Pregled bibliografske jedinice broj: 248250
Europska unija - stanje i perspektive
Europska unija - stanje i perspektive // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 57 (2006), 1-2; 31-64 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 248250 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Europska unija - stanje i perspektive
(The European Union - status and perspectives)
Autori
Bogunović, Aleksandar
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 57
(2006), 1-2;
31-64
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Europska unija; demografska kretanja; migracije; nezaposlenost
(The European union; demographic movements; migrations; unemployment)
Sažetak
Otvaranje tržišta i ekonomska suradnja zemalja bitna su pretpostavka rasta BDP i zaposlenost. Rast izaziva sektorske i regionalne nesklade za koje se moraju nalaziti rješenja intervencijama globalnih institucija i regionalnih integracija. Reforme globalnih institucija i regionalnih integracija u svrhu ispravljanja nesklada koje stvara tržišna nesavršenost prihvatljivije je od stvaranja parcijalnih obrambenih mehanizama i sprečavanja mobilnosti roba, usluga, kapitala, pa i ljudi. Amortizacija kratkoročnih tekućih udara rješenjima primjerenima razvitku s posebnim naglaskom na brži rast slabije razvijenih zemalja uspostavlja se i interakcija između ponude kreirane inovacijama i potražnje izazvane rastom slabije razvijenih tržišta. Argumente za to nalazimo u Europskoj uniji u kojoj konstantno postoji konflikt između tradicionalnih ekonomskih strukturnih dijelova, socijalnih grupa i dovršenih procesa s nacionalnim i sličnim obilježjima i izražene potrebe stvaranja novih vrijednosti koje nameće suvremeni razvitak. Za razliku od drugih dijelova svijeta Europa je specifična i po demografskim kretanjima. Unija sa 455 milijuna stanovnika i bruto proizvodom od 23000 USD po stanovniku veliko je i razvijeno tržište. Kretanje i struktura stanovništva razvijenih i slabije razvijenih članica Unije, pa i potencijalnih novih članica (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska) identično je. Migracijske motivacije ne treba tražiti u demografskim kretanjima i strukturi stanovništva slabije razvijenih članica Unije, već u razlikama u razvijenosti i problemima koje iz toga slijede (nezaposlenost i niske nadnice). Razvijanje, . smanjivanje barijera i raznih oblika diskriminacije povećava mobilnost stanovništva. U Uniju se u proteklih desetak godina uselilo više od 15 milijuna ljudi , pretežno izvan europskih granica. Migracije radne snage u prostoru Unije uvjetovat će brzina pretvaranja otvorene i skrivene nezaposlenosti u proizvodnu zaposlenost. Očekivan relativno dinamičniji rast u slabije razvijenim zemljama jačat će i pozitivna očekivanja i utjecat će na smirivanje migracijskih pritisaka. Realizacija sloboda na prostoru Unije pogoduje širenju ekonomskih sadržaja i smanjuje izravne efekte koncentracije ekonomskih aktivnosti, što se odražava i na blaže razlike u životnom standardu u odnosu na razlike u koncentraciji industrija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- EconLit