Naslov
Kasni rezultati kirurške rekonstrukcije dvosmislenog spolovila
(The late results of surgical reconstruction of ambiguous genitalia)

Autori
Stepanić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.05

Godina
2002

Stranica
84

Mentor
Batinica, Stipe

Ključne riječi
dvosmisleno spolovilo; kirurška rekonstrukcija
(ambiguous genitalia; surgical reconstruction)

Sažetak
Poremećaji spolnog razvoja koji idu uz pojavu dvosmislenog vanjskog spolovila nisu česti u pedijatrijskoj patologiji i njima se bavi manji broj liječnika. U Republici Hrvatskoj se kirurškom problematikom dvosmislenog vanjskog spolovila sustavno bave kirurzi Zavoda za dječju kirurgiju i urologiju Kirurške klinike Kliničkog bolničkog centra Zagreb na Rebru, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U uvodnom dijelu rada dan je detaljan prikaz normalnog i poremećenog spolnog razvoja, a zatim se vrlo precizno opisivala kirurška rekonstrukcija dvosmislenog spolovila. U drugom dijelu iznijeti su ciljevi istraživanja, kriteriji temeljem kojih se zaključivalo o uspješnosti kirurškog zahvata i rezultati koji su se uspoređivali s referentnima (Sveučilišna Klinika u Bologni, Johns Hopkins Institut u Baltimoru, Sveučilišna klinika u Bostonu). Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 bolesnika koji su operirani u Zavodu za dječju kirurgiju i urologiju Kirurške klinike na Rebru u razdoblju od 1985-2000. U 23 (76.7%) bolesnika korekcija dvosmislenog vanjskog spolovila išla je u smislu ženskog spola i primijenjena je opisana metoda feminizirajuće genitiplastike, a u 7 (23.3%) bolesnika korekcija dvosmislenog vanjskog spolovila išla je prema muškom spolu. Opisanom metodom feminizirajuće genitoplastike postignuti su rezultati koje navode i drugi autori (Domini i sur, Gearhart, Hendren i Donahoe). Ustanovljeni su također i bolji rezultati primjenom feminizirajuće u odnosu na maskulinizirajuću genitoplastiku. Zaključeno je kako je to stoga što kriteriji za odluku o formiranju fenotipskog spola nisu dovoljno jasni. Željelo se istražiti i kvalitetu intimnog i spolnog života operiranih bolesnika. Nije se u tome uspjelo iz više razloga: operirani bolesnici još su djeca i nemaju takovih iskustava, a s nešto starijom djecom, koja eventualno već imaju nekakova iskustva s aktivnim spolnim životom, nije se uspjelo ustanoviti adekvatan način prikupljanja podataka. Pokazalo se kako se razgovorom ne mogu dobiti kvalitetni podaci, a anketa i upitnik nisu ni ponuđeni, jer se zbog delikatnosti problema ni u svijetu ne prakticira takav način prikupljanja podataka ; anketa je ponuđena tek liječnicima-operaterima, a rezultati su u skladu s očekivanima. Tako nisu mogli biti donešeni valjani zaključci o funkcionalnom aspektu korigiranog spolovila, no ni veliki centri u svijetu ne iznose takove podatke (Bologna, Baltimor, Boston). Stoga se o uspješnosti operacije zaključivalo obzirom na pojavu poslijeoparcijskih komplikacija koje je trebalo reoperirati (kod feminizirajuće genitoplastike 9 ili 39% bolesnika, kod maskulinizirajuće 4 ili 57%). Naposlijetku, može se zaključiti kako je opisana metoda feminizirajuće genitoplastike do sada dala najbolje rezultate, kako se u Zavodu za dječju kirurgiju i urologiju Kirurške klinike na Rebru postiže isti uspjeh kakav je i u drugim medicinskim centrima u svijetu, kako se trebaju postrožiti kriteriji za odluku o tome u kojem će se smislu odgajati mali bolesnik i kako bi se trebala osigurati stručnija pre- i poslijeoperacijska briga o bolesnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA