Pregled bibliografske jedinice broj: 247776
Radno mjesto i kontaktni alergijski dermatitis
Radno mjesto i kontaktni alergijski dermatitis // 3. Kongres hrvatski dermatovenerologa s međunarodnim sudjelovanjem
Split, Hrvatska, 2006. str. 39-40 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 247776 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Radno mjesto i kontaktni alergijski dermatitis
(Working place and contact allergic dermatitis)
Autori
Milavec-Puretić, Višnja ; Lipozenčić, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. Kongres hrvatski dermatovenerologa s međunarodnim sudjelovanjem
/ - , 2006, 39-40
Skup
3. Kongres hrvatski dermatovenerologa s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 18.05.2006. - 21.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
profesionalne kožne bolesti; dermatitis; kontaktna alergija
(Professional skin diseases; dermatitis; contact allergy)
Sažetak
Bolesti kože uzrokovane radnom sredinom česte su profesionalne bolesti kože (PBK) u Hrvatskoj. U ovome radu se iznose klinički oblici PB, etiološki i klinički problemi, te pale¬ ; ta alergena ovisno o radnom mjestu bolesnika. Dermatitis u zdravstvenih radnika, npr. zbog čestog pranja ruku s raznim jakim alkalnim sapunima, detergentima i dezinficijen¬ ; sima, nastaje iritativni dermatitis, a rjede kontaktni alergijski dermatitis, ponekad uz pio¬ ; dermizaciju. Od alergena napominjemo lateks rukavice, lokalne anestetike, instrumente s niklom, neomicin i parabene. Diferencijalna dijagnoza PBK je bitna naročito u slučaju dermatitisa dlanova i tabana, kao atopijskog dermatitisa, psorijaze, mikoza u bolesnika. Važna je suradnja liječnika medicine rada, dermatovenerologa, pulmologa, imunologa, infektologa i epidemiologa s liječnikom obiteljske medicine. U dijagnostičkom postupku najznačajniji je rezultat epikutanog testiranja (na standardne i profesionalne alergene), test ekspozicije i karencije , skarifikacijski-patch testovi, ocjena fizikalnog statusa kože i in vitro testovi) te mogućnosti liječenja. Etiološki čimbenici npr. u frizerskih radnika su boje za kosu, amonijev tioglikolat, parafenilendiamin, vodikov peroksid, šamponi. U tek¬ ; stilnoj industriji su nitroboje, etilenurea, formaldehid, u gradevinskoj industriji kalijev bikromat, cement, keramičke pločice, aditivi u asfaltu. U proizvodnji gume tiuram, kar¬ ; bamati, tiourea ; u industriji plastike epoksidi, akrilati, fenolne smole, PVC ; u industriji boja na vodenoj osnovi mertiolat, fenil živin nitrat i kloracetilamid ; u industriji insekticida i herbicida su karbamati, lindan, pentaklorofenol, triazini, benzil benzoat ; u industriji metala naročito spominje alergen nikal (kovani novac, metalne kopče, proizvodnja bižu¬ ; terije). Kod pekara se nalazi iritativni i/ili alergijski dermatitis, naročito na antioksidanse (BHA, BHT), amonijev persulfat, benzoil peroksid, aditive za poboljšanje arome. Ovim radom istaknuti ćemo paletu zanimanja u usporedbi s kliničkom slikom i profesionalnim alergenima. Potrebno je educirati bolesnika s PBK o karenciji svakodnevnog kontakta s alergenima na koje je preosjetljiv, primjenu zaštitne odjeće i obuće te rukavica i zaštitnih krema i losiona. Prevencija profesionalnih dermatoza, potreba za promjenom radnog mjesta, invalidnosti kože i racionalizacija u zdravstvu je bitna odrednica u zdravstvenoj ekologiji i medicini u cijelosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
0108166
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb