Naslov
Lijekovi kao profesionalni alergeni
(Occupational allergy to medicaments)

Autori
Macan, Jelena ; Milković-Kraus, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Imunološke reakcije na lijekove. Knjiga sažetaka. / Kanceljak-Macan, Božica - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2006, 21-22

Skup
Znanstveni simpozij povodom 45.obljetnice utemeljenja Akademije medicinskih znanosti Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
azitromicin; lijekovi; profesionalni alergeni; radna izloženost
(azitromycin; medicaments; occupational allergens; occupational exposure)

Sažetak
Senzibilizacija na lijekove nastala profesionalnom izloženošću može se manifestirati razvojem rane i/ili kasne reakcije preosjetljivosti. Najčešće profesionalne alergijske bolesti uzrokovane senzibilizacijom na lijekove su alergijski kontaktni dermatitis, kontaktna urtikarija i astma. Rizične skupine radnika za razvoj ovih profesionalnih bolesti obuhvaćaju radnike u proizvodnji, kontroli i primjeni lijekova, kao što su farmaceutski i kemijski radnici, te zdravstveni radnici uključujući veterinare i stomatologe. Radnici na uzgoju životinja također mogu biti profesionalno izloženi lijekovima jer povremeno sami primjenjuju veterinarske lijekove, a lijekovi su i čest sastojak stočne hrane. Profesionalna alergija na lijekove najčešće se opisuje u medicinskih sestara, te radnika zaposlenih u farmaceutskoj industriji. Profesionalni alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan senzibilizacijom na lijekove nastaje direktnim kontaktom i/ili aerogenom diseminacijom lijekova u obliku prašine, te je najčešće lokaliziran na šakama, podlakticama, licu i vratu. Lijekovi koji se najčešće opisuju kao profesionalni kontaktni alergeni su antibiotici (penicilini, cefalosporini, aminoglikozidi, makrolidi), propacetamol hidroklorid (n, n-dietilglicidil ester paracetamola za parenteralnu primjenu) i ranitidin hidroklorid. Opisani su i sporadični slučajevi profesionalne kontaktne senzibilizacije na citostatike (mefalan i klorambucil), klorpromazin, enzime (papain). Prvi slučaj profesionalnog alergijskog kontaktnog dermatitisa uvjetovanog senzibilizacijom na azitromicin utvrđen je i opisan u literaturi u našoj ustanovi, a do sada smo dijagnostički obradili 8 bolesnika zaposlenih u proizvodnji i opremi azitromicina sa simptomima koji su upućivali na profesionalnu alergijsku bolest. Period od početka radne izloženosti azitromicinu i međuspojevima u njegovoj sintezi do pojave simptoma u bolesnika se kretala između 2 mjeseca i 3 godine. U 5 radnika epikutano testiranje potvrdilo je kontaktnu senzibilizaciju na azitromicin, a kod dvoje je utvrđena dodatna senzibilizacija na međuspojeve u sintezi azitromicina. Svih 5 radnika imalo je kožne simptome tipične za alergijski kontaktni dermatitis, lokalizirane na šakama, podlakticama, vratu i licu, a troje radnika dodatno je imalo simptome rinokonjunktivitisa. Test prestanka radne izloženosti i ponovne izloženosti potvrdio je u svih 5 radnika profesionalno vezanu dinamiku kliničkog tijeka bolesti. Kod jednog bolesnika učinjena je peroralna provokacija sa tabletom azitromicina, a nakon 15 minuta javili su se kožni, očni, i nosni simptomi slični simptomima koji se javljaju tijekom radne izloženosti. Najčešće opisivani lijekovi koji uzrokuju profesionalnu astmu su antibiotici, penicilini (amoksicilin, piperacilin) i cefalosporini (cefaleksin, cefadroksil, ceftriakson, ceftazidim). Opisana je i profesionalna senzibilizacija dišne sluznice na enzime u farmaceutskih i zdravstvenih radnika (pronaza B, papain, tripsin, kimotripsin, bromelain). Profesionalna senzibilizacija na lijekove je, obzirom na relativno nisku učestalost, manje značajna za alergološku praksu i praksu medicine rada, u odnosu na veću izloženost istih rizičnih skupina radnika potentnijim alergenima. Gielen i suradnici utvrdili su učestalost kontaktne senzibilizacije na lijekove od 0, 4% (33/7857 obrađenih bolesnika sa kontaktnom senzibilizacijom). Međutim, ne treba zaboraviti da profesionalno nastala senzibilizacija na lijekove predstavlja zdravstveni rizik kako u uvjetima profesionalne perkutane i inhalacijske izloženosti, tako i u uvjetima opće izloženosti, jer senzibilizirane osobe alergijsku reakciju mogu imati i nakon uzimanja lijeka u terapijske svrhe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA