Naslov
Oborinski i temperaturni režim kao čimbenici prinosa kukuruza i pšenice u Istočnoj Hrvatskoj i mogućnosti njihovom prilagođavanju
(Rainfall and teperature regimes as factors of corn and wheat yields in the eastern Croatia and possibilities to their adaptatation)

Autori
Kovačević, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni

Izvornik
Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1998, 189-194

Skup
Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.05.1998. - 16.05.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Oborine; Temperature; Kukuruz; Pšenica; Prinos
(Rainfall; Temeparture; Corn; Wheat; Yield)

Sažetak
Kukuruz i pšenica su najrašireniji usjevi na oranicama Republike Hrvatske (RH). Tako je u 30-godišnjem razdoblju prosječno bilo požeto 509 068 ha kukuruza i 358 814 ha pšenice godišnje (1960.-1989.), što je oko 55% površine oranice u RH. Istočna Hrvatska (Slavonija i Baranja) imala je u tom razdoblju požeto 197 598 ha (39% prema RH) kukuruza i 151 058 ha pšenice (42% prema RH) godišnje. Variranja prosječnih prinosa zrna (t/ha) po godinama i dekadama u Istočnoj Hrvatskoj iznosila su za kukuruz od 2.74 do 4.26 (60.-e god.), od 4.06 do 5.87 (70.-e god.) i od 4.78 do 6.59 (80.-e god.), dok su za pšenicu ti rasponi bili od 2.08 do 3.68, od 2.59 do 4.70 i od 4.03 do 5.8. Razlike prosječnih prinosa u okviru jedne dekade su najviše rezultat vremenskih prilika tijekom vegetacije. U ovom radu su analizirani prinosi kukuruza i pšenice, te oborinski i temperaturni režim u Istočnoj Hrvatskoj. Za analizu su upotrebljeni podaci Državnog zavoda za statistiku i Državnog hidrometeorološkog zavoda, te podaci PIK-a Đakovo i PPK. U analizi 1981.-1990. je upotrebljena stara teritorijalna podjela (važila do ustroja županija 1992.g), a Istočnu Hrvatsku je tada činilo 14 općina ukupne površine 11090 km2 ili oko 20% teritorija RH. U analiziranih 10 godina, 1990. ostvaren je najveći (ujedno i rekordan na razini RH) prosječan prinos zrna pšenice (5.02 t/ha), ali i najniži prosječan prinos kukuruza (3.87 t/ha). Variranja prosječnih prinosa po godinama (+ ili - od 10-godišnjeg prosjeka) na razini regije (Istočna Hrvatska) iznosila su do 19% za kukuruz i do 23% za pšenicu. Ove su razlike najvećim dijelom rezultat vremenskih prilika tijekom vegetacije kukuruza (travanj-listopad), odnosno pšenice ( listopad-lipanj). Međutim, niži prinosi na području Slatine (prosječno do 23% za kukuruz i do 19% za pšenicu) prema onima na području Vukovara, rezultat su niže plodnosti tla u zapadnom dijelu regije, jer su agrotehnika, sortiment i vremenske prilike u regiji relativno slični. Također, na području Vukovara su visoki, ali nestabilniji prinosi kukuruza po godinama (variranja do 35% prema prosjeku) i stabilniji prinosi pšenice (variranja do 15%) nego na području Slatine (variranja do 14% za kukuruz i do 31% za pšenicu prema 10-godišnjem prosjeku). Prosječne količine oborina tijekom vegetacije kukuruza iznosile su u Osijeku 346 mm, a u Virovitici 410 mm, uz prosječnu temperaturu zraka 17.8oC, odnosno 17.4oC, a tijekom vegetacije pšenice 466 mm i 7.90C (Osijek), odnosno 557 mm i 7.7oC (Virovitica). Općenito, niži prosječni prinosi kukuruza su u vezi s manjkom oborina i visokim temperaturama zraka tijekom ljeta, dok su niži prinosi pšenice ostvareni u godinama s viškom oborina u jesen, dugim i oštrim zimama, te sušom i visokim temperaturama u formiranju i nalijevanju zrna. Analiza meteoroloških podataka i rezultata uzgoja kukuruza i pšenice za uže područje uvjerljivije potvrđuju spomenute pravilnosti utjecaja vremenskih prilika na prinose. Tako je u nepovoljnijoj 1993/1994.g ostvaren na PIK-u Đakovo za 38% niži prinos pšenice nego rekordne 1989/1990.g. Istovremeno, na PPK Kutjevo su prinosi pšenice bili veći u usporedbi s PPK Đakovo, iako su globalno slična tla na oba područja, a što se objašnjava razlikama u temperaturnom režimu. Prema istom modelu, nedovoljno kiše tijekom srpnja i kolovoza u kombinaciji s visokim temperaturama zraka su glavni razlozi nižim prinosima kukuruza na PPK Đakovo u usporedbi s PPK Kutjevo.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA