Naslov
Utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika na neujednačenu rasprostranjenost multiple skleroze u Gorskome kotaru, Hrvatska
(The influence of genetic and enviromental factors on unhomogenous distribution of multiple sclerosis in Gorski Kotar, Croatia)

Autori
Perković, Olivio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
22.05

Godina
2006

Stranica
176

Mentor
Sepčić, Juraj

Ključne riječi
Multipla skleroza; epidemiologija; deskriptivna; analitička; genetika; Gorski kotar; Hrvatska
(Multiple sclerosis; epidemiology; descriptive; analytic; genetics; Gorski Kotar; Croatia)

Sažetak
Uvod: Multipla skleroza (MS), demijelinizacijska je bolest središnjega živčanoga sustava, neidentificirana uzroka. Rasprostranjenost bolesti pokazuje da njena učestalost može varirati i unutar teritorijalno obližnjih područja. Cilj istraživanja: U Gorskome kotaru, Hrvatska, području visokoga rizika za MS, odrediti razlike u epidemiološkim, kliničkim, serološkim, imunološkim i genetskim posebnostima između MS bolesnika i kontrolnih ispitanika u Gradovima Čabru (visoki rizik za MS) i Vrbovskome (niski rizik za MS). Metode i ispitanici: Retrospektivno istraživanje vezano uz 19 bolesnika u Gradu Čabru i 9 u Gradu Vrbovskome, klinički sigurnih slučajeva MS-a (Poserovi kriteriji), i dvostrukoga broja kontrolnih ispitanika, provedeno je u razdoblju od 2001.-2004. Plan istraživanja uključivao je ispitivanje epidemioloških deskriptivnih pokazatelja i case-control istraživanja (anketa "od vrata do vrata") o demografskim podacima, profesiji, društveno-ekonomskome stanju, osobnim obilježjima, osobnoj i porodičnoj anamnezi, uvjetima stanovanja, obilježjima plodnoga razdoblja u žena, o dojenju i prehrani, kontaktu sa životinjama do 18. godine. Uzorak krvi uzet je od svakog ispitanika za biokemijske, serološke, imunološke i genetske analize. Glavni pokazatelj ishoda: Analiza je provedena u svih MS bolesnika koji su na dan prevalencije, 31. ožujka 2001., boravili u Gradovima Čabru i Vrbovskome, da bi se najprije izračunale prevalencija, incidencija i smrtnost od MS-a, potom za svaki pokazatelj pojedinačno, kako bi se izračunao omjer odnosa (OR) i 95%-tni interval pouzdanosti (CI) za sve pokazatelje koji su bili učestaliji u bolesnika negoli u kontrolnih ispitanika, i obrnuto. Rezultati: U Gradu Čabru, sirova je prevalencija MS-a iznosila 160, 3/100.000 stanovnika ; prosječna incidencija (1948.-2004.) bila je 5, 52/100.000 stanovnika na godinu (95%CI, 3, 27-8, 72) ; prosječna smrtnost u godini dana (1946.-2004.) bila je 2, 76/100.000 stanovnika (95%CI, 1, 26-5, 24) ; spolni indeks (Ž/M) iznosio je 1, 11 ; početno doba bilo je u 28, 53 (10, 04) godini ; prosječno trajanje bolesti do dana prevalencije iznosilo je 27, 26 (11, 11) godina ; porodičnih slučajeva bilo je 52, 63% ; prosječno dijagnostičko vrijeme bilo je 4, 5 (6, 58) godina. U Gradu Vrbovskome, sirova prevalencija MS-e iznosila je 66, 14/100.000 stanovnika ; prosječna incidencija (1948.-2004.) bila je 1, 99/100.000 stanovnika na godinu (95%CI, 0, 91-3, 78), (P=0, 009) ; prosječna smrtnost u godini dana (1946.-2004.) bila je 0, 88/100.000 stanovnika (95%CI, 0, 24-2, 27), (P=0, 06) ; spolni indeks (Ž/M) iznosio je 1, 25 ; početno doba bilo je u 27, 52(8, 58) godini (P=0, 79) ; prosječno trajanje bolesti do dana prevalencije iznosilo je 19, 34(9, 52) godine (P=0, 26) ; porodičnih slučajeva bilo je 11, 1% (P=0, 042) ; prosječno dijagnostičko vrijeme bilo je 5, 27(4, 48) godina. U obama je Gradovima dobna specifična prevalencija u oba spola prevladavala u skupini između 30. i 49. godine. U Gradu Čabru, MS bolesnici bili su redom Hrvati, potomci kroatiziranih Nijemaca i/ili Slovenaca (P=0, 026) ; u Gradu Vrbovskome, bolesnici su bili većinom Srbi (P=0, 026). Varijable povezane sa zamjetnim rizikom za MS u Gradu Čabru, obuhvaćale su: bavljenje poljoprivredom, stočarstvom i šumarstvom (P=0, 007), alergije u bolesnika (P=0, 019) i članova porodice (P=0, 0018), ozljede (P=0, 002), soljenje nitritima (P=0, 03), pijenje alkohola (P=0, 0009), hranu bogatu masnoćama životinjskoga podrijetla (P=0, 000001), potrošnju zobi i proizvoda od zobi (P=0, 0057), svijetlu kosu i oči (P=0, 05), otvorenu kanalizaciju (P=0, 000013), trajno boravljenje u mjestu rođenja do 18. godine (P=0, 017), te porodičnu MS (P=0, 0046). Prezimena porodičnih slučajeva MS-a, bila su njemačkoga (30%), slovenskoga (4%) i slovensko-njemačkoga (20%) podrijetla. MS bolesnice u Gradu Čabru bile su u najvećemu broju kućanice (P=0, 029), s ranom menarhom (P=0, 018), ranim začećem, trudnoćom i porođajem (n.s.). Nije ustanovljena povezanost sa saniranim zubalom (P=0, 010), redovitom potrošnjom povrća i voća (P=0, 009), ribe svježe (P=0, 002), i smrznute (P=0, 00007), mesa divljači (P=0, 03), suhomesnatih proizvoda sušenih na vjetru (P=0, 004), korištenjem vode iz vodovoda (P=0, 011), zatvorenom kanalizacijom (P=0, 000013), kontaktom s domaćim životinjama (P=0, 01), te kućom zidanom od opeka (P=0, 01). U Gradu Vrbovskome, MS bolesnici učestalije su jeli hranu bogatu masnoćama životinjskoga podrijetla (P=0, 03), mahunarke (P=0, 027), pili alkohol (P=0, 006), stanovali u drvenim kućama (P=0, 067), te rijeđe pili neprokuhanu vodu (P=0, 05). Početna simptomatologija MS-a (poglavito osjetno-motorna i vidna), klinički tijek i razvoj invaliditeta, bili su slični u objema skupinama bolesnika. Popratne bolesti ustanovljene su isključivo u bolesnika u Gradu Čabru, koji su imali i učestalije komplikacije tijekom raznih terapijskih postupaka. Koncentracije serumskih protutijela bile su bitno povećane jedino u bolesnika u Gradu Čabru i to protiv citomegalovirusa (P=0, 00025), Epstein-Barr virusa (P=0, 006), parotitis virusa (P=0, 037) i respiratornoga sincicijskoga virusa (P=0, 008). Serologija inokulacije hepatitis B virusom bila je pozitivna u 10, 5% bolesnika u Gradu Čabru (P=0, 18), koji su pokazivali i četiri puta veću infestaciju Toxoplazmom gondii negoli kontrolni ispitanici. Protutijela IgG-a protiv Borrelie burgdorferi, nađena su u krvi 2% ispitanika. Aleli -A3(P=0, 03) i -DR2(DR15) (P=0, 004), nađeni su jedino u bolesnika u Gradu Čabru. Zaključak: Naše istraživanje potvrđuje da genetičke, etničke, društvene, jezične i kulturološke raznolikosti susjednih područja u Gorskome kotaru, Hrvatska uvjetuju neujednačenu rasprostranjenost MS-a. U Gradu Čabru, familijarni (pseudo)klaster MS-a, "utjecaj osnivača", i danas je u velikoj mjeri čimbenik za održavanje većega rizika za MS. Alergijska dijateza, te među ekološkim čimbenicima u prvome redu masno-mesna prehrana, alkoholizam i higijensko-sanitarni standard, utječu na patogenezu MS-a u genetski sklonih jedinki u obama Gradovima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA