Naslov
Pojava, zalihe i mogućnosti primjene hidrata prirodnog plina
(APPERIANCE, RESERVES AND POSSIBILITIES OF USE OF NATURAL GAS HYDRATES)

Autori
Ljubas, Davor ; Anić Vučinić, Aleksandra ; Juretić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
XXI. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin: Zbornik radova = 21st International Scientific Meeting of Gas Experts: Proceedings / Šunić, Miljenko - Samobor : Bauer grupa, 2006, 323-330

Skup
XXI. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 03.05.2006. - 05.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
plinski hidrati; zalihe plinskih hidrata; hidrati prirodnog plina; klatratni hidrati; transport prirodnog plina; metan; efekt staklenika
(gas hydrates; gas hydrate reserves; natural gas hydrates; clathrate hydrates; natural gas transportation; methane; greenhouse gas effect)

Sažetak
Ovim radom pokušava se ukazati na mogućnosti korištenja hidrata prirodnog plina, navode se prednosti i nedostaci s njima u svezi, zalihe, potencijalne opasnosti po okoliš s osvrtom na mogućnosti transporta te ekonomičnost korištenja. Izraz "klatrat" (engl. clathrate, grč. klathron) označava barijeru, prepreku, a u praksi se zapravo odnosi na trodimenzionalnu mrežu kristaliničnih spojeva u kojima su tzv. gostujuće molekule fizički zatvorene u šupljinama koje okružuju trodimenzionalne rešetke molekula klatrata, povezanih vodikovim vezama. Ovakvi spojevi se nazivaju klatratni hidrati (engl. clathrate hydrates) ako su klatrati izgrađeni od molekule vode. Ako se unutar klatrata kao gostujuće molekule nalaze molekule plina onda takve tvorevine nazivamo plinskim hidratima (engl. gas hydrates). Ovisno o veličini zatvorenih molekula, primijećene su tri strukture plinskih hidrata: kubična I (struktura I), kubična II (struktura II) i heksagonalna (struktura H). Plinovi manjih molekulske masa – npr. metan ili etan – relativno lako ulaze u strukturu klatratnih hidrata. Iako je njihova pojava uočena još 1810. godine, intenzivnije proučavanje hidrata započelo je tek uočavanjem smetnji koje nastaju stvaranjem hidrata prirodnog plina u plinovodima. U posljednjim desetljećima sve više se istražuju hidrati prirodnog plina (pretežno metana) u Zemljinoj kori, a rezultati istraživanja ukazuju da se radi o količinama koje bi mogle dati visok doprinos u budućoj energetskoj opskrbi. Osim toga, istražuju se i mogućnosti stvaranja plinskih hidrata iz prirodnog plina, kako bi se olakšao transport prirodnog plina od nalazišta do krajnjeg korisnika. Zalihe hidrata prirodnog plina predstavljaju i potencijalnu prijetnju okolišu, prvenstveno emisijom u atmosferu, čime doprinose pojačanju efekta staklenika, tj. globalnom zatopljavanju. Potrebno je provesti daljnja istraživanja zaliha, analizirati mogućnosti transporta i mogućnosti primjene plinskih hidrata, kako bi se udio ekološki najprihvatljivijeg fosilnog goriva – prirodnog plina, dobivenog iz hidrata, što prije povećao u ukupnoj energetskoj opskrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Strojarstvo

POVEZANOST RADA