ࡱ> 7 KbjbjUU .7|7|&lVVVVVVVjjienddddddd$f hPduVd*#VV#e*#*#*#VVd*#d*#*#0$pYTVV^ YOjx[:^9e0ie[Gi*#Gi^*#jjVVVVUloga sustava uzgoja i gnojidbe u suvremenoj proizvodnji kukuruza Jovanovi }.1 , alovi I.2 , Dugali G.2 i Kova evi, V.3 1Institut za kukuruz  Zemun Polje , Srbija i Crna Gora, e mail: zjovanovic@mrizp.co.yu 2Agronomski fakultet a ak, Cara Duaana 34, 32 000 a ak, Srbija i Crna Gora 3Poljoprivredni fakultet Sveu iliata J. J. Strossmayera, HR 31000 Osijek, Hrvatska Sa~etak U radu je prikazan utjecaj sustava uzgoja i gnojidbe na prinos kukuruza na ernozemu (Zemunsko polje) i pseudogleju (Kraljevo) u viaegodianjem razdoblju. Uzgojem kukuruza u sustavu dvopoljnog i tropoljnog plodoreda povean je prinos prosje no za 8,02 24,07% (Zemun Polje) i 12,36 21,86% (Kraljevo). Mineralna gnojiva su poveavala prinos kukuruza za 25,15 60,33%, a organska prosje no za 7,61 10,74%. U sustavu gnojidbe interakcija ispitivanih initelja poveala je prosje an prinos kukuruza za 18,21%. Klju ne rije i: kukuruz, monokultura, plodored, sustav gnojidbe, NPK hraniva, vrijeme primjene, prinos. Uvod Kukuruz (Zea mays L.) je jedna od najzna ajnijih ratarskih biljaka u svijetu. Velika genetska varijabilnost i raznolikost omoguila je da se kukuruz danas uzgaja na svim kontinentima. U razdoblju 1999/2002. god. kukuruz se u svijetu uzgajao na povrainama od oko 138 milijuna hektara i zauzimao tree mjesto, odmah iza paenice (oko 214 milijuna hektara) i ri~e (oko 152 miliona hektara), dok je po proizvodnji zrna bio na prvom mjestu, s oko 605 milijuna tona, ispred ri~e (oko 596 miliona tona) i paenice (oko 584 miliona tona). Kukuruz se u istom razdoblju uzgajao na pribli~no 23% povraina svih ~itarica (oko 610 milijuna hektara), s udjelom oko 29% u proizvodnji zrna i prinosom viaim za 28% od prosje nog prinosa svih ~itarica (3.74 t/ha). U posljednjih desetak godina u naaoj zemlji uzgaja se prosje no na 1.300.000 1.400.000 ha, ili na oko 37% orani nih povraina. Ukupne povraine pod kukuruzom variraju iz godine u godinu za oko 10 15%, a izra~ena varijabilnost posljedica je razli itosti agroekoloakih (klimatskih i edafskih) uvjeta za uzgajanje kukuruza, nedovoljno koriatenje genetskog potencijala rodnosti hibrida, niske razine primjenjene tehnologije uzgoja i organizacijsko ekonomskih initelja. Iako je genetski potencijal rodnosti veine hibrida kukuruza preko 20 t/ha suhog zrna, prosje ni prinosi koji se ostvaruju iznose svega oko 2.7 t/ha, odnosno genetski potencijal rodnosti je iskoriaten svega 10 12%. Postavlja se opravdano pitanje koji su razlozi za relativno nisku proizvodnju kukuruza u nas, s obzirom na postojanje visokoobrazovanog znanstvenog kadra koji permanentno radi na istra~ivanju ove izuzetno zna ajne ratarske kulture. Naj eae greake u proizvodnju kukuruza su: izbor neodgovarajueg hibrida, nepravovremena zaatita od uzro nika bolesti, atetnika i korova i neodgovarajua primjena veine agrotehni kih mjera, bez kojih je nezamisliva suvremena proizvodnja kukuruza (Veskovi i sur., 1997; 2002; Jovanovi i sur., 1998; Kova evi i sur., 2005). Za uspjeanu i stabilnu proizvodnju kukuruza neophodni su odgovarajui visokorodni hibridi, optimalni agroekoloaki uvjeti i dosljedna primjena svih agrotehni kih mjera. Dovoenje ovih parametara u optimum rezultiralo bi maksimalnim koriatenjem genetskog potencijala rodnosti uzgajanih hibrida kukuruza. Uloga razli itih sustava uzgoja u suvremenoj proizvodnji kukuruza Nepobitna je injenica da je kukuruz izuzetno tolerantan usjev na uzgoj u monokulturi u du~em ili kraem razdoblju, posebno u povoljnim agroekoloakim uvjetima, uz dosljednu primjenu visokih doza organskih i mineralnih gnojiva. S druge strane, ope prihvaena injenica je da su plodoredi najracionalnija forma koriatenja poljoprivrednih povraina u viaegodianjem planskom sustavu, za razliku od monokulture, koja podrazumjeva uzastopni uzgoj jednog usjeva na istom mjestu du~i niz godina (Jovanovi, 1995). Tablica 1. Utjecaj razli itih sustava uzgoja na prinos zrna kukuruza (t ha 1) Sustav uzgojaMjestoRazdobljePrinosMjestoRazdobljePrinost ha 1%t ha 1%MonokulturaZemun Polje1986 1997 (12 godina)6.98100.00Kraljevo1991 1996 (6 godina)5.26100.00Kukuruz paenica 7.54108.025.91112.36Kukuruz soja 8.01114.756.41121.86Kukuruz paenica soja 8.66124.076.40121.67 Uloga i zna aj plodoreda znatno su smanjeni u danaanjem sustavu biljne proizvodnje, gdje se koriste suvremena sredstva u proizvodnji, mehanizacija i visoke doze mineralnih hraniva. U naaim uvjetima proizvodnje na plodored se mora ra unati zbog njegove viaestruke uloge, posebno zbog nedovoljne upotrebe mineralnih gnojiva, kemijskih sredstava u zaatiti i vrlo esto neodgovarajue obrade tla (vrijeme, dubina, kvaliteta). Zna ajna prednost uzgoja kukuruza u razli itim plodoredima u odnosu na viaegodianu dugotrajnu (preko 5 godina) i kratkotrajnu (3 5 godina) monokulturu o ituje se u slijedeem: povoljnija su fizikalna, agrokemijska i mikrobioloaka svojstva tla, jednostavnije je suzbijanje uzro nika biljnih bolesti, atetnika i korova, pri emu je fitosanitarna uloga plodoreda osobito zna ajna u preventivnim i integralnim mjerama suzbijanja i kona no, prinosi kukuruza su znatno viai, prosje no za 10 i viae posto. Prednosti uzgoja kukuruza u plodoredima u odnosu na monokulturu prikazani su u Tablici 1. U aest rotacija dvopoljnih plodoreda na ernozemu u Zemunskom Polju, ostvaren je 0.56 t/ha 1 (8.02%), odnosno 1.03 t/ha 1 (14.75%) viai prinos kukuruza nego u monokulturi. Prosje an prinos u tropoljnom plodoredu, gdje je izra~eno kumulativno djelovanje viae razli itih usjeva bio je 8.66 t/ha 1, ato je zna ajno viae od ostalih prou avanih sustava uzgoja. Na pseudogleju u Kraljevu, u aestogodianjem razdoblju, razlike prinosa izmeu sustava uzgoja vee su nego u Zemun Polju, ato je i razumljivo, s obzirom da je pseudoglej skromnijih proizvodnih sposobnosti. Uloga razli itih sustava ubrenja u savremenoj proizvodnji kukuruza Utjecaj razli itih sustava gnojidbe na prinos kukuruza prikazan je u Tablici 2. U viaegodianjem stacionarnom pokusu s 54 sustava gnojidbe prinos kukuruza zna ajno je odstupao od viaegodianjeg prosjeka. U ovom radu (Tab. 2.) prikazano je 16 najzna ajnijih sustava gnojidbe kukuruza i to: mineralna gnojidba (dvije doze NPK i Karmamid urea), organska gnojidba (kukuruzovina i stajnjak) i njihove meusobne interakcije. Tablica 2. Prosje an prinos kukuruza za razdoblje od posljednjih 6 godina (nakon 15 godina izvoenja pokusa) ovisno o osnovnim sustavima gnojidbe Prinosi zrna kukuruza (t ha-1) ovisno o gnojidbi i indkes prinosa (kontrola = 100)t ha-1Indekst ha-1Indeks1.Kontrola 6.1791009.Stajnjak 8.4511372.332 kg NPK/ha9.90716010.Stajnjak + 332 kg NPK9.8201593.664 kg NPK/ha9.41615211.Stajnjak + 664 kg NPK9.3971524.46 kg N/ha7.73312512.Stajnjak + 46 kg N9.136148Prosjek8.309100Prosjek9.2011115.Kukuruzovina6.68310813.Stajnjak + kukuruzovina 9.3511516.Kukuruz+332 kg NPK10.60617214.Stajnjak + kukuruzovina + 332 kg NPK10.2231657.Kukuruz+664 kg NPK10.30216715.Stajnjak + kukuruzovina + 664 kg NPK10.2261668.Kukuruz + 46 kg N8.17313216.Stajnjak + kukuruzovine + 46 kg N9.487154Prosjek8.941107Prosjek9.822118A i BC i ABAC i BCABCLSD 5% LSD 1%200 269283 381400 539566 762 Upotrebom samo mineralnih gnojiva na ernozemu Zemunskog Polja mogu se ostvariti visoki i stabilni prinosi. Organska gnojiva (kukuruzovina i stajnjak) utjecala su na poveanje prinosa prosje no za 7,61% i 10,74%, ato nisu visoke vrijednosti s obzirom na visoki prirodni potencijal ovog tla. Njihova interakcija poveala je prinos prosje no za 18,21% u odnosu na mineralna gnojiva. U uvjetima nedovoljne primjene mineralnih gnojiva, primjena organskih gnojiva povoljno utje e na svojstva tla, a time i na prinos kukuruza. Literatura Jovanovi, }. (1995): Uticaj razli itih sistema gajenja na fizi ke osobine zemljiata i prinos kukuruza. Doktorska disertacija. 1 132. Poljoprivredni fakultet Beograd, Zemun. Jovanovi, }., }. Videnovi, M. Veskovi (1998): Effects of different growing and fertilising systems on maize yield. European Society of Agronomy (ESA) Short communications, Vol. II, 44 51. Fifth Congres, 28 June 17 July, Nitra, The Slovac Republic. Kova evi, V., Lon ari Z., Rastija, M. (2005): Analize tla i gnojidba u funkciji poveanja prinosa kukuruza. U: Zbornik radova, 40. Simpozij agronoma s meunarodnim sudjelovanjem, Opatija 16  19. velja e, 2005. Veskovi, M., Jovanovi, }., Kova evi, D., Dugali, G. (1997): Uticaj dugotrajne primene razli itih sistema ubrenja na promene agrohemijskih osobina zemljiata i prinos kukuruza na ernozemu i pseudogleju. IX Kongres JDPZ, 286 293, Novi Sad. Veskovi, M., }. Jovanovi., P. Jovin., M. Tolimir (2002): Odr~ivost razli itih sistema ubrenja u proizvodnju kukuruza. Zbornik nau nih radova, Institut PKB Agroekonomik, Vol. 8. br. 1. str. 91 104. ABSTRACT The role of production systems and fertilisation on contemporary maize growing The paper discusses how the systems of maize growth and fertilisation influence the yield of maize that has been grown on chernozem (Zemunsko Polje) and pseudoglej (Kraljevo) during past few years. When maize is grown in two and three field systems, maize yield in increased by 8.0124.07% (Zemun Polje) and 12.3621.86% (Kraljevo). Mineral fertilisers caused the growth of maize yield by 25.1560.33%, while the average increase due to the application of organic fertilisers is 7.6110.74%. In the system of fertilization the interaction of the factors analysed, increased the average maize production, 18.21%. Key words: maize, fertilization system, NPK , rotation, monoculture, yield, date of application ,BHJ j .0&"(":"ɷvmdCJ aJ mH$sH$CJaJmHsH6CJ]aJmH$sH$CJOJQJ^JmH$sH$mH$sH$CJaJmH$sH$6CJaJmH$sH$CJ\aJmHsH 5mH$sH$6CJaJmH$sH$6H*mH$sH$ 6mH$sH$ 6mHsH6H*mHsHCJH*aJmHsHCJaJmHsHmHsH5CJaJmHsH'H .0&"(""""# $$Ifa$ $7`7a$$7`7a$$a$$a$K:""""T#X#j#n#X%Z%--0.4.//1102v5566P7T7p7t77772838r8s88888899k9l999$:&:(:L:N:r:t:::::;;;0?2?H?G쾲쾲өCJaJmH$sH$6CJ]aJmH$sH$CJaJmH$sH$6CJ]aJmH$sH$ 5mH$sH$CJ aJ mH$sH$CJH*aJmH$sH$CJaJmH$sH$ H*mH$sH$mH$sH$>##"#6#D#F#H#J#L#Z#^#`#b#p#t#v#########$&$0$` $$Ifa$FfFf $$Ifa$0$>$@$b$d$f$p$~$$$$$$$$$$$$$$$$% %"%FfFf $$Ifa$Ff $$Ifa$"%,%:%<%>%H%V%X%Z%B-11.202t5v566B7 $$Ifa$$a$$7`7a$Ff $$Ifa$B7D7F7H7V7d7f7h7v7777777Ff} $$Ifa$ $$Ifa$g$$Ifl4"+#  064 la77777 $$Ifa$ $$Ifa$77$$Ifl4ִY E"= /06    4 la778 888(8.828 $$Ifa$ $$Ifa$2838$$Ifl4ִY E"= /06    4 la3868D8J8N8R8h8n8r8 $$Ifa$ $$Ifa$r8s8$$Ifl4ִY E"= /06    4 las8v88888888 $$Ifa$ $$Ifa$88$$Ifl4ִY E"= /06    4 la888888888 $$Ifa$ $$Ifa$88$$Ifl4ִY E"= /06    4 la888888 999 $$Ifa$ $$Ifa$99X$$Ifl4ִY E"= /06    4 la99,93979;9`9g9k9 $$Ifa$ $$Ifa$k9l9\$$Ifl4ִY E"= /06    4 lal9o99999999 $$Ifa$ $$Ifa$99@$$Ifl4ִY E"= /06    4 la999999::$: $$Ifa$ $$Ifa$$:&:$$Ifl4ִY E"= /06    4 la&:(:8:D:L:N:^:j:r: $$Ifa$ $$Ifa$r:t:$$$Ifl4ִY E"= /06    4 lat:v:x:z:|:~:::: $$Ifa$ $$Ifa$::l$$Ifl4ִY E"= /06    4 la::::::::KB $$Ifa$$$Ifl4r E^"j Gm064 la $$Ifa$::::::;;;; $$Ifa$ $$Ifa$ ;;;0?2?H?@TOFO<O $da$$7`7a$$a$$$Ifl4r E^"j Gm064 la@BJD0FGGGG;HW 8wk  tF044 lap$$IfTl4 T!$\ >W    8 k   tZ0$$$$44 la$$IfTl4 T!$\ >W ``8`k` t0$$$$44 la$$IfTl4 T!$\ >W   8 k  t0$$$$44 la$$IfTl4 T!$\ >W   8 k  t0$$$$44 la$$IfTl T!$\ >W 8k t0$$$$44 la*$$Ifl4ִY E"= / P06    4 la i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH n@n Heading 1#$<1$5$7$8$9D@&H$&5CJ KH OJQJ\^JaJ mH sH V @V Heading 9! $$1$5$7$8$9D@&H$a$5aJmH$sH$<A@< Default Paragraph FontB@B Footnote TextCJaJmH sH tHJB@J Body Textx1$5$7$8$9DH$ aJmH sH XP@X Body Text 2dx1$5$7$8$9DH$CJaJmH sH &BC$wxwx   dry 1238?@AFMN\]^cjklqxyMN (.236DJNRhnrsv ,37;`gklo"&'/59:;<=>?@ABCDJQY]^elptx|RN %!""""";#<#%%&& &000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000" 0"0"0"0"0"0"0":"GK&)H#0$"%B77772838r8s8888899k9l999$:&:r:t::::;@K'*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGK(BCQS_avxwx   ^_`d  13?AMN\^jlxyMNkm23rskl&'9D]^"""";#<#%%%%& &AC~#$vxvx   cdqrxy 0378>AEFLN[^bcilpqwyLN   '(-.1356CDIJMNQRghmnqsuv  +,2367:;_`fgjlno !"%'./458DIJPQXY\^deklopstwx{|QRM N $!%!"""""":#<#%%& &P4|C:\Documents and Settings\Vladimir Kova evi\My Documents\My Documents OLDandNEW\conferences\2006\OpatijaSHAgr\jovanovic.docz3. N b ! Fx_yRzpM.Jd:[Iv"DC$j **<@I( mY4 &F6&<r6MU<\tzRi> 2@ p(&QnFmhSeVlbT8/yi`rbqNddTeHl l~_h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(- ^`5CJo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(88^8`o()^`o(.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh  ^ `OJQJ^Jo(h\ \ ^\ `OJQJ^Jo(h,,^,`OJQJ^Jo(oh^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohll^l`OJQJ^Jo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`.h^`.h L ^ `L.h\ \ ^\ `.h,,^,`.hL^`L.h^`.h^`.hlLl^l`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH :^`:OJQJo([]hh^h`.h^`CJOJQJo(qh ^`hH.h pp^p`hH.h @ L@ ^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h PP^P`hH.h  L ^ `LhH. II^I`5hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`o(-h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(  ^ `B*CJOJQJo(phwh ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`OJPJQJ^J) 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o()^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(<@I(Hl3lbTzi>hSC &Qdl~r6U<2@N rb ! IDC$&F6Tez_yyi`M.mY4Nd`10L         qp                 pO8                                  |))Vd                          K$        ^ $9dry 1238?@AFMN\]^cjklqxyMN (.236DJNRhnrsv ,37;`gklo"&'/59:;<=>?@ABCDJQY]^lt| &@&&X&&p  "#&@@@$@.@p@@:@B@F@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;SimSun[SO?5 z Courier New;Wingdings"hgl\B!r0&&2qVlado Kova eviP4P4Oh+'0h  $ 0 <HPX`Vlado KovaeviladP4d4d4dNormaloP4m2mMicrosoft Word 9.0@G@ќ@ O\՜.+,0 hp  PF1SoB& Vlado Kovaevi Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FlOData J1TableRGiWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoollOlO  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q