Pregled bibliografske jedinice broj: 248756
Krčme srednjovjekovnog Dubrovnika
Krčme srednjovjekovnog Dubrovnika // -- / - (ur.).
Zagreb: Matica hrvatska, 2006. str. - (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 248756 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krčme srednjovjekovnog Dubrovnika
(Taverns of Medieval Dubrovnik)
Autori
Ravančić, Gordan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
--
/ - Zagreb : Matica hrvatska, 2006
Skup
Neki aspekti svakodnevnoga života i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krčma; svakodnevica; Dubrovnik; srednji vijek
(tavern; daily life; Dubrovnik; Middle Ages)
Sažetak
Ovim radom pokušao sam pokazati kako su krčme srednjovjekovnog Dubrovnika svakako imale bitnu ulogu u svakodnevnom životu grada. Ako zbog ničeg drugog ono zbog svoje funkcije distribucije vina na malo unutar grada. Jer vino je svakako bilo jedno od bitnijih napitaka u srednjemu vijeku, pogotovo u jednom sredozemnom društvu kakav je srednjovjekovni Dubrovnik bio. No osim te funkcije, krčma je imala i značajno mjesto u životu grada kao okupljalište i sastajalište gradskog puka, sitnih obrtnika i ostalih putnika-namjernika. Važnost krčmi u svakodnevnom životu također se može uočiti i na primjerima smještaja nekih od dubrovačkih krčmi, na što sam se osvrnuo u samome tekstu. Kao mjesto okupljanja krčma je neminovno bila dio javnog prostora, te je i kao takva morala biti interesantna dubrovačkim vlastima, te stoga i pronalazimo u zakonskim zbornicima sve one odredbe o uredbi njihova rada. Nadalje, frekventnost posjećenosti dubrovačkih krčmi u kasnom srednjem vijeku pokazuje koliko je krčma bila uklopljena u život zajednice – posjećenost se poklapala s crkvenim kalendarom, klimom i prije svega ritmom rada. Jednako tako ponuda dubrovačke krčme bila je u skladu s potrebama njezinih gostiju – osim vina, krčma je posjetitelju nudila i nešto za pojesti, a moglo se u njoj i zabaviti uz neku igru ili tek razgovarati s drugim gostima. No s druge strane, krčme su imale i jedno drugo – možda nešto mračnije – lice. Kako se u njima okupljao raznolik svijet (koji je nerijetko znao i pretjerati u piću), krčme su katkad postajale pozornice nasilničkog ponašanja pojedinaca. Takve su situacije utjecale na javno mnijenje o njima i ljudima koji tamo provode svoje slobodno (ili radno) vrijeme. Sva ta raznolikost pitanja i problema na koje povjesničar nailazi proučavajući krčme, upućuje na to da su krčme uistinu bile bitan dio društvene zbilje srednjovjekovnog grada. Zato se o njima može govoriti sa stajališta gospodarske povijesti, povijesti svakodnevnice, povijesti kriminaliteta, te čak i povijesti mentaliteta.
Izvorni jezik
Hrvatski