Naslov
Zdravstvene potrebe i funkcionalna sposobnost starijeg stanovništva
(Health needs and functional ability of older population)

Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Perko, Goran ; Puljak, Ana ; Mihok, Diana ; Radašević, Hrvoje ; Grgić, Matijana ; Čulig, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Demografska kretanja u Hrvatskoj : : stanje i perspektive (Društveno-ekonomski i zdravstveni aspekti) : knjiga sažetaka / - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2006, 25-27

Skup
Demografska kretanja u Hrvatskoj : stanje i perspektive (Društveno-ekonomski i zdravstveni aspekti)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
stariji ljudi ; zdravstvene potrebe ; funkcionalna sposobnost
(older people ; health needs ; functional ability)

Sažetak
Praćenje, utvrđivanje i evaluiranje zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba je prioritetna gerontološko javnozdravstvena djelatnost, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Tendencija povećanja udjela starijeg pučanstva Hrvatske dovodi do razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih i gospodarstvenih potreba starijih ljudi. Na to ukazuju evaluirani podatci gerontološke datoteke po kojima je svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna o socijalnoj pomoći, te gerontološko- gerijatrijskoj skrbi. Najnovija javnozdravstvena gerontološka analiza mortalitetne strukture Hrvatske u 2004. godini po dobnim skupinama ukazuje na gotovo identičan udio, u odnosu na 2003. godinu, umrlih starijih osoba u dobi od 65 i više godina (77, 96%) u ukupno 49756 umrlih. Daljnja analiza strukture mortaliteta bolesnika u Hrvatskoj u 2004. godini po najučestalijim skupinama bolesti bolesnika starijih od 65 i više godina ukazuje na njihov visoki udio od 87, 4% u ukupno 24959 umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava (I00- I99) u Hrvatskoj i udjelu od 86, 7% umrlih 65 i više godišnjaka u Gradu Zagrebu (slika 1). Gerontološki morbiditetni pokazatelji gerijatrijskih osiguranika ukazuju kako razvoj djelatnosti Gerontoloških centara u zaštiti zdravlja starijih osoba u lokalnoj zajednici, koji u svojim programima uključuju provedbu mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, može doprinjeti unapređenju zaštite njihovog zdravlja, a time i trajnije odgoditi institucijsku gerijatrijsku skrb (tablica 1). Već sada hipotetski možemo ustvrditi kako broj hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika stagnira zahvaljujući razvoju Gerontoloških centara u Gradu Zagrebu, što je vidljivo iz podataka Gerontološke datoteke za 2004.g. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi niti unapređivati uz evaluaciju učinkovitosti i dostupnosti te racionalnosti gerijatrijske potrošnje ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi, u lokalnoj zajednici gdje tu zdravstvenu skrb starije osobe ostvaruju. To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije po UEMS-u. Referentni Nacionalni Centar za gerontologiju, provedbom redovitih četiri područja gerontološke djelatnosti (NN 121/03, čl. 100., 107., 108., 109., 16. ; NN 82/02, Sl.gl. Grada Zagreba 22/04, NN 28/05, NN 58/05, NN 4/06) s Centrima za gerontologiju po županijskim Zavodima za javno zdravstvo Hrvatske omogućuje izradbu gerontoloških normi i algoritama s uspostavom mreže gerontološke i gerijatrijske zdravstvene skrbi. Oni su u funkciji izradbe i primjene primjerenog Programa zaštite zdravlja starijih osoba te gerijatrijske i gerontološke djelatnosti u skrbi za starije osobe i gerijatrijske bolesnike. Nužna je pri tome trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije u dodiplomskom i poslijediplomskom obrazovanju stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba. ZAKLJUČAK: Provedba Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude ima ključnu ulogu u rješavanja zadovoljenja objektivno utvrđenih, proučavanih i evaluiranih zdravstvenih potreba hrvatskog staračkog pučanstva. Navedeni Program omogućuje rano otkrivanje zdravstvenog poremećaja i sprječavanje funkcionalne onesposobljenosti u gerijatrijskog bolesnika, sveobuhvatnom procjenom njegovog zdravstvenog stanja i funkcionalne sposobnosti. Preventivne zdravstvene mjere imaju znanstveno dokazani učinak u sprječavanju nastanka bolesnog starenja što uz primjerenu zdravstvenu zaštitu i liječenje gerijatrijskih bolesnika dovodi do racionalne zdravstvene potrošnje. Pri tome je važna i provedba trajne izobrazbe iz gerontologije i gerijatrije svih stručnjaka različitih profila koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih ljudi. OSNOVNA REF: 1. Tomek- Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H i sur. Gerontološki zdravstveno- statistički pokazatelji za Hrvatsku 2002./2003. godina. U: Tomek-Roksandić S, Čulig J, ur. Zagreb: Centar za gerontologiju ZZJZGZ ; 2004.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA