ࡱ> egd@ ]bjbjFF r,,"8|Z<"2"$ RQ#J:T, 0]Eu|( 0.#d#""#""""5. LO`INJSKI DANI BIOETIKE Mali Loainj, Hrvatska 12  14. 6. 2006. }enska tijela  slomljena politi ka tijela. Druatvena kontrola ~ena pomou reproduktivnih tehnologija Branka Gali Filozofski fakultet, Zagreb Odsjek za sociologiju Rodna mizoginija u teorijama reprodukcije: preformisti ke mehanicisti ke postavke u teorijama reprodukcije iz 17. st.: uloga ~ene u reprodukciji  pasivna i bezvrijedna = ~enski jajnici  nekorisni ukrasi uloga muakarca u reprodukciji  muako sjeme = aktivni izvor i poticaj ljudskog razvoja Patrijarhalni anti ki pogled: ~ene su po prirodi inferiorna bia, intelektualno i moralno deficitarna, nesposobna za druatvene funkcije osim seksualnih i prokreativnih Platon ~ene  primarna uloga  prokreacija ~ene, djeca i pokretna imovinu = stvari - vlasniatvo muakarca-gospodara muakarac  racionalan, kreativan subjekt Aristotel - logi an zaklju ak  prirodno inferiornim ~enama, prirodno je da vladaju muakarci (superiorni) - muaakarac  reproduktivno sposoban, topao: dokaz: ista bijela boja ejakulata - ~ena  reproduktivno nesposobna, hladna: dokaz: prljava crvena boja - ~enski reproduktivni i spolni organi = falusni negativ - fetus  ve formiran u muakom ejakulatu J. J. Rousseau  graanski pogled - moralno obrazovanje ~ena vs. moralno obrazovanje muakaraca - rodna segregacija unutar kue - muaka superiornost vs. ~enske inferiornosti = opravdanje vladavine muakaraca nad ~enama Maj instvo i ~enska emancipacija danas: imbenici opadanja fertilnosti u razvijenim zemljama (Inglehart, 2003.): 1) kontracepcijska revolucija; 2) porast stupnja obrazovanja ~ena; 3) porast ~enske zaposlenosti na tr~iatu rada izvan kue. - Socioekonomski razvoj  negativne posljedice na rast populacije (Inglehart, 2003.); - Obrazovanje ~ena  obrnuto proporcionalno rastu populacije, puno viae negoli obrazovanje muakaraca; - `to su ~ene obrazovanije, o ekivanja od braka i raanja su manja (Pillavi & Wang, 1999.); - Obrazovna razina u muakaraca ne utje e statisti ki zna ajno na plodnost. U inak modernizacije na rodne uloge: 1) ~ene na tr~iatu rada  plaena radna snaga => dramati no reduciranje razina fertilnosti (Inglehart, 2003.) 2) prijelaz od tradicionalnih prema sekularno-racionalnim vrijednostima => opadanje tradicionalne obitelji (Castells, 2002.) Reproduktivna genetika i politi ka tijela: ~ene  dobri i loai proizvoa i Biomedicina - dominantna paradigma Zapada Oru~je genetike Rizici genetskih diskriminacija - etiketiranja pojedinaca na temelju geneti ke informacije Reproduktivna genetika  rizici zloupotreba protiv subjekata-~ena (nositeljica reprodukcije) i djece, te ljudskih prava openito Kontrola, uzurpacija i politi ko oblikovanje ~enskog tijela Socioloaka pozadina biomedicine  eugeni ki ciljevi: kontroliranje prirode, idealiziranje savraenosti, tj. Proizvodnja (Oblikovanje) niskorizi nog, po~eljnog i sposobnog, vs. Eliminiranje visokorizi nog, nepo~eljnog i nesposobnog }enska tijela  kontrolirana, uzurpirana i politi ki oblikovana pomou NRT-a; }enska tijela  mehanicisti ki empirijski objekti kvantifikacije, klasifikacije, vizualizacije, discipline, normalizacije = politi ka tijela; uloga ~ene = fetalni inkubator za isporuku (roenje) "neoateenog", "normalnog" "proizvoda" (djeteta) (Ettore, 2002) Segregacija ekspertize od ~ene-subjekta Razdvajanje fetusa na tzv. abnormalne (defektni proizvodi) i normalne (adekvatni proizvodi). Ne-DNA- metode + DNA-metode = ukidanje fetalnih (ab)normalnosti }ensko iskustvo trudnoe = iskustvo fetalnog inkubatora Fokusiranje pa~nje na fetus-subjekt }ena-trudnica-subjekt => isklju ena }enske reproduktivne aktivnosti (za ee, trudnoa i porod)  mogu se rangirati prema sistemu kontrole kvalitete djeteta = ~ene dobri i/ili loai proizvoa i6:PTdfd f h p v }m]MMMhjyh5CJaJmHsHhjyh$5CJaJmHsHhjyhSC5CJaJmHsHhjyhvV?5CJaJmHsH"hjyhE56CJaJmHsH"hjyhvV?56CJaJmHsHhjyh$CJaJmHsHhjyhPCJaJmHsHhjyhV5CJaJmHsHhjyhP5CJaJmHsHhjyhE5CJaJmHsH:ff h j l n p X Z R T h^hgd[h & F & Fgd[h$a$gdDHgd$a$gdEx]]  T Z t v Z x ~   P T V $ & T V f h t x οοΰοοοοοοοοΠ΁οοοοοοοhjyhv=CJaJmHsHhjyhSC5CJaJmHsHhjyh@<5CJaJmHsHhjyhJCJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyh[hCJaJmHsH"hjyh[h5>*CJaJmHsHhjyhv'5CJaJmHsH1T lr~h^hgdDHh^hgd# & Fgd[h & Fgdv=h^hgd[h .0BDV(*,.RVXjlRpruhjyh#5CJaJmHsHhjyh#CJaJmHsHhjyh[hCJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyhv=CJaJmHsHhjyh[h5CJaJmHsHhjyhSC5CJaJmHsHhjyhDH5CJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsH. BDFH$(8>PR|óãӔӔӔӔӔvӅvvvvvd"hjyhDH5>*CJaJmHsHhjyhECJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyh:CJaJmHsHhjyh|w}5CJaJmHsHhjyh:5CJaJmHsHhjyhv=5CJaJmHsHhjyh|w}CJaJmHsHhjyh#CJaJmHsHhjyhv=CJaJmHsH%hhjl468:<>hb\| & Fgdv=gdW3s>dfhhlp6>`d "бp`phjyhSC5CJaJmHsHhjyh@5CJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsH"hjyhSC5>*CJaJmHsHhjyhW3s5CJaJmHsHhjyhDH5CJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyhW3sCJaJmHsHhjyhv=CJaJmHsH"hjyhv=5>*CJaJmHsH%"XZ\^z|~024JL\^`dl424`d~:<~> uuffhjyh3CJaJmHsHhjyhv=CJaJmHsHhjyhb5CJaJmHsHhjyhxkCJaJmHsHhjyh@CJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyhv=5CJaJmHsHhjyh@5CJaJmHsHhjyhSC5CJaJmHsH(|24|  ("x":##.$v$$@@xBzBBBCxDDFF & Fgd3 & Fgdc:> & Fgd3h^hgd3 & Fgd@> Z \ !!(!*!:!!!!!!""&"("x"z""""#"#$#4#8#:#####$,$.$0$D$F$v$x$$$$$$$$$$2%6%@%ĦĦĦĦĵhjyhc:>CJaJmHsHhjyhFoCJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyh2>uCJaJmHsHhjyhb5CJaJmHsHhjyh3CJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsH;@%F%%%%%%%%%%&@@R@@@@@@AAAAAAAAvBxBzBBBBBBBBBBBBBBB*C:CCCCCCCCCDDѰhjyh3>*CJaJmHsH"hjyh`5>*CJaJmHsH"hjyhSC5>*CJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyh3CJaJmHsHUhjyhSCCJaJmHsHhjyhc:>CJaJmHsH8 => stigmatizirajue socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajui reproduktivni moral }ene-trudnice  diskurs dobrih i loaih ~ena, na temelju dobrog i loaeg reproduktivnog tijela => analogija s tradicionalnim ~enskim reproduktivnim druatvenim ulogama  raanja i podizanja djece Maj instvo  ideal, trudnice  pacijenti Trudnice - pacijenti, trudnoa bolest - trend posljednjih 50 godina u najrazvijenijim zemljama Novi rizici medicinskog tretmana trudnoa i poroda  kontrola fokusirana u medicinskoj (muakoj) ekspertizi }ene-trudnice - polo~aj promatra a i/ili inkubatora Medicinski i znanstveni napredak u sferi reprodukcije => ma  sa dvije oatrice; s 1 strane  vea ponuda tehni kih mogunosti za odluke o raanju, s 2. strane  vee mogunosti dominacije eksperata, politike i drugih interesnih aktera Idolatrija maj instva NRT  podr~avaju idolatriju maj instva  maj instvo = cilj svih normalnih ~ena s jedne strane, ~ene koje se odupiru maj inskim instinktima = sebi ne, udne ili poremeene (Stanworth, 1994) s 2. strane, prepreke za autonomno maj instvo: samohrane majke, one s posebnim potrebama, homoseksualne, HIV pozitivne Muakarci - alijenirani od reprodukcije,  odvezani od svoga sjemena za vrijeme trudnoe i poroda NRT  danas - potencijal za apsolutnu kontrolu maj instva  Dekonstruirano maj instvo umjesto  Majke  segmentirane majke:  majke jajnih stanica ,  uterine majke , te  socijalne majke (odgojiteljice)  Surogat-majka  stigmatizirajui naziv s penalizirajuim prizvukom u inak NRT-a: a) negativan  mogunost manipulacija eskperata i dr. aktera; b) pozitivan  mogunost izgradnje nove vrste  ~enske solidarnosti Maj instvo, ekonomska ograni enja i samo-determinacija - maj instvo  ograni ava mogunosti zaposlenja ~ena, perspektive promocije i moi zaraivanja; - ~enska odluka o raanju  krucijalna za dobrobit njezina djeteta/djece i nje same; - samo-determinacija ~ena: odluke o raanju, dostupnost kontracepcije, neograni en pristup legalnom, medicinskom neometanom i pristupa nom prekidu trudnoe. Reproduktivno zdravlje i izbor Razlozi za ~enskom autonomnom kontrolom nad odlukama o maj instvu: - Maj instvo  razli it do~ivljaj za razli ite ~ene. Za mnoge ~ene maj instvo je neprekidni izvor radosti; za neke ~ene = izvor frustracija; - Maj instvo  ekonomski podcjenjuje ~ene (maloljetnice, ne/zaposlene, samohrane, razvedene, bolesne); - Trudnoa i maj instvo nisu zdravstveno bezopasni; - Reproduktivne tehnike  elitisti ke, socijalno isklju ive, eugeni ke  bolni, rizi ni i skupi tretmani, ne/djelotvorni, nedostupni siromaanim ~enama i parovima - }enska tijela  politi ki slomljena - nedostatak autonomije, informiranosti i/ili ljudskih prava; - Manifestni sukob izmeu feminizma i pronatalitetne dogme da je maj instvo nu~no za ispunjenje kao ~ene. Odluke o reprodukciji: - }ene  najkompetentnije za autonomno odlu ivanje o vlastitoj ne/plodnosti - prolajf politika = izravno ugro~avanje zdravlja i ~ivota ~ena - zaatita ~ivota ne mo~e se izvoditi na ra un ugro~avanja majke - Cilj prolajf politike = kontrola ~ena, skretanje s puta znanja, obrazovanja, sekularizacije, razvoja i emancipacije Samodeterminacija ~ena Motiv za teoriju feministi kog glasa = sistematsko uskraivanje ~enama mogunosti osvjeatavanja, autonomnog interpretiranje sebe; Nu~nost uspostave teorije samo-determinacije, samo-znanja i samo-defirniranja glede autonomnog odlu ivanja o maj instvu; }ene-subjekti zbog vlastitih zaloga i rizika tijela i zdravlja trebaju imati i najveeg udjela prilikom odlu ivanja o reprodukciji Dotle - ~enska tijela - slomljena politi ka tijela, podvrgnuta kontroli reproduktivnih tehnologija, eksperata i muake moi. PAGE  PAGE 6 DLD^DxDzDDDDDDDDDPERETEVEbEdEEEEEEEEEEF"FFFZF|FFFFFF>G@GRGTGĵĦĦĦĦĦxxhjyhSCJaJmHsHhjyh35CJaJmHsHhjyhkCJaJmHsHhjyhfCJaJmHsHhjyhY<CJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyh3CJaJmHsHhjyhc:>CJaJmHsH)FFFGzHhI*JJJJKNLpMrMMMNLOPPPPNQhRgdgd/ h^hgdDH & FgdDH & Fgd/  & FgdSgd3TGXGG HHxHzHHH(IfIhIjIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJ(J*J,J6J@JFJ\JJJJȹӟӟӟӟӪӟӟӟӟӟӔȟ}hjyhSC5CJaJhjyhTCCJaJhjyh/ CJaJhjyhSCCJaJhjyh/ CJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyh3CJaJhjyhSCCJaJmHsHhjyh3CJaJmHsHhjyhzCJaJmHsH-JJJJJJJJJJJJJJKKK&K(KBKDKTKXKhKjKvKzKKKKKKLLNL\LfLpLLLLMMMpMrMŶŶŶŶŶŶŶŶЍōvvōŶhjyh 6CJaJhjyh CJaJhjyh/ CJaJhjyh/ CJaJmHsHhjyh3CJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyhSCCJaJhjyh3CJaJhjyh35CJaJhjyhSC5CJaJhjyh/ 5CJaJ,rMtMMMNNNNNRNvNxNNNNNNNNNNNNN2OPOrOtO~OOOOOOOO(P0PPPPPPPУУУБ"hjyh5>*CJaJmHsH"hjyh5>*CJaJmHsHhjyh(CJaJmHsHhjyh%lRCJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsHhjyhCJaJmHsHhjyhSC5CJaJmHsHhjyh5CJaJmHsH*PPPPPPPQQJQLQNQRQhQjQ|Q~QQQQQQ$RRBRfRhRlRRRRRRRRRR"S0S4S*CJaJmHsH@hR6SSTUVVVVVPWWZXJYLYzY|YZt[z\x]]]]h]hgdqv &`#$gdqv & F & FgdTCgdTCgd $gdDHgdTTTTTTTTTUUUU2UUUUVVVVVVVVNWTWWWXX^XJYLYxY|YⴤӕӕӕӕvfhjyhTC5CJaJmHsHhjyh $5CJaJmHsHhjyhaCJaJmHsHhjyh $CJaJmHsHhjyhDH5CJaJmHsHhjyh5CJaJmHsHhjyhCJaJmHsHhjyhDHCJaJmHsHhjyhwwCJaJmHsHhjyhSCCJaJmHsH"|YY~ZZt[v[[[[[2\B\L\Z\z\\\\r]v]x]z]]]]]]]]]]]]]ĵĵĦⵦxhjy0JmHnHuhjy hjy0Jjhjy0JUhjyhSCCJaJmHsHhjyhFCJaJmHsHhjyhXU!CJaJmHsHhjyhaCJaJmHsHhjyhwwCJaJmHsHhjyh $CJaJmHsHhjyhTCCJaJmHsH!]]]]]] & Fh]hgdqv &`#$gdqv. A!"#$%8@8 Normal_HmH sH tH DA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 66  Footnote Text@&@ Footnote ReferenceH*4 @4 qvFooter  !.)@!. qv Page Numberr3EFGHIJx,-y)*HIJs}~6Ee4Vz rDE1     < ;_rs<=kl<r^_uv=Pmn'QCDcd4qBCD[\-A=000000x0x0x00000000000000x0 0 0 0000x 000x0 0 0 0000000000000x000000@00000000x000@000x0x00000000x000 0 0 0  0  0 0 0 0x 0  0x 0 0 0 0 0 000 00x00 0x 0 0 000000x 00 0 00 0 0000 0 0  0!0x0000000x000000000x0x000000000x000x 00 00 0 0@0@0@0@0@0@00Ўx  "> @%DTGJrMPT|Y]/123467T |FhR]]058] !!-;,5#%z|!* (  ] j  ,5  #-.01:;CDNR`blnux|  &'-8ADMNZ[defkqv 5<OQ,/?Ad:"$V)s ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(.V)sd:"        <; 71;9./ ~SVXU!%" $4b5Y<v=c:>vV?@SCrEDHJ%lR%~Xf[hW3s2>uqvjy|w}8~TCv'qk:P $NFo(xk?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSUVWXYZ[]^_`abcfRoot Entry F0?JuhData :1TableB#WordDocumentrSummaryInformation(TDocumentSummaryInformation8\CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q