Naslov
Utjecaj antiohijskih mozaičnih uzoraka na mozaike Marusinca
(Te influence of Antiochian mosaic models on the mosaic of Marusinac)

Autori
Matulić, Branko

Izvornik
Archaeologica opuscula (0473-0992) 21 (1997); 129-149

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
mozaik; Marusinac; Antiohija; Salona; salonitanska škola mozaika; mozaični uzorci; rubne trake; sastavnice; katalogizacija mozaika
(mosaic; Marusinac; Antiochia; Salona; salona mosaic shool; mosaic pattern; mosaic border; mosaic composition; catalogue of mosaic pattern)

Sažetak
Znanstvenu procjenu kasnoantičkih mozaičnih ostvarenja u sklopu provincije Dalmacije nije moguće izvršiti bez pomnog proučavanja pojedinih starokršćanskih arhitektonskih sklopova, bogato urešenih vrijednim mozaičnim djelima. Među njima, najvažniji zasigurno jest onaj na Marusincu u Saloni, čija se poglavitost očituje ne samo nekadašnjom veličinom mozaičnih površina, njihovim skladnim odnošajem spram razvedenosti same arhitekture, te osebujnošhću likovno različitih ukrasnih uzoraka, već i stoga što postoji veoma dobro učinjena i većim dijelom objavljena dokumentacija, na temelju koje i danas, iako su, nažalost, gotovo svi in situ mozaici nestali, možemo provesti nove raščlambe i usporedbe, najnovijim znanstvenim pristupima za proučavanje mozaika. S obzirom da je cemeterijalni sklop na Marusincu svezan uz mučeničku smrt Anastazija, bojadisača iz Akvileje podrijetlom iz Sirije koji je u Salonu došao svjedočiti Kristov nauk prirodno je, između ostalog, potražiti sveze među likovnim uzorcima na mozaicima, koji su vidljivi dio ukupnog čašćenja njegova mučeništva u tom velebnom kultnom prostoru, s onima koji su ukrašavali građevine njegova zavičaja po podrijetlu. A da i inače izvorište mnogih duhovnih i kulturnih strujanja, ali zasigurno i materijalnih valja tražiti u uzajamnoj svezi između Dalmacije i istočnih provincija, posebno Sirije, upućuje i najvažnija spona u liku biskupa i mučenika Domnija, prema legendi rodom iz te provincije, vjerojatno iz same Antiohije. Već su ranije pojedini autori upozoravali na neka zajednička svojstva umjetničkih izražajnih oblika, a koji se, između ostalog i izričito odnose na sličnosti pojedinih mozaičnih likovnih uzoraka u Antiohiji i u Saloni, točnije na Marusincu. Tragom takvih naznaka, provedena je poredbena raščlamba svih mozaičnih tapeta na Marusincu, te je s tog jednog položaja u Saloni uzeto u razmatranje 40 različitih pojedinačnih motiva, 20 različitih rubnih traka, te 37 različitih mozaičnih sastavnica i uspoređivani su s 50 različitih pojedinačnih motiva, 33 različite rubne trake i 48 različitih mozaičnih sastavnica s čak 32 različita položaja u Antiohiji. Poredbom je utvrđeno kako međusobno postoji 16 jednakih likovnih uzoraka pojedinačnih motiva, 10 jednakih likovnih uzoraka rubnih traka i 17 jednakih likovnih uzoraka sastavnica i 1 u Supetru dakle ukupno 18. Supetarski mozaici se vrlo često ističu kao vrlo bliski onima na Marusincu. U raščlambu se uzima broj zajedničkih uzoraka i na onima iz Antiohije se istražuje učestalost pojavnosti pojedinih uzoraka od 1. do 6. st. poslije Krista, kako bi se na temelju takvog istraživanja mogao donijeti zaključak je li i u kolikoj mjeri postoji sveza među mozaicima Marusinca i antiohijskog mozaičnog stvaralaštva. Podacima dobivenim ovako provedenom raščlambom uzoraka mozaika na Marusincu, jasno se nameće zaključak kako njihova zapanjujuća sličnost, bolje reći istost s uzorcima u Antiohiji nije i ne može biti slučajna. Raščlamba uzoraka ne pokazuje samo na jake izravne sveze s mozaičnim stvaralaštvom u Antiohiji, već pomoću potvrđenih datacija istih uzoraka u tom antičkom metropolisu, možemo s velikom sigurnošću odrediti vrijeme i način nastanka mozaičnih površina na Marusincu. Dakle, vremensko određenje nastanka marusinačkih mozaika valja promatrati u svjetlu najčešćih datacija svih zajedničkih uzoraka u Antiohiji, gdje se kao najučestaliji vremenski obzor nameće 4. st. Pri tom valja uzeti u obzir kako se svojim vrlo sličnim uzorcima sastavnica posebno nameće položaj u Antiohiji pod nazivom Kaoussie crkva s martirijem Sv. Babylasa, a točno su vremenski određene upravo mozaičnim natpisom iz 387. godine poslije Krista. Ti mozaici nesumnjivo upozoravaju na širi vremenski okvir nastanka onih na Marusincu. Naime, salonitanska će crkva za izvedbu tako velebnog, cjelovitog i unaprijed planiranog ukrašavanja arhitektonskog sklopa na Marusincu, a uostalom tako je slučaj i na ostalim položajima u Saloni, smoći snage tek nakon što je kršćanstvo krajem 4. stoljeća ediktom cara Teodozija, dobilo i službeno povlašteni položaj u čitavom Carstvu. Baš nekako u tom razdoblju počinje preuređenje Simferijeve - Hesihijeve bazilike čiji su mozaici ključni za točnije datiranje mozaika na Marusincu, a datirani su prema natpisu u deambulatoriju sa spomenom dva biskupa, Simferija i Hesihija. Naime, većina tih mozaika ima dosta stilskih, a time i vremenskih zajedničkih natuknica s tapetima na Marusincu, ali i dosta sličnosti s mozaicima Antiohije. Preuređenje Simferijeve- Hezihijeve bazilike na prelasku iz 4. i u prvim desetljećima 5. st., bila je, što se mozaičnog podnog uresa tiče, tek naznaka, na temelju koje će polovicom stoljeća na Marusincu nastati dotad najraskošnija, unaprijed i u skladu s arhitektonskom razvedenošću pomno isplanirana, mozaična izvedba u provinciji Dalmaciji. To jedinstveno djelo nastalo je prema uzorcima koji su s kraja 4. i tokom polovice 5. st., zajedno s velikim priljevom došljaka iz istočnih provincija dospjeli izravno iz Antiohije i to najvjerojatnije na osnovi predložaka mozaika koji su ukrašavali Kaoussie crkvu, odnosno martirion Sv. Babylasa. Srazom svih podataka nameće se zaključak kako su mozaici na Marusincu nastali polovicom 5. st. ili najdalje u trećoj četvrtini 5. st. No budući da predlošci nisu slijepo preslikani, već su u Saloni dobili svoje posebne inačice koje maštovitošću uresa i likovnim bogatstvom često nadilaze svoje praizvore, možemo sa sigurnošću pretpostaviti kako su marusinačke mozaike izveli mozaičari-majstori domaće salonitanske škole-radionice mozaika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Znanost o umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA