Naslov
Razlike u varijabilnosti srčanog ritma u bolesnika s preboljelim infarktom miokarda ovisno o načinu liječenja u akutnoj fazi bolesti
(Heart rate variability differences in post-myocardial infarction patients: Observed differences based on initial treatment during acute phase of disease)

Autori
Lakušić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.05

Godina
2004

Stranica
65

Mentor
Šmalcelj, Anton

Ključne riječi
infarkt miokarda; angioplastika; fibrinoliza; srčani ritam; autonomni živčani sustav
(myocardial infarction; angioplasty; fibrinolysis; heart rate; autonomic nervous system)

Sažetak
UVOD I CILJ RADA: Varijabilnost srčanog ritma (VSR) je fiziološki fenomen koji odražava utjecaj autonomnog živčanog sustava na rad srca, a u kliničkoj praksi se većinom koristi kao prediktor postinfarktnog ritmogenog mortaliteta. Do sada u relevatnoj literaturi nije objavljena studija kojom bi se utvrdile razlike u parametrima VSR nakon preboljelog infarkta miokarda (IM) ovisne o načinu liječenja u akutnoj fazi. Cilj rada bio je definirati razlike u VSR nakon IM nastale različitim načinima liječenja u akutnoj fazi bolesti. BOLESNICI I METODE: U studiju je uključeno 128 uzastopnih bolesnika s preboljelim prvim IM sa ST- elevacijom unutar 2 do 12 tjedana od početka bolesti. Bolesnici su bili podijeljeni u tri skupine: skupina I 30% – bolesnici koji su u akutnoj fazi IM podvrgnuti PCI, skupina II 36% – bolesnici koji su u akutnoj fazi IM liječeni fibrinolitičkom terapijom i skupina III 34% bolesnika – bolesnici koji u akutnoj fazi IM nisu liječeni fibrinolitičkom terapijom niti su podvrgnuti PCI. Iz 24-satnog Holter EKG-a koji je snimljen tijekom rehabilitacije je analizirana VSR. Zapis je analiziran kompjutorski, pomoću komercijalnog sustava (Oxford Instruments). U statističkoj analizi dobivenih rezultata korišten je komercijalni sustav Microsoft SPSS for Windows, Version 8.0. REZULTATI: Od ukupno 128 bolesnika uključenih u studiju, četiri bolesnika ili 3% je isključeno iz studije zbog komplikacija. Bolesnici iz skupine I su imali značajno više sve analizirane parametre VSR u odnosu na bolesnike iz skupine II i III osim LF/HF omjera. Nadalje, bolesnici iz skupine II su također imali značajno više sve analizirane parametre VSR od bolesnika iz skupine III osim LF/HF omjera. ZAKLJUČCI: Bolesnici koji nisu podvrgnuti intervencijskom zahvatu niti su liječeni fibrinolitičkom terapijom imaju značajno niže vrijednosti VSR, odnosno izraženiji autonomni disbalans u odnosu na bolesnike koji su liječeni na jedan od ova dva načina. Nadalje, bolesnici koji su u akutnoj fazi IM podvrgnuti PCI imaju značajno veću postinfarktnu VSR, očuvaniju sistoličku funkciju lijeve klijetke te veći funkcionalni kapacitet u odnosu na one kod kojih je primjenjena fibrinolitička terapija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA