Pregled bibliografske jedinice broj: 248066
Roditeljske implicitne teorije dječje inteligencije: Razlike u funkciji spola i obrazovanja
Roditeljske implicitne teorije dječje inteligencije: Razlike u funkciji spola i obrazovanja // Suvremena psihologija, 8 (2005), 2; 147-161 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 248066 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Roditeljske implicitne teorije dječje inteligencije: Razlike u funkciji spola i obrazovanja
(Parental implicit theories of children's intelligence: Gender and educational differences)
Autori
Ferenčić, Janko ; Keresteš, Gordana ; Bratko, Denis
Izvornik
Suvremena psihologija (1331-9264) 8
(2005), 2;
147-161
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
implicitne teorije; laičke teorije; inteligencija; roditelji; djeca; spolne razlike; obrazovanje
(implicit theory; lay theory; intelligence; parents; children; sex differences; education)
Sažetak
Rad prikazuje rezultate istraživanja roditeljskih laičkih (implicitnih) teorija dječje inteligencije. Uzorak se sastojao od 108 roditelja predškolske djece. Cilj rada bio je ispitati razlikuju li se implicitne teorije očeva i majki, odnosno teorije roditelja različitog obrazovanja. Implicitne teorije mjerene su prilagođenim upitnikom koji su u svojem istraživanju koristili Okagaki i Sternberg (1993). Upitnik se sastoji od šest skala organiziranih u dvije šire dimenzije implicitnih teorija. Prva dimenzija predstavlja nekognitivne aspekte implicitnih teorija i obuhvaća skale važnosti socijalnih vještina, važnosti sposobnosti upravljanja sobom, te važnosti motivacije za zadatke. Druga dimenzija predstavlja kognitivne aspekte implicitnih teorija dječje inteligencije i obuhvaća skale važnosti vještina za rješavanje problema, važnosti verbalnih vještina, te važnosti kreativnosti. Analize varijance pokazale su glavni efekt spola za nekognitivne aspekte implicitnih teorija dječje inteligencije. Pri procjenjivanju karakteristika inteligentnog djeteta majke su, u odnosu na očeve, veću važnost pridavale motivaciji za zadatke. Kod kognitivnih aspekata implicitnih teorija spolne razlike nisu uočene. No, u tom je aspektu uočen glavni efekt obrazovanja. Obrazovaniji roditelji su pri procjenjivanju karakteristika inteligentnog djeteta veću važnost pridavali kognitivnim aspektima: rješavanju problema, kreativnosti i verbalnim vještinama. Postoji i interakcija spola i obrazovanja roditelja za dvije subskale, kao i za ukupan rezultat na dimenziji kognitivnih aspekata implicitnih teorija. Očevi visokog obrazovanja su u odnosnu na očeve srednjeg obrazovanja značajno više vrednovali kreativnost i verbalne vještine, dok je navedena razlika bila manja kod jednako obrazovanih majki.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb