Naslov
Tim Mazzarol, Geoffrey Norman Soutar: The Global Market for Higher Education

Autori
Krbec, Denisa

Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 9 (2002), 1; 98-102

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, znanstveni

Ključne riječi
Higher Education; Marketization; Global Market

Sažetak
Prilagođavanje intenzivnorastućoj potrebi za kvalitetnim, međunarodno usporedivim obrazovanjem i promjenama na globaliziranom tržištu usluga, u visokom se obrazovanju ono ocjenjuje ključnim strategijskim ali i organizacijskim pretpostavkama konkurentnosti. Međunarodno tržište obrazovnih usluga otvara mogućnosti različitih pristupa njihovu pružanju ( delivery methods ). Tijekom 20. stoljeća intenzivirana je međunarodna razmjena koja studentima omogućuje izbor “ udomiteljske” države u kojoj će okončati svoje obrazovanje. “ Host” country naročito dobiva na značenju u uvjetima uključivanja novih mogućnosti pružanja usluga u obrazovanju, korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) i uspostavljanjem offshore nastavnih programa koji u biti predstavljaju kvalitativno drugačiji oblik napredne integracije . U prilog toj tezi na nekoliko je stranica opisan povijesni razvoj obrazovanja kao industrije usluga (u većem dijelu poznatih znanstvenih radova o tržišnosti i konkurentnosti na svim razinama obrazovanja nailazimo na pojam “ service industry” , kojega bi ispravno trebalo prevoditi pojmom proizvodnje obrazovnih usluga, čime se jasnije naglašava cjelina procesa, op. D.K.), a potom i njegova uloga u globalnim odnosno međunarodnim okvirima. Tako je naznačena i teza o koristima međunarodnog obrazovanja (društvenim i posebno ekonomskim), među kojima se ekonomske koristi ističu kao značajnije. Povrat dodatnih troškova uloženih u stjecanje strane diplome, kompenzira se rastućim mogućnostima zapošljavanja. Iako je mjerenje ekonomskih koristi vrlo kompleksno, zaključuje se kako je ukupna dobit značajno veća od ulaganja u školarinu, smještaj i troškove života tzv. prekomorskih studenata. Pored ekonomskih, cjelinu koristi stranim studentima upotpunjuje ocjena različitih društvenih koristi od obrazovanja u inozemstvu. Na prvom je mjestu kulturna (ili kulturološka) razmjena koja je vrlo prepoznatljiva kroz sam obrazovni proces.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA