Naslov
Crkvari- crkva Sv. Lovre 2005.
(Crkvari – St Lovro Church 2005)

Autori
Tkalčec, Tatjana

Izvornik
Annales Instituti Archaeologici (1845-4046) II (2006); 23-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Crkvari; crkva Sv. Lovre; groblje; arheološka istraživanja; gotika; sakristija; kapela
(Crkvari; St Lawrence Church; archaeological excavation; Gothics; sacristy; chapel)

Sažetak
Barokizirana, izvorno gotička crkva Sv. Lovre kod sela Crkvari (općina Orahovica, Virovitičko-podravska županija) nalazi se na izdvojenom brežuljku s kojeg se pruža dobra kontrola šire okolice (slika 1). Okružena je dubokim opkopom i zemljanim bedemom. Gotička faza crkve je na osnovi profilacije južnog portala okvirno datirana u 15. st. Institut za arheologiju u Zagrebu započeo je 2003. g. sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja koja su rezultirala otkrićem dijela gabarita srednjovjekovne i barokne arhitekture sjeverno od crkve kao i grobnih cjelina. God. 2005. istraživanja su nastavljena na prostoru sjeverno od crkve (slika 2). Istraženo je daljnjih 66 grobnih cjelina (slika 3, tablica 1), što s prijašnjim istraživanjima daje ukupan broj od 116 grobova. Osim mlađih grobnih cjelina, čiji su duboki ukopi često uništili ili oštetili starije cjeline, zamijećen je sloj grobova koji se na osnovi stratigrafije te pojedinačnih nalaza može datirati u razdoblje 13. stoljeća. Iako je, zbog učestalosti ukopavanja (više od 100 ukopa) na malom prostoru unutar novootkrivene sakralne prostorije uz gotičku ckrvu Sv. Lovre, teško pratiti stratigarfski slijed obavljenih ukopa (grobne rake su rijetko očuvane), ipak je detaljno snimanje svih grobnih cjelina totalnom geodetskom stanicom omogućilo uspostavljanje vremenskih odnosa između pojedinih grobnih cjelina. Nalazi tkanine vezene zlatnim nitima (PN 27, PN 33) te jednostavnih kopčica (PN 34, kukica-kvačica) iz groba 112 i brončanog dugmeta (PN 30) iz groba 107 tipološki su pokazatelji razdoblja novoga vijeka, zatim eventualno kasnoga srednjeg vijeka (brončani prsten PN 31 iz groba 102). Razdoblju kasnoga srednjeg vijeka ide u prilog nalaz novca Matije Korvina iz groba 42. Istraživanja 2005. dala su 3 nalaza novca - nalaz srebrnog novca PN 23 u zapuni groba 60, koji je možda pripadao starijim grobovima 93, 86 ili 76, zatim pojedinačan nalaz srebrnog novca koji je možda pripadao grobu 114, te srebrni novac pronađen nedaleko groba 109. Značajan je nalaz para velikoformatnih S-karičica (PN 29), pronađenih izvan grobne cjeline, koji ukazuje na stariji horizont pokopavanja na groblju. Signifikantno je da je pokopavanje unutar gotičke kapele ili sakristije, podignute sjeverno uz crkvu Sv. Lovre, trajalo tijekom dugog razdoblja kasnoga srednjeg vijeka, a vjerojatno i u novome vijeku. Podizanjem gotičke crkve i kapele (napominjemo da još nije definiran njihov vremenski slijed gradnje) oštećeni su grobovi starijeg horizonta, možda ukopavani oko starije, romaničke arhitekture koja se naslućuje ispod zapadnijeg dijela današnje crkve. Zasigurno će daljnja arheološka istraživanja, potkrijepljena dostignućima drugih struka, povijesti i povijesti umjetnosti, kao i apsolutnim datacijskim metodama, rezultirati cjelovitom slikom o sakralnom i utvrđenom spomeničkom kompleksu na položaju današnje crkve Svetoga Lovre kod sela Crkvara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA