Pregled bibliografske jedinice broj: 249461
Meteorološki čimbenici ekstremnih oborina na sjevernom Jadranu
Meteorološki čimbenici ekstremnih oborina na sjevernom Jadranu, 2006., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 249461 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Meteorološki čimbenici ekstremnih oborina na sjevernom Jadranu
(Meteorological features of extreme precipitation on the Northern Adriatic)
Autori
Kozarić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
03.02
Godina
2006
Stranica
71
Mentor
Ivančan-Picek, Branka
Ključne riječi
ekstremna oborina; sjeverni Jadran; ciklona; mezoskalni procesi
(extreme precipitation; northern Adriatic; cyclone; mesoscale features)
Sažetak
U ovom radu proučava se oborina, jedan od prostorno najpromjenjivijih meteoroloških elemenata. Posebno se proučava ekstremna količina oborine (više od 100 mm/24h) na području sjevernog Jadrana i njezina veza s vremenskom situacijom na makro i mezoskali. Obilna količina oborine koja padne na nekom području u kraćem vremenskom intervalu, uvelike ometa normalan život ljudi, donosi poplave, remeti vodoopskrbni sustav, uzrokuje poteškoće u prometu, a može nanijeti i materijalnu štetu na gospodarskim objektima. Upravo stoga, ekstremne su oborine predmet brojnih istraživanja. Treba napomenuti da su znanstveni radovi na temu ekstremnih količina oborine dosta zastupljeni u literaturi vezanoj uz meteorologiju, a za potrebu ovog diplomskog rada izdvajaju se: Ivančan-Picek i sur., 1994 ; Doswell III i sur., 1998 ; Gajić-Čapka i Ivančan-Picek, 2000 ; te Ivančan-Picek i sur., 2003. Cilj ovog rada je odrediti raspodjelu i vrijednosti atmosferskih parametara koji ukazuju na mogućnost pojavljivanja ekstremne količine oborine, te tako proučiti meteorološke čimbenike koji uzrokuju ekstremnu oborinu na sjevernom Jadranu. Pažnja je usmjerena na njihovu makroskalnu i mezoskalnu strukturu. Na temelju podataka 18 ekstremnih oborinskih epizoda na meteorološkim postajama sjevernog Jadrana i njegovog zaleđa u 10-godišnjem razdoblju (1991.-2000.) izračunato je srednje polje geopotencijalnih visina na 500 i 1000 hPa za područje Europe. Opravdanost usrednjavanja objašnjava se time što su sinoptičke situacije ovih oborinskih epizoda više-manje slične. U većini slučajeva riječ je o visinskoj dolini ili cikloni nad zapadnom Europom te prizemnoj cikloni nad zapadnim Sredozemljem i srednjom Europom. Stoga srednja polja predstavljaju tipičnu situaciju pri kojoj se javlja ekstremna oborina na sjevernom Jadranu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA