Naslov
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar
(Yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) and white-berried mistletoe (Viscum album L.) on the area of the Forest Admintration Bjelovar)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Glavaš, Milan ; Zebec, Marko ; Pernar, Renata ; Bradić, Branko ; Husak, Dražen

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 3-4 (2006); 101-111

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Loranthus europaeus Jacq.; Viscum album L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Q. robur L.; Populus alba L.; Robinia pseudoacacia L.; imela; zaraza; Hrvatske šume d.o.o; UŠP Bjelovar
(Loranthus europaeus Jacq.; Viscum album L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Q. robur L.; Populus alba L.; Robinia pseudoacacia L.; mistletoe; infestation; Croatian Forests Co.Ltd.; Forest Administration Bjelovar)

Sažetak
Na području Uprave šuma podružnice Bjelovar istražena je zaraza hrastova kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) i lužnjaka (Q. robur L.) žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.), te zaraza bijele topole (Populus alba L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i kitnjaka bijelom imelom (Viscum album L.). Istraživanje je provedeno u izabranim odsjecima starijima od 30 godina u kojima je dijagonalnim pregledom evidentiran broj zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima. Na kitnjaku žuta imela praćena je na području sedam šumarija: Bjelovar, Garešnica, Sirač, Virovitica, Pakrac, Suhopolje i Vrbovec. Ukupno je pregledano 9 gospodarskih jedinica, 144 odjela i 13.971 stablo, od kojih je 3 % na sebi imalo imelu. Prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma imele, a najveći broj grmova ne jednom stablu bio je 17. Žuta imela praćena je na lužnjaku na području osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec. Istraživanje je provedeno u 19 gospodarskih jedinica i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala. Od ukupnog broja pregledanih stabala 7 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno je bilo 3 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 22. Intenzitet zaraze bio je različit po šumarijama, odnosno gospodarskim jedinicama. Bijela imela zabilježena na 36 % pregledanih stabala bijele topole (Šumarija Virovitica), na 12 % pregledanih stabala običnog bagrema (Šumarija Bjelovar) te na 2, 4 % pregledanih stabala kitnjaka (Šumarija Garešnica). Pridolazak bijele imele na autohtonim europskim hrastovima vrlo je rijedak i to je do sada jedini zabilježeni lokalitet u Hrvatskoj. Za hrastove kitnjak i lužnjak analizirana je povezanost pridolaska žute imele sa stanišnim i sastojinskim parametrima: bonitetom, ekspozicijom, tlom, starošću, sklopom i srednjom nadmorskom visinom. Utvrđena je pozitivna korelacija starosti stabala i zaraze imelom, te negativna korelacija nadmorske visine i zaraze žutom imelom. Na zarazu utječe i gustoća sklopa te su odsjeci s vrlo gustim i gustim sklopom značajno manje zaraženi od osjeka s nepotpunim i prekinutim sklopom. Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom u pojedinim gospodarskim jedinicama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA