Naslov
Inteligencija i školski uspjeh: Rasprava koja traje
(Intelligence and school success: An ongoing discussion)

Autori
Matešić, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Pozvano predavanje za stručno usavršavanje članova Hrvatske psihološke komore

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
inteligencija; školski uspjeh
(intelligence; school success)

Sažetak
Od trenutka kada je 1905. izdana prva Binet-Simonova ljestvica inteligencije za djecu (Hothersal, 2002, str. 442), pa do danas, objavljeno je vrlo mnogo radova o odnosu inteligencije i školskog upsjeha. U većini objavljenih istraživanja, bez obzira na školske predmete te sadržaje i oblike primijenjenih testova, dobivane su, naravno, pozitivne povezanosti između tih dviju varijabli. Ipak, odnos inteligencije i školskog uspjeha povremeno je izlazio izvan okvira uskih stručnih rasprava, te se događalo da je znao uznemiriti širu javnost. To se ponajprije odnosi na Jensena i njegove analize i interpretacije, koje su sedamdesetih godina 20. stoljeća izazvale burna društvena sučeljavanja. Richard J. Herrnstein i Charles Murray objavili su 1994. knjigu "The Bell Curve" s podnaslovom "Intelligence and class structure in American life" koja je ponovno potaknula već pomalo zaboravljene rasprave. Društvena reakcija na ovu knjigu pojavila se u vidu izdavačkog megahita Daniela Golemana s naslovom "Emocionalna inteligencija". Na temeljnu tezu Herrnsteina i Murraya da se Amerika dijeli na inteligentne koji će pokrenuti i potresti društvo, i manje inteligentne, koji će biti pokrenuti i potreseni, jer tehnološko doba zahtijeva inteligenciju kako bi zajednica mogla funkcionirati, i da je inteligencija uglavnom određena nasljednim faktorima, Goleman nudi interpretaciju da je lijep i uspješan život moguć i bez posebne intelektualne superiornosti. U predavanju su detaljno iznijeti povijesni podaci o ovom sukobu, kao i odgovor Američke psihološke udruge koja je u članku prof. Neissera (Neisser i sur., 1996) iznijela svoja stajališta praktično o svim spornim detaljima i nedoumicama koje se u aktualnom vremenu vezuju uz inteligenciju. Iznijeti su i podaci o povezanosti inteligencije i školskog uspjeha koji, u prosjeku, za osnovnu školu, dakle neselektivnu situaciju, iznose oko 0, 50, kao i to da se u srednjoj školi (selekcionirani uzorci) to smanjuje na oko 0, 30. Ovo su podaci za neverbalne testove, dok se u slučaju testova za mjerenje verbalnih sposobnosti dobivaju koeficijenti uvećani za 0, 10. Predavač je iznio i podatke iz osobnih istraživanja povezanosti inteligencije i školskog uspjeha (Matešić, 2000., 2004., 2004.a).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Za ovo predavanje Hrvatska psihološka komora dodjeljuje svojim članovima bodove za produženje osnovne licence. Pregledni rad.

POVEZANOST RADA