Naslov
Korištenje voda u Hrvatskoj
(Water Use in Croatia)

Autori
Gereš, Dragutin

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) XV (2006), 162-163; 8-13

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
potrošnja vode u Hrvatskoj; politika vodnih resursa; održivi razvoj
(water use in Croatia; water politics; sustainable development)

Sažetak
Predmet ovog rada je korištenje voda. Voda je osnovni element i pokretač razvoja. Potrošnja vode utrostručila se u posljednjih 50 godina i povećava se brže od rasta stanovništva. Voda se koristi za piće, u industriji, za proizvodnju hrane, za proizvodnju energije, za ostale namjene i u prirodi. Vodu treba koristiti učinkovito i bez negativnih posljedica na okoliš. U svjetskim razmjerima uporabe vode i dalje raste. Procjenjuje se da je 1990.godine zahvaćeno 4 130 prostornih kilometara vode, a uporabljeno 2 360, dok je 2 000. godine zahvaćeno oko 5 200, od čega je uporabljeno 2 900 prostornih kilometara. Oko 70 posto zahvaćene slatke vode rabi se za potrebe poljoprivrede. Analiziraju se socio-ekonomski i geografski kontekst, resursi površinskih i podzemnih voda, opskrbljenost iz javnih vodoopskrbnih sustava, potrošnja vode i ostala korištenja vode kao što su voda za prodaju na tržištu, voda za hlađenje, voda za navodnjavanje, voda za proizvodnju hidroenergije, voda za ribnjake i mineralne i geotermalne vode. Prikazuje se zakonodavstvo i vodnogospodarske institucije u Hrvatskoj. EU je Okvirnom direktivom o vodama odredila dugoročnu vodnu politiku. Direktiva uvodi principe i standarde u politiku održivog korištenja voda. U upravljanju vodama mora se prihvatiti potreba zaštite cjelovitosti vodnih ekosustava, te sprečavati njihovo degradiranje na razini slivnog područja. Zakonodavstvo u upravljanju vodama u Hrvatskoj čine Ustav, Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, te oko 30 podzakonskih akata zatim pojedinačne odredbe o vodama u zakonima kojima se uređuju drugi sektori. Temelj upravljanja vodama u zemljama Europske unije je Okvirna direktiva o vodama EU. Okvirna direktiva integralno razmatra: obuhvat svih voda, površinskih i podzemnih voda ; sve značajke stanja voda ; dostizanje dobrog statusa ; sveobuhvatno upravljanje vodama ; uvažavanje ekonomskih načela i informiranje i uključivanje javnosti. Djelomična pravna transpozicija Direktive o vodama obavljena je kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. godine. Slijedeća je Direktiva Vijeća iz 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Cilj je direktive zaštita ljudskog zdravlja od štetnih utjecaja kontaminacije vode. Odnosno zakonodavstvo u Hrvatskoj čine Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o vodama, Zakon o hrani, tj. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Direktiva je u cijelosti prenesena u Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Naredna Direktiva Vijeća iz 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja uzrokovanih određenim opasnim tvarima još nije potpuno usklađena s nacionalnim zakonodavstvom. Rok za punu implementaciju vodne politika EU u korištenju voda i krajnji rok pravne transpozicije u hrvatsko zakonodavstvo je do 2015. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA