodavstva.30 Prioritet, u ovom kontekstu, ine djeca zaposlena temeljem du~ni kog ropstva, djeca koja rade u atetnim uvjetima i na atetnim zanimanjima, djeca mlaa od 12 godina, a posebice radne djevoj ice. Radi postizanja svijesti o te~ini ovog globalnog problema31, te provoenja urgentnih mjera sa njegovo suzbijanje, IPEC nastoji u svoju aktivnost uklju iti nacionalne vlade dr~ava lanica, organizacije radnika i poslodavca32, relevantne strana ke organizacije u druatvu, sveu iliata i medije. Aktivnost na ovom planu sastoji se od razvoja i implementacije mjera prevencije od dje jeg rada, uklanjanje djece od atetnog rada33, osiguravajui pri tom alternative, te poboljaanja uvjeta rada kao tranzicijske mjere do kona ne eliminacije dje jeg rada. Da bi se ove aktivnosti sprovele u djelo potrebno je osigurati tehni ku suradnju, koja se sastoji u doniranju financijskih sredstava. (tablica 3.) Donirana financijska sredstava IPEC raspodjeljuje vodei ra una o najugro~enijim podru jima i kategorijama dje jih radnika. Tablica 3 IPEC donatori vlade i organizacije (1992-2002.)Donator1992-19931994-19951996-19971998-19992000-20012002AustralijaXXAustrijaBelgijaXXXXXXCanadaXXXXDanskaXXXXFinskaXXXFrancuskaXXXXXNjema kaXXXXXXMaarskaXItalijaXXXXJapanXXXLuksemburgXNizozemskaXXXNovi ZelandXNorvekaXXXXXPoljskaXRepublika KorejaXpanjolskaXXXXXvedskaXXvicarskaXVelika BritanijaXXXXXSADXXXXXAyuntam de Alcala de HenaresXComunidad Autonoma de MadridXXEuropean CommissionXItalian Social Partners' InitiativeXXXJapanese Trade Union Confederation (Rengo)XXizvor: http//www.ilo.org/public/english/standards/ipec/about/implementation/ipecreport_2002.pdf 5.2. Normativna djelatnost Ujedinjenih naroda Od va~nijih instrumenata koje je Organizacija Ujedinjenih Naroda donijela vezano uz borbu protiv dje jeg rada posebice se isti u Deklaracija o pravima djeteta iz 1959, Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima, te Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima od 16. prosinca 1966., te Konvencija o pravima djeteta od 20. studenog 1989.34. U Konvenciji o pravima djeteta iz 1989.35 stipulira se obveza stranaka na poduzimanje prikladnih legislativnih, administrativnih, socijalnih i edukacijskih mjera za zaatitu djeteta36 od svih oblika fizi kog i mentalnog nasilja, povrede ili zlouporabe, zanemarivanja, zlostavljanja ili iskoriatavanja. Ovakve mjere trebaju uklju iti efektivnu proceduru za uspostavu socijalnih programa koji bi omoguili potrebitu potporu djeci. ( l. 19). Konvencijom se djeci priznaju odreena prava: pravo na edukaciju, pravo na odmor i razonodu, te slobodnu participaciju u kulturnom ~ivotu i umjetnosti. U pogledu dje jeg rada konvencija se zala~e za zaatitu djece od ekonomske eksploatacije, te sudjelovanja u radu koji se smatra po njih atetnim, kao i onom koji ometa njihovu edukaciju ili je atetan za dje je zdravlje, te fizi ki, mentalni, duhovni i socijalni razvoj ( l. 32). Radi efektivnog ostvarenja ovih zadaa, stranke se obvezuju donijeti odreenu regulativu u ovom smjeru: minimalne godine za prijam djece na rad, regulaciju radnih sati i uvjeta zapposlenja, te odgovarajue sankcije za efektivno ostvarenje l. 32. U tu svrhu oformljena je komisija za prava djeteta. Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima37 priznaje pravo na zaatitu djeteta, priznajui pravo svakom djetetu, bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, nacionalnu ili socijalnu pripadnost, pravo na mjere zaatite prilagoene njegovom statusu kao malodobnika, a u odnosu na njegovu obitelj, druatvo i dr~avu ( l. 24. st.1). Odredbe Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima38 atiti djecu i mlade osobe od ekonomske i socijalne eksploatacije, ozna avajui je kao atetnu za njihovo zdravlje, moral, te normalnan razvoj, te potencijalno ugro~ava njihov ~ivot, ato treba biti, isti e se u l. 10., pravno sankcionirano. Osim toga, dr~ave su obvezne postaviti minimalni dobni limit ispod kojeg se ne smije ii kod zasnivanja plaenog zaposlenja. Suprotno postupanje je zabranjeno i pravno ka~njivo ( l. 10 st.3). Ostali va~ni instrumenti u ovom podru ju usvojeni od strane UN-a su: Svjetska deklaracija o pre~ivljavanju, zaatiti i razvoju djece iz 1990, te Plan akcije za implementaciju Svjetske deklaracije, donesen iste godine. 5.3. Instrumenti Vijea Europe Najva~niji instrument u borbi protiv dje jeg rada donesen na razini Europske unije predstavlja Europska socijalna povelja iz 196139, koja obvezuje ugovorne stranke na uspostavljanje dobnog minimuma od 15 godina40 za prijam u zaposlenje, uz iznimku preporu ljivog lakaeg rada koji ne ateti zdravlju, moralu ili izobrazbi djece ( l. 7 st 1). Vodei ra una o opasnosti odnosno atetnosti po zdravlje pojedinih zanimanja, za mogunost njihovog obavljanja mo~e se uspostaviti viaa dobna granica ( l. 7 st. 2). Osobe koje su joa uvijek uklju ene u sustav obveznog akolovanja isklju ene su od mogunosti obavljanja ovakvog rada, budui bi ta mogunost mogla onemoguiti od potpunog u~ivanja povlastica koje sa sobom nosi izobrazba. ( l. 7 st. 3). Radno vrijeme osoba ispod 16 godina starosti bit e ograni eno u skladu sa potrebama njihova razvoja, te potrebe profesionalne izobrazbe ( l. 7 st. 4). Rad osoba ispod 18 godina starosti na poslovima koji su propisani nacionalnim zakonodavstvom odnosno regulativom, bit e predmet redovitih lije ni kih kontrola. U l. 17. dr~ave ugovornice obvezuju se poduzeti mjere za ekonomsku i socijalnu zaatitu djece41, uklju ujui uspostavljanje odnosno odr~avanje prikladnih institucija i usluga. 6. ZAKLJU AK Ratio za eliminaciju dje jeg rada nalazi svoje ishodiate u dvjema razli itim perspektivama. Prva se odnosi na prava djece, univerzalno zajam enih, tj. pravo na edukaciju, pravo na odmor i razonodu, te slobodnu participaciju u kulturnom ~ivotu i umjetnosti, pravo na zaatitu djeteta od svih oblika fizi kog i mentalnog nasilja, povrede ili zlouporabe, zanemarivanja, zlostavljanja ili iskoriatavanja. Drugo ishodiate od kojeg se polazi u borbi protiv dje jeg rada, su posljedice utjecaja koji dje ji rad ima na ekonomski razvoj, posebice na dugoro ni razvoj ljudskog kapitala. U slu aju ovog problema same brojke djece, kao pokazatelji udjela u ukupnosti dje je populacije koja je zahvaena dje jim radom, ukazuju na globalnost njegove naravi. Sporo rjeaavanje ovog problema, koji uklju uje ne samo  izvla enje djece iz dje jeg rada, njihovu rehabilitaciju, te socijalizaciju, ve i prevenciju, upuuje na kompleksnost ovog problema. Rjeaenje ovog problema nu~no tra~i buenje svijesti o te~ini ovog problema, u prvom redu provoenjem kampanja za ratifikaciju i implementaciju konvencija koje ureuju pitanje dje jeg rada, iznala~enje najprikladnijih mjera prilagoenih predvienim troakovima za ostvarenje ovih zadaa, zatim uklju ivanje u aktivnosti na ovom planu ne samo nacionalnih vlada dr~ava koje su ugro~ene ovim problemom i osna~enjem njihovih nacionalnih kapaciteta, ve i vlada drugih dr~ava, specijaliziranih organizacija, organizacija radnika i poslodavca, relevantnih strana kih organizacije u druatvu, sveu iliata i medija, koje osim podizanja svijesti o te~ini ovog problema va~nu ulogu imaju i u doniranju, odnosno prikupljanju sredstava za borbu protiv ovog globalnog problema. Mo~da danas vei problem od izbavljanja djece ve uklju ene u dje ji rad, te njihove rehabilitacije i socijalizacije, predstavlja prevencija od sudjelovanja djece u dje jem radu. Naime, potrebno je u okviru ovog razvojnog procesa oblikovati politiku i uklju iti aktivnosti za prevenciju, ne samo od ponude dje je radne snage, ve i njene potra~nje. Pri tom moramo biti svijesni da efektivno rjeaenje ovog problema je u zavisnosti o deficitu dostupnosti i kvalitete obrazovanja, te nepostojanja za roditelje poslova ili drugih izvora koji e omoguiti dostatnost prihoda za zadovoljenje ~ivotnih potreba cijele obitelji. Danas svi problemi, posebice gospodarski i socijalni nu~no su globalne naravi i dio su lan ane reakcije, koje, htjeli mi to ili ne, smo naposlijetku svi dio. Stoga se ne smijemo i ne mo~emo ponaaati kao da problem dje jeg rada, nije problem svih nas. Summary INTERNATIONAL SCOPE OF CHILD LABOUR PROBLEM The text deals with the global and slowly resolving problem of child labour, it's causes and it's consequences in social and economic development of every country which has to deal with this problem, as well as the modus of it's resolving. The autor examines the content of most important international and regional normative instruments which regulate this question, as well as actions of some specialised organisations in this field.  ILO-IPEC: Every child counts: New global estimates on child labour, ILO, Geneva, 2002. (publikacija utemeljena na podacima SIMPOC-a / Statistical Information and Monitoring Programme on Child Labour).  Meunarodna organizacija rada osnovana je 1919. godine na Mirovnoj konferenciji u Parizu, Versajskim ugovorom, sa svrhom utvrivanja meunarodnih standarda u oblasti rada, te meunarodnopravne zaatite radnika i uspostave socijalne pravde, kao osnovnog preduvjeta trajnog mira. Jedan od razloga koji je inicirao stvaranje MOR-a je ekonomske prirode, a odnosi se na potrebu ujedna avanja uvjeta rada, barem u svim industrijski razvijenim dr~avama, kako bi se ato je mogue viae smanjili nejednaki uvjeti u pogledu konkurencije na svijetskom tr~iatu rada.  Osnovni uzrok velikog broja djece uklju ene u dje ji rad u Africi je siromaatvo stanovniatva, odnosno situacija u kojoj je prihod djece nu~an za zadovoljenje osnovnih ~ivotnih potreba. Stoga je pitanje edukacije djece u uskoj vezi sa samim pre~ivljavanjem. Drugi imbenik koji utje e na velik udio dje jeg rada u ukupnosti radnih odnosa je porast stanovniatva oboljelog od AIDS-a, ato ima izravan utjecaj na gospodarski i socijalni razvoj tih zemalja. Sektori u kojima posebice dolazi do izra~aja uporaba dje jeg rada je komercijlno-poljoprivredni sektor, te neformalni sektor u kojima su djeca izlo~ena atetnim i opasnim uvjetima rada.  U Aziji do izra~aja dolaze najgori oblici dje jeg rada kao ato su prostitucija, trgovina djecom, kuni rad, du~ni ki rad, te obavljanje tegotnih poslova u sektoru poljoprivrede, proizvodnje obue, ribarstvu, te rudarstvu.  U Latinskoj Americi i Karibima postoji vrsta veza izmeu siromaatva, slabog edukacijskog postignua i dje jeg rada. Veina djece uklju ena je u najgore oblike dje jeg rada, uklju ujui seksualnu eksploataciju, kuni rad, te rad djece u neformalnom sektoru.  Pod utjeecajem prijelaza na tr~iano gospodarstvo, ili regionalnih politi kih kriza, siromaane obitelji postale su rizi ne grupe u pogledu dje jeg rada. Posebno do izra~aja dolazi rad djece na ulicama, trgovina djecom, te rad djece u poljoprivredi.  Usp: M. Swaminathan, Economic Growth and the Persistence of Child Labour: Evidence from an Indian City, u World Development, vol. 26, no. 8, str. 1513-1528.  A Future Without Chlild Labour, Global Report under the Follow-up to the ILO Declaration on Fundamental Principles and Rights at Work, 2002, str. 1.  Prema izvjeau svijetske banke iz 1998. udio djece u dobi od 10  14 godina u ukupnoj radnoj snazi iznosi 30- 60%, i to u zemljema u kojima brutto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi 500 $ ili manje, dok taj udio rapidno pada na 10-30 % u zemljama u kojima brutto nacionalni dohodak iznosi izmeu 500$ i 1000$. Vidi: World Bank, 1998, Child Labour: Issues and directions for the World Bank. Washington: Social Protection, Human Development Network.  Ibid.  Usp: Sasaki Masaru, Participation of children in school and labour activity: Literature review on empirical studies, World Bank, 1999.  Usp: C. Grootaert, H. Patrinos, Policy analysis of chlid labour: A comparative study, New York: St. Martin's, str. 64.  B. Grimsrud, What can be done about child labour? An Overview of recent Research and Its Implications for Designinig Programs to Reduce Child Labour, The Worl Bank, 2001, str.10, 11.  O detaljnoj analizi ekonomskih stimulansa za djecu i obitelji u svrhu eliminacije ili redukcije dje jeg rada usp: R. Anker, B. Melkas, Economic Incentives for Children and Families to Eliminate or Reduce Child Labour, International Labour Office, Geneva, 1996.  Usp: R. Anker, B. Melkas, Economic Incentives for Children and Families to Eliminate or Reduce Child Labour, International Labour Office, Geneva, 1996., str.5, M. Duraisamy, Changes in Child Labour over Space nad Time in India, 1981.-1991., u Indian Journal of Labour Economics, vol. 40, no. 4, str. 809.  Usp: A. K. Ghose, Current Issues of Employment Policy in India, u Economic and Plolitical Weekly, no. 4, 1999., str. 2605; M. Swaminathan, Economic Growth and the Persistence of Child Labour: Evidence from an Indian City, u World Development, vol. 26, no. 8, str. 1523.  Usp: G. Rodgers, G. Standing, The Economic Roles of Children: Issues for Analy, u G. Rodgers, G. Standing (eds.): Child Work, Poverty and UNderdevelopment, International Labour Office, Geneva, 1981., str. 33.  Usp: R. Gally, The Economic Impact of Child Labour, International Institute for Labour Studies, Geneva, 2001., str. 6.  Usp: S. E. Dessy, A Deffence of Compulsive Measures against Child Labour, u Journal of Development Economics, vol. 62, str. 262, 263.  Usp. C. Diamond, T. Fayed, Evidence on Substitutability of Adult and Child Labour, u Journal of Development Studies, vol. 34, no. 3, str. 62-70.  Usp: M.A. Hill, E. M. King, Woman's Education in Developing Countries: An Overview, u E.M. King, M. A. Hill (eds.): Woman's educations in Developing Countries. Barriers, Benefits and Policies, The Johns Hopkins University Press, Baltimore, London, 1995., str. 24.  Ibid.  U nacionalnim okvirima najprije su postavljeni minimalni dobni okviri za prijam djece na rad. Primjerice: Engleska 1802., Njema ka 1837., Belgija 1840., te Francuska 1841.  Na svom prvom zasjedanju 1919. Meunarodna konferencija rada usvojila je dvije konvencije na temu dje jeg rada: konvencija br. 5 o minimalnoj starosti za prijam na industrijske poslove (Minimum Age Convention, te konvenciju br.6. o nonom radu mladih osoba u industriji ((Night Work of Young Persons (Industry) Convention).  Usp: N. Valticos, G. von Potobsky, International labour law, Kluwer Law and Taxation Publishers, Deventer-Boston, 1995., str. 216-227; L. Betten, International Labour Law (selected Issues), Kluwer, 1993., str.289-329.  Konvencija je usvojena na 29. zasjedanju Ope konferencije Meunarodne organizacije rada, koju je sazvala Vlada Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, 29. listopada 1919. Ratificirale su je 72 dr~ave. Konvencija je revidirana 1937., konvencijom br. 59 i 1973., konvencijom br. 138.  U tekstu konvencije ne daje se tuma enje termina  stru na akola. Iz ovakvog postupanja da se zaklju iti da intencija autora konvencije nije bila odreivanje granice izmeu ustanova na koje se odredbe ovog lanka primjenjuju, ve je vladama dr~ava lanica ostavljeno na dispoziciju tuma enje ovog izraza, bilo da izraz  stru na akola tuma i kao jednu samostalnu ustanovu, bilo kao industrijsko poduzee koje odr~ava odreenu nastavu. Ovo mialjenje potvreno je, na zahtjev nizozemske vlade, od strane Meunarodnog biroa rada.  Konvencija je donesena na Opoj Konferenciji koja je sazvana na inicijativu Vlade Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, u Washingtonu, 29. listopada 1919. Konvencija je revidirana 1948. konvencijom br. 90.  Konvencija taksativno nabraja slijedee industrije u kojima je djeci starijoj od 16 godina dopuaten rad: industriji ~eljeza i elika; proizvodnim procesima u kojima se koriste odr~avajue ili regenerativne visoke pei; procesu galvanizacije listia metala ili ~ice; proizvodnji stakla, papira, sirovog aeera, te na vremenski reduciranim poslovima u rudnicima zlata.  Konvencija predvia i nekoliko iznimaka od definiranog  nonog rada : 1) u pekarama, u kojima je zabranjen noni rad za sve radnike, period od 10 sati nave er do 5 sati ujutro mo~e se zamijeniti vremenskim intervalom od 9 sati nave er do 4 sata ujutro ( l. 3 st. 3); 2) u tropskim dr~avama u kojima je rad sredinom dana suspendiran , period u kojem je noni rad zabranjen mo~e se skratiti i ispod 11 sati, pod uvjetom da je odgovarajui odmor osiguran tijekom dana. ( l. 3 st. 4); 3) u rudnicima ugljena mo~e se dopustiti noni rad u intervalu od 10 sati nave er do 5 sati ujutro, ako interval od redovitih 15 sati, a u svakom slu aju ne krai od 13 sati, razdvaja dva radna perioda. ( l. 3 st. 1).  Konvencija je usvojena na Opoj konferenciji Meunarodne organizacije rada, koja je sazvana na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada, 15. lipnja 1920. Konvenciju su ratificirale 53 dr~ave. Revidirana je 1936. konvencijom br. 58 i 1973. konvencijom br. 138.  Francuska vlada zatra~ila je mialjenje Meunarodnog biroa rada o primjenjivosti ove konvencije i na ribarske brodove. Iako konvencija o tome auti Meunarodni biro rada na ovo pitanje nije dao pozitivan odgovor, pozivajui se pri tom na rezoluciju donesenu na Konferenciji iz 1921. , odr~anoj u Genovi, u kojoj je istaknuto da nijedna konvencija odnosno preporuka vezana za radne odnose pomoraca, nee biti primjenjivana rad u ribarskoj industriji.  Konvencija je donesena na 3. zasjedanju Ope konferencije rada, koja je sazvana na inicijativu administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada 25. listopada 1921. Konvenciju je ratificiralo 55 dr~ava. Revidirana je 1973. konvencijom br. 138.  Konvenciju je ratificirala 161 dr~ava. Konvencija je usvojena na 14. zasjedanju Ope skupatine, sazvane na inicijativu Administrativnog savijeta Meunarodnog biroa rada, 10. lipnja 1930.  Ovakav rad ne obuhvaa: rad ili uslugu koji se zahtjevaju temeljem zakona o obveznoj vojnoj slu~bi za radove isto vojnog karaktera; svaki rad ili uslugu koje su dio normalnih graanskih obveza graana samostalne i nezavisne zemlje; rad ili usluga kao posljedice izre ene sudke presude, pod uvjetom da je takav rad ili usluga pod kontrolom javnih vlasti; svaki rad ili usluga ije je obavlajnje nu~no u slu ajevima viae sile (rat, poplave, potresi i sl.); sitni seoski radovi koji se mogu smatrati normalnim graanskim du~nostima.  Termin  nadle~na vlast u duhu ove konvencije ozna ava sredianju dr~avnu vlast ili sredianje viae vlasti zainteresiranog teritorija. ( l. 3.)  Konvencija je donesena na 46. zasjedanju Ope konferencije Meunarodne Organizacije rada, sazvane na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada 12. travnja 1932. Konvenciju je ratificiralo 25 dr~ava. Revidirana je 1937. konvencijom br. 60 i 1973. konvencijom br. 138.  Konvencija je usvojena na 22. zasjedanju Ope konferencije Meunarodne organizacije rada, sazvane na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada, 22. listopada 1936. godine. Konvenciju je ratificirala 51 dr~ava. Revidirana je 1936.  Konvencija je donesena na 23. zasjedanju Ope konferencije Meunarodne organizacije rada, sazvane na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada 3. lipnja 1937. Konvenciju je ratificiralo 36 dr~ava. Konvencija je revidirana 1937 i 1973. konvencijom br. 138.  Konvenciju je ratificiralo 11 dr~ava.  Nacionalna zakonodavstva su obvezana, nakon prethodnih konzultacija sa organizacijama radnika i poslodavaca, odrediti poslove koji se smatraju  lakaim , te propisati preliminarne uvjete koji se trebaju ispuniti, kako bi se djeca mogla zaposliti na tim poslovima, vodei pri tom ra una o sigurnosti djece ( l. 3 st. 6).  Za djecu mlau od 14 godina noni rad obuhva a vremenski interval od osam sati nave er do osam sati ujutro, te za djecu stariju od 14 godina ovaj period se odreuje nacionalnim zakonodavstvom ili regulativom, ali svakako ne smije biti krai od dvanaest uzastopnih sati, osim u tropskim krajevima uz uvjet da je osiguran odgovarajui dnevni odmor ( l. 3 st. 5).  Konvenciju je ratificirala 41 dr~ava. Konvencija je donesena ma 49. zasjedanju Ope skupatine, sazvane na inicijativu Administrativnog vijea Meunarodnog biroa rada 2. lipnja 1965. Konvencija je revidirana 1973. konvencijom br. 138.  Konvenciju je ratificirala 121 dr~ava (Hrvatska - 8. listopada 1991.). Konvencija je donesena na 58. zasjedanju Ope skupatine sazvane na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada 6. lipnja 1973.  Konvenciju su ratificirale 132 dr~ave (Hrvatska - 17. srpnja 1999.). Konvencija je usvojena na 87. zasjedanju Ope skupatine sazvane na inicijativu Administrativnog savjeta Meunarodnog biroa rada, 1. lipnja 1973. 29 Preporuka MOR-a o najgorim oblicima dje jeg rada iz 1999. koja prati istoimenu konvenciju definira ato se ima smatrati atetnim radom. Slijedei oblici rada spadaju u kategoriju atetnog rada: a) rad pri kojem se djeca izla~u fizi kom, psihi kom ili seksualnom nasilju; b) podzemni, podvodni poslovi, poslovi koji se obavljaju na velikim visinama, te rad u skuenim prostorima; c) rad koji uklju uje rukovanje opasnim strojevima, opremom i alatima, ili koji uklju uje ru no upravljanje odnosno transport teakog tereta; d) rad u nezdravoj okolini, u kojoj djeca mogu, primjerice, biti izlo~ena atetnim substancijama, sredstvima ili procesima, visokoj ili niskoj temperaturi, buci, vibracijama, ato mo~e oatetiti njihovo zdravlje; e) rad pod posebice teakim uvjetima, kao ato su dugo radno vrijeme, noni rad ili u kojima su djeca ograni ena poslodav evim dopuatenjima (st. 3). Nacionalna zakonodavstva ovlaatena su, nakon prethodne konzultacije sa organizacijama radnika i poslodavcaca dopustiti rad na navedenim poslovima djeci iznad 16 godina pod uvjetom da je zdravlje, sigurnost i moral djece u potpunosti zaatien, te da su djeca primila odreena uputstva odnosno profesionalnu izobrazbu primjerenu za poslove djelatnosti u koje e biti uklju ena (st. 4). 30 Mnoge dr~ave koje su ratificirale spomenute konvencije imaju problema legalne i tehni ke naravi u svezi njihove implementacije u nacionalno zakonodavstvo. Upravo u tu svrhu IPEC je u fazi izrade smjernica za implementaciju konvencija, koje se, prije svega, baziraju na o vraivanju kvalitetne postojee legislative i reviziji one koja nije usklaana sa uspostavljenim meunarodnim standardima u ovoj oblasti, te stvaranja sveobuhvatnih legalnih okvira za borbu protiv dje jeg rada. 31 Kao dio strategije buenja svijesti o te~ini problema koji sa sobom nosi dje ji rad, IPEC-ova kampanja inicirala je dvije visokoprofilne kampanje pod nazivom  Red Card to Child Labour (crveni karton dje jem radu), te  SCREAM Stop Child Labour (vrisak za zaustavljanje dje jeg rada). 32 Uspostavljena udru~enja organizacija radnika i poslodavca u pojedinim specifi nim djelatnostima u~ivaju brojne prednosti u pogledu borbe protiv dje jeg rada, uklju ujui zajedni ke interese, tehni ku, profesionalnu i socijalnu bliskost, te mogunost uporabe postojeih mre~a. Samo u 2002. godini uspostavljeno je uz podraku IPEC-a niz ovakvih udru~enja, posebice u industriji tekstila, sportske opreme, duhanske industrije, te proizvodnji kakaa i okolade). Rezultat njihovog djelovanja je otkrie, kodifikacija, te airenje dobre prakse u borbi protiv dje jeg rada. 33 Definiranje i detekcija atetnog rada spadaju u jedne od najte~ih zadaa IPEC-a. Sa svrhom djelovanja u ovom smjeru potrebno je uspostaviti cijelu mre~u stru njaka koji se bave profesionalnim zdravljem, podr~avati savjetovanja kojima je svrha sastavljanje liste atetnih oblika dje jeg rada, razvijati i podupirati istar~ivanja na temelju ijih rezultata e se moi dati kona na definicija atetnih aktivnosti, te razvoj prikladnih mehanizama za praenje dje jeg rada ne samo u pojedinim djelatnostima, ve i na nacionalnoj razini. 34 Na ovom mjestu nabrojani su samo instrumenti koji su stupili na snagu. Meutim UN su u ovoj oblasti usvojili joa niz zna ajnih instrumenata, koji meutim joa uvijek nisu dobili svoju pravnu snagu: Alternativni protokol Konvenciji o pravima djeteta s obzirom na trgovinu djecom, dje ju prostituciju i dje ju pornografiju, od 25. svibnja 2000. (stupit e na snagu polaganjem 10. ratifikacijskog instrumenta kog glavnog tajnika UN-a); Alternativni protokol Konvenciji o pravima djeteta s obzirom na sudjelovanje djece u oru~anim sukobima od 25. svibnja 2000. (stupit e na snagu tri mjeseca nakon polaganja 10. instrumenta ratifikacije kod glavnog tajnika UN-a); Protokol za zaatitu, suzbijanje i ka~njavanje trgovine osobama, posebice ~enama i djecom, kao dodatak UN- ovoj konvenciji o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, od 15. studenog 2000. (stupit e na snagu deponiranjem 40. instrumenta ratifikacije kod glavnog tajnika UN-a). 35 Ishodiate za donoaenje konvencije nalazimo u odredbama Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, te Meunarodnog ugovora o ljudskim pravima, prema kojima svi ljudi, bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, religijsku i politi ku orjentaciju, nacionalno i socijalno podrijetlo, vlasniatvo, roenje i dr. status, ovlaateni su na sva predviena prava i slobode, te da djetinjstvo treba tretirati s osobitom pozornoau, pru~ajui mu pri tom adekvatnu pomo. Konvencija je izraz potrebe proairenja prava i skrbi za djecu kako su to predviale Deklaracija o pravima djeteta iz 1924. i 1959., Meunarodni ugovor o politi kim i graanskim pravima i Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. Konvencija je stupila na snagu 2. rujna 1990. 139 dr~ava potpisnice su ove konvencije. 36 Za potrebe konvencije termin  dijete ozna ava osobu mlau od 18 godina ( l. 1.) 37 Ugovor je stupio na snagu 23. o~ujka 1976. 38 Ugovor je stupio na snagu 3. sije nja 1976. 39 Europska socijalne povelja revidirana je 1989., dobivai pri tom oblik deklaracije, koju su potpisale sve dr~ave lanice izuzevai Veliku Britaniju. 40 U revidiranom obliku Europske socijalne povelje dobna granica za zasnivanje plaenog zaposlenja podi~e se na 18 godina starosti ( l. 7.). 41 U revidiranom obliku Europske socijalne povelje u l. 17 pravu djece na ekonomsku i socijalnu zaatitu dodaje se pravu na legalnu zaatitu, te obvezu dr~ava lanica potpisnica na poduzimanje prikladnih i potrebitih mjera u tom smjeru, bilo neposredno bilo u suradnji s javnim i privatnim organizacijama. Na taj na in bi se djeci i mladim osobama osigurala, vodei pri tom ra una o pravima i du~nostima njihovih roditelja odnosno skrbnika, njega, pomo, obrazovanje, te profesionalno usavraavanje uspostavljanjem odnosno odr~avanjem institucija i usluga koje su adekvatne i dostatne za tu svrhu; zaatita od zanemarivanja, nasilja i iskoriatavanja; zaatita i posebna pomo dr~ave djeci i mladim osobama koji su odvojeni od svojih roditelja, te besplatno osnovno i srednjoakolsko obrazovanje. PAGE 1 PAGE 11 J "$`bUwd f !"""&&&&''R'T',,<0>0@00$6&67799::EE$OOPVVWW[[[0\2\f``BcDc0JmHj0J5U56CJmH 5CJmHCJCJmHCJmH 5CJmHj0JUmH5mHmH5KJ l$$$$l4U"  $x$$x$nd  S"@ 9r dJ '(,27<=CIOTUckqvw}b d f !$!4!J!X!h!~!!!!!!!!!!!"" """""#"("-"2"7"<"  Z'(,27<=CIOTUckqT`C$$l\3BU"$$l 3BU"$$$$qvw}`tr!$$l 3BU"  C$$l\3BU"!$$l 3BU"  $$ b d f !$!4!J!(x$$1$$l44SJ U"$$$$l4U"  $x$$dJ!X!h!~!!!!!!!!!!!"" """""#"("-"2"$$'$$l S J "uU"  $$2"7"<"A"F"G"N"T"Z"`"f"l"r"x"}""""""X'f(( & Fdd'$$l S J "uU"  $$<"A"F"G"N"T"Z"`"f"l"r"x"}""""""#X'f((*,"/@0B00379??I"O$O&OOPV8\f``FcfikkXln&qqLuu>yy(| ~:Z" ފV*,ҏ&D2HDĻ        X(*,"/@0B00379??I"O$O&OOPV8\f``Fcfikkdd & FdDcffhhkkkkXlmmmmoo&qqLuuuuxx>yyyy"}$}46Z"$ފRTVvx*ΏЏҏԏ ܟޟ&ޣDDF.024mH 6 j0JUj0J56U565j0JUmHmHUkXln&qqLuu>yy(| ~:Z" ފV*,ҏd&D2HDĻZ< ,|$Z\nh & FBDHDº:< z| $Zn,lnDH &dhl bf .0:R\^ j0JUCJ0J65>*CJmHCJmH 5CJmH5mH50J6j0J56U56NĻZ< ,|$Z\n4@*,<Pdx ,.048<@BPRTX\`dftvxz~   _n4@*,<Pdx$$&$$l4U"  $x$dx$ P@T $$l4 +&U"$$$$($$l4 +&U"   ,.048<@BPRTX\`dftvxHHD$$ $$l4 +&U"$$xz~XXD$$ $$l4 +&U"$$ !#$/0134567BCDEGIKLXYZ[\^_`ijlnprtu}~ c !#$/01L@L$$ $$l4 +&U"$$134567BCDEGIKLXYZ[\^_`ijlTPT$$ $$l4 +&U"$$lnprtu}~@d\$$ $$l4 +&U"$$DHt$$ $$l4 +&U"$$ *+,-.012OPQRTVWXlmnoqrstlnFrvr&db .~^  a@$$ $$l4 +&U"$$  *+ f($$l4 +&U" $$$$f$$l4֞ +&U" +,-.012OPQRTVWXlmnoqrstژpڸ$$ $$l4 +&U"$$lnFrv$$ $$l4 +&U"$$r&db .~^ \^  S"@\^"* """F#''`(((())+----*..w/x/y/z/001128569B=>A:GnILNVPTUWY\V\^ac@efmpppptvR{z|8>ȏ4LNPRT   Q^^`"$* , """"F#$''''`(a((())++--*.+...z/{/000011112285:56699B=D=>>AA:GA:GnILNVPTUWY\V\^ac@efmppppttvR{z|8>ȏ024LNPRT" h&`#$ WAMINATHAN.ASARUROOTAERTATRINOSRIMSRUDNKERELKASIbid: str.5;URAISAMYHOSEWAMINTHANODGERSTANDINGODGERSTANDING ALLYESSYIAMONDAYEDILLINGINGILLALTICOSVONOTOBSKYETTEN 20 . A!"#$%1  ՜.+,D՜.+,` hp|  PFS9  3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST Title 6> _PID_GUIDAN{3A4CFE08-3837-11D7-B136-0008C719EF04}xPV{|8<>Bȏ̏(*,.046BDHJLRT "<JLNV  *.02^bdfBFBFHp@J65655mH j0JUmHCJ0JmH0J j0JU0JQV{|8<>Bȏ̏(*,.046BDHJLRT "<JLNV  *.02^bdfBFBFHp@J5655mH j0JUmHCJ0JmH0J j0JU0JK DFHJLNPRTVXZ\^` dhdhdhdh  & F dh- ; Sukladno gore navedenom d ICotemeljem kojih seU svakom slu aju ana prihodi Iznimke od postavljenih pravila predviene su u samo za nastaveatnogse ,zpri tom Tablica 3 ;; njihovbez obzira na njegovuna na in da su mjere zaatiteuzimajui pri tom u obzir i omjuom po biti djece zahvaene dje jim radom u ukupnosti dje je,aWAMINATHAN.ASARUROOTAERTATRINOSRIMSRUDNKERELKASIbid: str.5;URAISAMYHOSEWAMINTHANODGERSTANDINGODGERSTANDING ALLYESSYIAMONDAYEDILLINGINGILLALTICOSVONOTOBSKYETTEN 20 DFH"BDFHJ`bdfzHdhdhdhdhndh [,@,Normal$CJmH >@> Heading 1$d@&>*mH@@@ Heading 2$$x@& 5CJmHB@B Heading 3$d@&5mH<A@<Default Paragraph Font2@2 Footnote TextCJ8&@8Footnote ReferenceH*BC@BBody Text Indent dmH8Y@"8 Document Map-D OJQJ, @2,Footer  9r &)@A& Page Number8O8H4$$dd@&5hmHnH >T@b> Block TextdCJmHJR@rJBody Text Indent 2 d5mH,@,Header  9r *B`* Body TextCJfDVr3b p))+,/V1g2334458J::<=>HPE"5JF`"!""$|%&'((*+p,I-!.^.m.|..y3^568:>AB0B_BBCFF@0= }4*+,-X= > J       $ ) * 8 @ F K L R X ^ c d r { 3Kcdsz $)./6<BHNTZ`ejklEF8w8s"%%%&t),2.3.g./Z1233333/4U56688::<==x>>@@\@ARST 2z"#0<=A(                @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@DFH"BDFHJ`bdfzHdhdhdhdhdhndh@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ Dc^V{qJ!2"(kn x1l+^1t  <"ĻTUnknown PFS200211s1 !4!4 PFS200211s1@C:\My Documents\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFSU objavi u Zborniku radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.43., 2005., str. 601.-619. (Izvorni znanstveni lanak) 20 dh2MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST PFS200211s1 PFS200211s1 [,@,Normal$CJmH >@> Heading 1$d@&>*mH@@@ Heading 2$$x@& 5CJmHB@B Heading 3$d@&5mH<A@<Default Paragraph Font2@2 Footnote TextCJ8&@8Footnote ReferenceH*BC@BBody Text Indent dmH8Y"8 Document Map-D OJQJ, @2,Footer  9r &)@A& Page Number88H4$$dd@&5hmHnH >T@b> Block TextdCJmHJR@rJBody Text Indent 2 d5mH,,Header  9r *B`* Body TextCJwj/24!)9*\,,0124U475U5C6o9:T;=>HPE"5JF`"!""$|%&'((*+p,I-!.^.m.|..y3^568:>AB0B_BBCFFWst}Wu   $ 6 F o p t z  [ \ +5!)45:@FLRW\bglmsy~@Ayz6277S#%%?&v&),...01i3X4Y4Z4[4\445 7F79q9;W;<{=>>>?@@@PBCCD;EE(F:JJM1NOOO4PPQSU\UVVVVVFYg[['\\D]]Z^_``6aab[bbbcd&ff h ii$j%j&j'j(j)j3jcjdjljvjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkk k k k kkkkkkk!k#k%k'k(k1k3k5k7k9k;k=k>kGkHkIkJkKkMkNkOkWkXkYk[k]k_kakbkhkikjkkkmkokqkrk}k~kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklll l l llllllll l!l#l$l%l&l7l8l:ll@lBlClGlHlJlLlNlPlRlSlTlUlVlWlXlYlZl[lxlylzl{l|l~lllllllllllllllllllllllllllmmmm m"m#m$mmmm!ooqrsuDvwwww~{ ||||' 5ʼnsUYSTZb_ И6@H=-B }>X̫ṯ|hAVetqVw(W{(WWWWWW W W W W WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW W W W        @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ Dc^V{qJ!2"(kn x1l+^1t  <"ĻTUnknown PFS200211s1 !4!4 PFS200211s1@C:\My Documents\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s13A:\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd >zh dzh nOzh  54zh zrDzh wJzh ohPzh A\zh k`sVhho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-88o() > 54nOwJohPzrDdk`sA\  @(d 9r GCJmHF 9r GCJmH F0J 6dh200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JE & F dh?h & F dh?hC$dh dh>*GmH GCJmH CJGmH FGCJmH CJGmH "#PUVW)VWstu,. H [ \ +[\X7GI%''|'''''''))%*8*t,,,,r...Y4[4\4 7F7h7j7t<<<v=>A>D>>????>@@@AAE?FqFrF-G2GJJJQNSNOOOCSCU\U]UVVVVEY\\A]B]C]]]I^X^Y^J`aIbccf?g@gii%j&j'j)j2j3jNjNkNmZn[nnnnLoLrSrtt0tot~tttttJuuuuuuuv'v*v,vwwMxM|LdgjpÂĂDDDDDD_ijklnq^el="-.4<ϗӗBKۘ(.4;^_)-CFORHOTWY`ʞϞHUVXY\]degmpstv|pq1161:1D1F110101111101011F 01 01 01R 1 0 1 01 0 11>00B0 0 008@0F000D@1$1H1 '1J04'1L1F)0d)1N0n,1$5061p10?0$O11lQ11&R11,R11JR1tR0V14W11W1\1*00\18\0`00f`00 [,@,Normal$CJmH >@> Heading 1$d@&>*mH@@@ Heading 2$$x@& 5CJmHB@B Heading 3$d@&5mH<A@<Default Paragraph Font2@2 Footnote TextCJ8&@8Footnote ReferenceH*BC@BBody Text Indent  0k0&q1q1<0q0|1@1|0~11 0 1111Ȃ10 01"0~0*11D1f1001:1Ҙ01F0$0@0B0&0014 06 0D0F0H001J0X1L1N01P0:11R000~01J0P0(1L01N0&0^0`0b1f0x100@01z11|1~0010111111110111(111,1Z11<1B00F0$001 1H1N1T11`101X1100 @0R1h#@000 0D@10JD@0$11'111'0P@11P@11Q@0Q@10Q@1*11*10*1 1"1Y@1$0$Y@12Z@141VZ@1<1H[@0[@1N1v\@1Z1\@1h1]@1t1*]@10v]@11^@0^@10_@11&`@10:`@11Ja@11ba@11a@10b@0211\511l511~51610\60\1T1X10111110111101 111 0&0f1m0p0p00x001410H0N00RG:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :TG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s13A:\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJdmH8Y@"8 Document Map-D OJQJ, @2,Footer  9r &)@A& Page Number8O8H4$$dd@&5hmHnH >T@b> Block TextdCJmHJR@rJBody Text Indent 2 d5mH,@,Header  9r *B`* Body TextCJdASo3c U))++/<1M2334458-::w<=>W?s@CD EE8JMOSZSTVB[\\]]._efhg0hnn~ost*x{x'|e  !"#$%&'()*+,-./01{]a\ b j i # *%@JRG$7LHb$!""$~%&'((*+r,K-#.`.o.~..{3`568:>AB1B`BBCFFe0= }4*+V; < H      " ' ( 6 > D I J P V \ a b p y  0H`apw !&+,39?EKQW]bghiBP8w8t"w%x%%%Y),...M./@1233485y6688::;<=>>)@v@ATCC*DDzEEI:JdMMwOOPsQ_STTTVVX[D[[\\]]n__`raaabbbdefghCiiiiiiiiiiiiiiiii j jjj'j1j;jEjJjKjVjWjYjZj\j]j^j_jhjijjjkjljmjnjojwjyj{j}jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkkkk kkkkkkkkk$k%k&k(k)k*k+k,k7k8k9k:kk@kAkMkNkOkPkQkSkTkUk^k_kakckekgkikjkrksktkukwkxkykzkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkllll l!l"l#l%l&l'lDlElFlGlIlKlLlMlalblcldlflglhlilllllllllllllllll+m,mZmnq.rdstuvwww'{{{||||~y95w% < ahoma"1h+bv:f qp9!4d2MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST PFS200211s1 PFS200211s1G dTbjbjَ F]PTxUVVVWɆɆɆ8,-W!{{($ qVVVM.VVWWVVVV@VV~ 4 W/ɆfRoot Entry FbC Y1TableCWordDocumentRSummaryInformation(     > !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?I@ABEJFGHPpKLMNOyQSXWqrstuvwxz{|}~@1@N]*@;@ p ՜.+,D՜.+,` hp|  PFS9  3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST Title 6> _PID_GUIDAN{3A4CFE08-3837-11D7-B136-0008C719EF04}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q Oh+'0 (4 P \ h t3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOSTISL PFS200211s1FS2 Normal.dot PFS200211s19S2Microsoft Word 8.0,@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ Dc^V{fqJ!2"(kn x1l+^1t f<"ĻTUnknown PFS200211s1 !4!4 PFS200211s1@C:\My Documents\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s13A:\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd>zh dzh nOzh  54zh zrDzh wJzh ohPzh k`sVhho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-88o()> 54nOwJohPzrDdk`s @(d 9r GCJmHF 9r GCJmHdh dh>*GmH GCJmH CJGmH FGCJmH CJGmH / Y%}&~&&&':)O)y))++++----[6666;"<$<<>? @[EEEEMMRTXr\s\\\\f]g]]]]_aiiiiiiiiiiijlntiwjww{؂؆؈؎؏ؐӕ'+16ÖĖʖҖWeiؗ)qw}ĘʘјCGÙDJPTٚܚ*-697ޝ7`e7޶ *+8@BEFGH1010008@000D@0$060$O11lQ11,R1tR0V14W11W1\1*00\18\0`000f`0&q1q1<0q0|1@1|0~1100*11D0f1F0$0001J0X1L1N01P0:11R0000000 00000000@00000$0000 @0R1h#@000 0D@10JD@0$121'14181'0P@1>1P@1N0Q@1\0Q@1*1j1*1r0*1|11Y@10$Y@12Z@11VZ@11H[@0[@11v\@11\@11]@11*]@10v]@11^@0^@10_@11&`@10:`@11Ja@11ba@1$1a@1*0b@02101\51>1l51D1~5161R0\60\1T1X10111110111101 111 0&0f1m 0p 0p0\0141^0H0N0b0RG:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"1h+b2p9!4dD2MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST PFS200211s1 PFS200211s1MU;LpXiòD V7]۠S{ǭ?յ4jچʭ&4*MPy'A٧ұH-@~4 -kL9cFgpH7E JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd >zh dzh nOzh  54zh zrDzh wJzh ohPzh A\zh k`sVhho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-88o() > 54nOwJohPzrDdk`sA\  @(d 9r GCJmHF 9r GCJmHdh & F dh?h & F dh?hC$dh dh>*GmH GCJmH CJGmH FGCJmH CJGmH  /XZ|}34+,-X= xy w%&& ' '''''';'s)))),,,,-2.3.3336666<]<_<====>$?+?/?? @@AAaEEEEFF7J:JEJMMaObOcORTTT?V@VAVBVX~\\\\\r]s]]]]_aa}c~cdfffcikiiiiiiiijlmmnnnnqqssss tt6tCt_tt0u5u7uTu~uuuuuukwlww{~~~~"-.PQтцшюяѐ~ʕ"(-ɖN\`ϗؗ hnt{Ș:>;AGKКӚܚߚ!$-0.՝ܝ.W\.ն }QR"#08:=>?@1010011F 01 01 01R1 0 1010 11>00B0D0 0 008@0F000D@1$1H1 '1J04'1L1F)0d)1N0n,1$5061p10?0$O11lQ11&R11,R11JR1tR0V14W11W1\1*00\18\0`00f`000k0&q 1q1<0q0|1@1|0~11 0 1111Ȃ10 01"0~0*11D1f1001:1Ҙ01F0$0@0B0&0014 06 0D0F0H001J0X1L1N01P0:11R000~01J0P0(1L01N0&0^0`0b1f0x100@01z11|1~0010111111110111(111,1Z11<1B00F0$001 1H1N1T11`101X1100 @0R1h#@000 0D@10JD@0$11'111'0P@11P@11Q@0Q@10Q@1*11*10*1 1"1Y@1$0$Y@12Z@141VZ@1<1H[@0[@1N1v\@1Z1\@1h1]@1t1*]@10v]@11^@0^@10_@11&`@1͕̕ԖuVϙWΞ1 Ωê(HCXò0Ͷ (7% +eyz3X .HIVabf(                @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ Dc^V{qJ!2"(kn x1l+^1t  <"ĻTUnknown PFS200211s1 !4!4 PFS200211s1@C:\My Documents\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s13A:\PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.doc PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd PFS200211s1UC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of PROBLEM DJE JEG RADA U MEUNARODNIM OKVIRIMA.asd >zh dzh nOzh  54zh zrDzh wJzh ohPzh A\zh k`sVhho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-hho(-88o() > 54nOwJohPzrDdk`sA\  @~~(d~~ 9r GCJmHF 9r GCJmHdh & F dh?h & F dh?hC$ dh>*GmH GCJmH CJGmH FGCJmH CJGmH  /XZ|}34 w%&&&& 'X)m)))+++,-...y6666;@<B<<>?(@yEEFFMMRTX\\\\\]]]]]_aiiiiiiiiiiijlntwww{= #8 EIOT֖uGܘaeΙݙbhnrHKTWU U~UͶ϶ !$'(*0367$%HIV^_bcde1010011F 01 01 01R1 0 1010 11>008@000D@0$060$O11lQ11,R1tR0V14W11W1\1*00\18\0`0B0D0f`0&q 1q1<0q0|1@1|0~1100*11D0f1F0$0001J0X1L1N01P0:11R0000F0H0J0N0P0R0T0V0Z000@0000^0$0000 @0R1h#@000 0D@1`0JD@0$1t1'1v1z1'0P@11P@10Q@10Q@1*11*10*111Y@10$Y@12Z@11VZ@11H[@0[@11v\@1 1\@11]@1&1*]@140v]@161^@0^@1>0_@1F1&`@1R0:`@1Z1Ja@1`1ba@1f1a@1l0b@021r1\511l511~51610\60\1T1X10111110111101 111 0&0f1m 0p0p001410H0N00RG:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"1h+b<p9!4dc32MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST PFS200211s1 PFS200211s1)(^co룁9.?LD|j0$:ǩ'_G:S7`+{,~ݝՅwۦ/Bx,.RfO/$@zf uZGGё᳢#g',\$ӧAk.:[_mƦIݛ^G!@Ԩ&ޠX+f0@\b3fd1~q~9_AZk~ Ŝܐ)t_YG1=(4u4YƓt5B4+'iG DTbjbjَ F]x4444H5558 6,L6H1M77(777777BBBBBBB$NPBr 477777B74477\7.77774747BHH44447B7@7>A44B 7(74"\*H/57uBRoot Entry FbC"\*1TableCPWordDocumentSummaryInformation(? !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=@ABEJFGHPKLMNOyQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoz{|}~DocumentSummaryInformation8 CompObjj0Table@ha@N]*@;@ {*p ՜.+,D՜.+,` hp|  PFS9c  3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST Title 6> _PID_GUIDAN{3A4CFE08-3837-11D7-B136-0008C719EF04}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q Oh+'0 (4 P \ h t3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOSTISL PFS200211s1FS2 Normal.dot PFS200211s17S2Microsoft Word 8.0,  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~0:`@11Ja@11ba@11a@10b@0211\511l511~51610\60\1T1X10111110111101 111 0&0f1m0p0p00x001410H0N00RG:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"1h+bmp9!4d=82MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST PFS200211s1 PFS200211s1<5Ό ]N<"̸ک!P;5c>է4^GF+ܴ$n0e,FNfrh)ϣ.=_棇?c3t>wYx h0A.IlpH >*߳<κ\W  ؎#QM7/Ӧ[ۍ *{tTpG TTbjbjَ F]x4444H555866,b6HQ77(777777BBBBBBB$RTB477777B74477z7.77774747BHH44447B7@7?A44B 7F74ֆ*H/57BRoot Entry FbCֆ*1TableCPWordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjj0TableJU     >IJpKLMNOyqrstuvwxz{|}~@$:@N]*@;@pۛ*p ՜.+,D՜.+,` hp|  PFS9=  3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOST Title 6> _PID_GUIDAN{3A4CFE08-3837-11D7-B136-0008C719EF04}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q Oh+'0 (4 P \ h t3MISLIMO LI NA DJECU, MISLIMO LI NA SVOJU BUDUNOSTISL PFS200211s1FS2 Normal.dot PFS200211s18S2Microsoft Word 8.0,  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~