Pregled bibliografske jedinice broj: 247791
Društvena promocija bezakonja : uvod u sociologiju devijantnosti
Društvena promocija bezakonja : uvod u sociologiju devijantnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003 (monografija)
CROSBI ID: 247791 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvena promocija bezakonja : uvod u sociologiju devijantnosti
(Ocial Promotion Of Lawlessness : Introduction to Sociology of Deviance)
Autori
Matić, Renato
Ostali urednici
Šikić, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2003
Stranica
229
ISBN
954-169-082-0
Ključne riječi
sociologija devijantnosti; anomija; socijalna odgovornost; pravednost; solidarnost; uvažavanje osobe
(Sociology of Deviance; Anomy; Social Responsibility; Justice; Solidarity; Perosnal Appreciation of Person)
Sažetak
Rad pokušava definirati devijantnost kao nedostatak altruističke usmjerenosti, tj. izbor egoističkih ciljeva prema kojima se usmjerava osobno djelovanje. Prvi dio rada, svojevrstan je teorijski pojmovnik društvenih denomena bitnih za razumijevanje devijsntnosti: norme, vrijednosti, socijalizacija i socijalna kontrola, te kratki prikaz raznolikih, uglavnom socioloških teorija devijantnosti. Empirijski dio rada predstavlja pokušaj da se usporedbom stavova cjelovite hrvatske populacije sa stavovima osuđenih osoba o odnosu prema društvenim, vlastitim dobrima te drugim ljudima ispita postoji li i kakvog je oblika povezanost nedostatka altruističkih vrijednosti i devijantnih postupaka. Rezultati pokazuju kako su osobe sa pravno dokazanom sklonošću devijantnim postupcima značajno sklonije stavovima koji sugeriraju nedostatak pravednosti, solidarnosti i uvažavanja drugih osoba. Društveno djelovanje koje odstupa od načela pravednosti, solidarnosti i tolerancije, ispunjeno je sadržajima suprotnog predznaka što su osnovne pretpostavke društvene devijantnosti. Ako je djelovanje suprotno načelima socijalne odgovornosti izvanjski motivirano, tj. ukoliko zadužene društvene institucije ne obeshrabruju sklonost kriminalu, nepoštenom stjecanju materijalne koristi, prijevarama i korupciji može se govoriti o strukturalnoj ili institucionalnoj devijantnosti. U takvom se kontekstu motivira osobna odluka o konkretnom devijantnom postupku, kojim će se uz kršenje pozitivnih društvenih normi lakše ostvariti određeni cilj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
MUP, Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti
Profili:
Renato Matić
(autor)