ࡱ>  q`XbjbjqPqP .D::Tcx0000   , 4C4C4C4CPD, \EpEEEE7.ey RTTTTTT$hWx "7x00EE;M*0E ERR 4 ^EE ٣'4CB*4c02,Y.^ ^VۂσZxx, , , '4D, , , 4, , , 000000 Kvaliteta i vidljivost znanstvenih asopisa: postoji li izlaz iz znanstvene periferije? Ana Maruai Croatian Medical Journal Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Dario Sambunjak Croatian Medical Journal Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Matko Maruai Croatian Medical Journal Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Sa~etak: Znanstveni asopisi imaju va~nu ulogu u prijenosu i razmjeni znanstvenih informacija, a meunarodna vidljivost nu~an je preduvjet za ispunjavanje te uloge. Ulazak u svjetske bibliografske baze podataka veliki je izazov za asopise iz tzv. znanstvene periferije. Ti asopisi su u nepovoljnom po etnom polo~aju jer zaprimaju mali broj rukopisa, baza recenzenata im je nedostatna, kvaliteta objavljenih radova niska, a meunarodna vidljivost zanemariva, ato se negativno odra~ava na broj zaprimljenih radova i time zatvara za arani krug nekvalitete. Da bi prekinuli taj krug, urednici moraju ulo~iti veliki napor kako bi poboljaali osnovne standarde izdavanja, prije svega redovitost; moraju pronai  niau asopisa; internacionalizirati uredni ki odbor; aktivno tra~iti autore i pomagati im da poboljaaju kvalitetu svojih znanstvenih radova. Primjer asopisa Croatian Medical Journal pokazuje da se jasnom vizijom i upornim radom mo~e poveati meunarodna vidljivost i izai iz znanstvene periferije. Abstract: Scientific journals play an important role in transfer of scientific information, and international visibility is a prerequisite for fulfilling this role. Entering international bibliographic databases is a major challenge for the journals from so-called scientific periphery. These journals are in unfavorable starting position because of small number of received manuscripts, insufficient pool of reviewers, low quality of published articles, and poor international visibility, which reduces the pool of potential authors and closes a vicious circle of inadequacy. To break this circle, editors have to make a great effort to improve the basic journal standards, especially timeliness; to find a niche for their journal; to increase the international diversity of the Editorial Board; to actively seek for authors and help them to improve the quality of their manuscripts. The example of the Croatian Medical Journal shows that it is possible to get out of the scientific periphery if editors have a clear vision and willingness to work really hard. U danaanje vrijeme goleme znanstvene produkcije i brzih globalnih komunikacija, znanstveni asopisi imaju glavnu ulogu u prijenosu i razmjeni znanstvenih informacija [1]. Produktivnost pojedinih znanstvenika, ustanova, pa i zemalja mjeri se brojem objavljenih lanaka. Znanstvenih je asopisa u svijetu sve viae [2], a dostupnost njihovih sadr~aja mnogostruko se poveala pojavom i razvojem interneta. No, znanstveno izdavaatvo nije ostalo poateeno nekih problema s kojima se suo ava i druatvo u cjelini. Postojee razlike izmeu bogatih i siromaanih dodatno se poveavaju. U podru ju biomedicinskih istra~ivanja, 80% objavljenih znanstvenih radova potje e iz samo 10 dr~ava [3]. Gotovo etvrtina svjetskih znanstvenika ~ivi i radi u zemljama u razvoju, no ta etvrtina dobiva tek pet posto od ukupnih sredstava koja se u svijetu koriste za istra~ivanja [4]. Razlike izmeu  velikih i  malih o ite su i meu samim znanstvenim asopisima: 90% relevantnih podataka objavljuje se u 10% asopisa [5]. Najpoznatije i najkoriatenije bibliografske baze podataka, poput Science Citation Indexa ili Current Contentsa, indeksiraju samo djeli svjetske znanstvene publicistike. Primjerice, Nacionalna medicinska knji~nica SAD-a godianje prima viae od 25.000 asopisa iz cijeloga svijeta, a u svoju bazu MEDLINE od njih odabire samo 4.800. Mo~e se rei da je globalizacija tr~iata, sa svojim prednostima i nedostacima, zahvatila i podru je znanstvenog izdavaatva. Znanost viae doista ne poznaje granice: itatelji se mogu slu~iti asopisima i iz najudaljenijih dijelova svijeta, a svi autori mogu jednako u njima objavljivati svoje radove. Naravno, pod uvjetom da je asopis uvraten u neku od svjetskih bibliografskih baza podataka. U protivnom, ostat e daleko od pogleda znanstvene zajednice (globalne, jer druga i ne postoji!), osuen na ~ivotarenje u uskom i opskurnom kutu omeenom nacionalnim granicama. Prije nego zapo nemo razmatranje problema asopisa s tzv. znanstvene periferije i putovima izlaska iz nje, ~elimo naglasiti da je meunarodna vidljivost presudna za znanstvene asopise, ali je gotovo neva~na za strukovne [6]. Nacionalni strukovni asopisi imaju va~nu ulogu za razvoj domae struke, no ako ~ele objavljivati znanstvene lanke, tada moraju prihvatiti meunarodne standarde, postati lanom svjetske znanstvene zajednice i ravnopravno sudjelovati u globalnom protoku znanstvenih informacija. Za arani krug nekvalitete Ui u svjetske bibliografske baze podataka nije lako, osobito za asopise iz tzv. znanstvene periferije [7]. Ti asopisi u nepovoljnom su polo~aju na svim razinama (Slika 1). U malim zemljama broj znanstvenika nije velik, a svi oni svoj mali broj proizvedenih lanaka nastoje objaviti u indeksiranim (inozemnim) asopisima vee vidljivosti. Tako domaim asopisima preostaju samo ostaci ionako slabe znanstvene produkcije, ato nepovoljno utje e na ukupni broj i kakvou objavljenih radova. Broj raspolo~ivih recenzenata malih asopisa nije velika, a najvei svjetski stru njaci ne e se previae truditi oko pisanja recenzije za nepoznate i neindeksirane asopise. Posljedi no tome, autori ne dobivaju kvalitetne primjedbe i kritike koje bi im pomogle da poboljaaju svoje radove. U Hrvatskoj se znanstveni asopisi uglavnom financiraju iz dr~avnog prora una, ato zna i da mali broj pretplatnika i slaba itanost ne ugro~avaju njihov opstanak. Takvo je stanje, meutim, teako odr~ivo te je nu~no da se dr~avna financijska potpora asopisima sravni s njihovom mjerljivom kvalitetom [6]. U sasvim tr~ianim uvjetima, kakvi vladaju u nekim zemljama svijeta, financije postaju va~nom sastavnicom  za aranog kruga malih znanstvenih asopisa, jer nekvaliteta negativno utje e na tr~iani uspjeh (tj. broj pretplatnika i reklama). Smanjivanjem nov anih i tehni kih sredstava kojima asopis raspola~e dodatno se naruaava kvaliteta, a u opasnost dolazi i njegova neovisnost. Financijski interesi, naime, mogu utjecati na uredni ke odluke i naruaiti znanstveni kredibilitet asopisa. Odabir jezika od klju ne je va~nosti za vidljivost znanstvenog asopisa. Objavljivanje radova isklju ivo na lokalnom jeziku ograni ava krug potencijalnih autora i itatelja. Sa~eci na engleskom jeziku mogu poveati izglede za indeksiranje u bibliografskim bazama podataka, no radovi koje nije mogue u cijelosti pro itati na engleskom jeziku malokad su zanimljivi inozemnoj publici. S druge strane, ako se neki asopis iz zemlje koja ne pripada engleskom govornom podru ju odlu i objavljivati isklju ivo na engleskom, pojavljuje se problem jezi ne nesavraenosti. Za prevladavanje toga problema potrebno je zaposliti jezi nog urednika, ato malo koji asopis iz tzv. znanstvene periferije mo~e sebi priuatiti. ak je i asopisima s veim prora unom teako je pronai osobu koja bi dovoljno poznavala specifi nosti znanstvenoga engleskog jezika [8]. Navedeni nedostaci, svaki pojedina no i svi zajedno, uzrok su slabe vidljivosti malih znanstvenih asopisa. I upravo u toj to ki zatvara se  za arani krug niske kvalitete. Bibliografske baze podataka Klju  izlaska iz  za aranog kruga krije se u poveanju vidljivosti asopisa, odnosno ulasku u svjetske bibliografske baze podataka. `to su zapravo te baze? Rije  je o organiziranim skupovima podataka o objavljenim znanstvenim radovima. Ti podatci dostupni su na strojno itljivomu mediju, a upuuju na izvorne publikacije i olakaavaju njihov odabir [9]. Razli ita podru ja znanosti imaju razli ite bibliografske baze podataka (Tablica 1). Poseban zna aj imaju citatne baze podataka, koje omoguuju uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju nekoga rada i uvid u utjecaj toga rada na dalja istra~ivanja [9]. Najpoznatija citatna baza je Web of Science (WoS) tvrtke Thomson Scientific, koja je donedavno nosila naziv Institute for Scientific Information (ISI). WoS uklju uje baze Science Citation Index (SCI), Social Science Citation Index (SSCI) i Arts and Humanities Citation Index (A&HCI). Te baze podataka temelj su izra una tzv. imbenika odjeka (engl. impact factor), koji pokazuje koliko je jedan  prosje ni lanak objavljen u nekomu asopisu citiran u odreenoj godini [9]. Iako su mnogi kriti ari upuivali na nesavraenosti i mane imbenika odjeka [10,11], ipak se taj pokazatelj trenuta no smatra glavnim mjerilom vrijednosti nekoga asopisa, odnosno njegova utjecaja u znanstvenoj zajednici [12]. Osim WoS-a, Thomson Scientific proizvodi i bazu podataka Current Contents (CC), koja je najselektivnija i indeksira oko 8.000 asopisa iz svih podru ja znanosti. CC pru~a znanstvenicima mogunost brzog pristupa najnovijim literaturnim podacima, no uglavnom se ne rabi za izra unavanje imbenika odjeka. U CC je trenuta no uvrateno sedam hrvatskih asopisa [13]. Kriteriji za uvratenje u najpresti~nije svjetske baze podataka vrlo su strogi. Primjerice, SCI indeksira samo oko 3.700 asopisa iz 100 znanstvenih disciplina prirodnih i primijenjenih znanosti, ato je oko 5 do 7 posto od ukupnog broja asopisa koji se objavljuju u tim podru jima [6]. Znakovito je da meu 3.700 asopisa indeksiranih u SCI manje od dva posto potje e iz zemalja u razvoju. Je li rije  o diskriminaciji? Ili je to stvarni odraz (ne)kvalitete asopisa iz tzv. znanstvene periferije? Strog odabir asopisa Vlasnici citatnih baza podataka, poput tvrtke Thomson Scientific, vode se tr~ianom logikom. Prema rije ima Eugena Garfielda, osniva a Instituta za znanstvene informacije (ISI) i idejnog za etnika imbenika odjeka:  Rentabilan indeks mora se, koliko god je to mogue, ograni iti samo na one lanke za koje je vjerojatno da e biti korisni istra~iva ima [14]. Thomson Scientific svake godine ocjenjuje oko 2.000 asopisa kandidata za ulazak u citatne baze, od kojih prihvaa 10 posto. To, meutim, ne zna i da se broj indeksiranih asopisa stalno poveava: podjednak broj njih bit e svake godine isklju en, na temelju trajnoga ocjenjivanja kvalitete svih asopisa u citatnim bazama. asopise ocjenjuju Thomsonovi urednici, meu kojima su informacijski stru njaci, knji~ni ari, te stru njaci iz razli itih znanstvenih grana. Odabir se obavlja prema etiri glavna kriterija [15]: Osnovni standardi izdavanja. To prije svega razumijeva redovitost izla~enja. Dvobroji, kojima mali asopisi nerijetko pribjegavaju, odraz su nesposobnosti da se na vrijeme prikupi i obradi dovoljan broj znanstvenih radova. Osim redovitosti, ocjenjuje se i tehni ka kvaliteta asopisa: prijelom, izgled, tisak, uvez. Postojanje recenzijskog postupka takoer je jedan od temeljnih standarda koje znanstveni asopisi moraju usvojiti. Uredni ki sadr~aj. Postoji li prepoznatljiva uredni ka politika? emu asopis slu~i, kome je upuen? Objavljuju li se smjernice za autore, statistike i izvjeaa o razli itim aspektima uredni koga rada? Pozitivni odgovori na ta pitanja poveati e izglede za uvratenje asopisa u citatne baze podataka. Meunarodna raznolikost. U uredni kom odboru trebali bi biti priznati stru njaci iz meunarodne znanstvene zajednice. asopis bi trebao biti u stanju privui i autore iz drugih zemalja, a ne samo iz svojih lokalnih znanstvenih krugova. U tome je, posredno, sadr~an i zahtjev za objavljivanjem na engleskom jeziku, posebice u podru ju prirodnih i tehni kih znanosti. Analiza citata. Identificiraju se svi citirani radovi, neovisno o tome jesu li objavljeni u indeksiranim ili neindeksiranim asopisima. Analizom citata utvruju se one publikacije koje su se pokazale va~nima, utjecajnima i korisnima. Rezultati analize citata u razli itim znanstvenim podru jima meusobno se prili no razlikuju. Primjerice, u poljoprivrednoj ekonomiji i politici ili andrologiji objavljuje se malo radova, pa je i broj citata manji. Nasuprot tome, stani na biologija i genetika vrlo su propulzivne grane s velikim brojem objavljenih radova i citata. U podru ju znanosti o ~ivotu (Life sciences) broj citata poveava se velikom brzinom, dok je to poveanje u podru ju umjetnosti i druatvenih znanosti sporo. Za asopise koji se tek kandidiraju za ulazak u citatnu bazu vrlo je va~an podatak o citiranosti ranijih radova autora i lanova uredni kog odbora. Citatne baze, dakle, imaju zahtjeve koje postavljaju pred sve asopise, neovisno o tome jesu li oni iz bogatih zapadnih zemalja ili iz zemalja u razvoju. To ato tek mali postotak asopisa indeksiranih u citatnim bazama potje e iz tzv. znanstvene periferije nije odraz sustavne diskriminacije, nego objektivnih pokazatelja (ne)kvalitete. No, zahtjevi citatnih baza nisu jedini koji se postavljaju pred znanstvene asopise. `to tra~e autori? A ato itatelji? Znanstveni asopisi nisu sami sebi svrhom. Oni moraju slu~iti dvjema glavnim zainteresiranim skupinama  autorima i itateljima. Problem je ato se o ekivanja, odnosno zahtjevi tih dviju skupina ponekad prili no razlikuju. Istra~ivanja su pokazala da autori kao glavni razlog objavljivanja znanstvenih radova navode ~elju za komuniciranjem, tj. airenjem informacije o rezultatima vlastitih istra~ivanja [16]. Kao drugi va~an razlog autori navodD$ r t v > @ B \ ^   h x z ׿̱̣}̣}̱rndZdZdZdZdhF\ht0J6htht0J6htht0J6mH sH hwo0J6mH sH hwohwo0J6mH sH hwohwo0JmH sH h" h" 0J6mH sH hwoh" 0J6mH sH hwoh" 0JmH sH h" 0J6mH sH h" hwo0J6mH sH hcM0J56mHsH h" h8 h" hcM#t v @ B ^    $f"&**dgdtdgd" dgd&efV   & huv~LNPRVprtv "~ Ĺ~vnh,,]mHsHhbL/mHsHh mHsHhu mHsHh.n5mHsHhgCmHsHh/mHsHh h mH sH hu mH sH h h/mH sH h" 0J6mH sH ht hZ>hthht0J6 ht0J6htht0J6hF\ht0J6+ JLNp B D $!!!""".">"V"Z"\"d"f""##\#x####D$H$P$h$x$$(%<%x%&&','ؽصŵحح襝hnmHsHhbL/mHsHh%,mHsHh,,]mHsHhcMmHsHhgCmHsHhEyh/mHsHhmHsHh.n5mHsHh/mHsHh mHsHhu mHsH>,'((((<)>)*(*v*****++++++++b,,-B-r-Z.\...`/r/ɷujj_ThB0J6mHsHhgC0J6mHsHh@ 0J6mHsHh.n50J6mHsHh} u0J6mHsHh 0J6mHsHhu 0J6mHsHhpd{0J6mHsHh0J6mHsHhEyhmHsH h%rhB h%rhhmHsHhB]mHsHh a%mHsHh mHsHhu mHsHhbL/mHsH *++1L7=B?D?|?~?L~PPPPWZD] `ffii>j@jjjFl & Fdgd&edgd&er/////1n2t222$303t3v3x3z333X5L6\6t6J7L7Z779:J<\<l<<<<<<< =`=r======޽鑧ӑӑӆ{p{p{hZ@0J6mHsHh70J6mHsHh40J6mHsHh0J6mHsHh>H0J6mHsHh,0J6mHsHh 0J6mHsHhu 0J6mHsHh.n50J6mHsHhgC0J6mHsHhB0J6mHsHh@ 0J6mHsHh0J6mHsH,====>?>?@?D?z?|?~?<@@@@@@@,ADAfAhAlAAAB@BBBB CCCȽӶșxxxmxbxWhv:0J6mHsHh0J6mHsHh 0J6mHsHhi-0J6mHsHhnX0J6mHsHh50J6mHsHhC0J6mHsHh0A+0J6mHsH h%rh  h%rh0A+hgC0J6mHsHh0J6mHsHh 0J6mHsHhZ@0J6mHsHh70J6mHsHhu 0J6mHsH"CD(DDDFDHDJDNDDDzE~EEFFG GGGGGGGHHŷwlaVaHh.n5hm)0J6mH sH h 0J6mH sH hu 0J6mH sH h.n50J6mH sH h.n5h.n50J6mH sH h.n5hv:0J6mH sH h.n5h0J6mH sH h0J6mH sH hv:0J6mH sH hv:hv:0J6mH sH hgChv:0J6mHsHh 0J6mHsHhu 0J6mHsHhWP0J6mHsHhi-0J6mHsHH2HDHHHHHHHHIIIIIIIXJbJpJJJJJJJ KKKK"LPLLLLLLLLLL4MźůŤźźřřۙŋ}ohgCh50J6mHsHhgChgC0J6mHsHhgCh%m0J6mHsHh F`0J6mH sH hgC0J6mH sH hsS0J6mH sH hcM0J6mH sH h%m0J6mH sH h 0J6mH sH hu 0J6mH sH hm)0J6mH sH hm)hm)0J6mH sH )4M6M8MNMXMlMMMNNPNNNNNNOOFPPP|P~PPPPPPPչծ՘wpibUJh0J6mHsHh0J56mHsH h%rh50 h%rh h%rh|;uh0J6mHsHh500J6mHsHh%m0J6mHsHh0J6mHsHh 0J6mHsHhu 0J6mHsHhgCh%m0J6mHsHhgChgC0J6mHsHhgCh0J6mHsHhgChrU0J6mHsHhgCh80J6mHsHPP.Q0QnSrSvSxSzS"T:TTTTTTU$U,UhUUUUVVW,W0W2W|WWWWWWWbXȽȧ{ޑpch>h>0JmHsHh500J6mHsHhr80J6mHsHhH80J6mHsHh>0J6mHsHh0J6mHsHhF0J6mHsHh40Y0J6mHsHh~K0J6mHsHh|;u0J6mHsHh 0J6mHsHhu 0J6mHsHh0J6mHsHhgC0J6mHsH$bXtXXXYYYYZZZ[Z[[[[\(\*\l\x\\\B]D]t]x]]]]]0^v_` `ȺӥӘ{{{sk]hh6]mHsHh&LmHsHhmHsHhr8mHsHhr8hr8mHsHhr80JmHsHhr8h>0JmHsHhgC0J6mHsHh>0JmHsHhSGhSG0J6mH sH hSG0J6mHsHhr80J6mHsHh&L0J6mHsHh>0J6mHsHh^tQ0J6mHsH" `>`@``,a0aab"b$bnbbbbbbbdeFe^eeeeffffffgg&gggiihr80JmHsHh^tQmHsHhXmHsHh&LmHsHhtmHsHhZmHsHh^~mHsHhH8mHsHhr8mHsHh0JmHsH%j@jjjjkmmmmmmnŽ&6.HzҒԓ֓Fº}¢¢¢umhnmHsHhpd{mHsHh@h,mHsHh@mHsHhWPmHsHh,mHsHUhrmHsHh mHsHhu mHsHhZUmHsHh23mHsHhZUhZUmHsHhZU0J56mHsH h%rh@}h@}0J6mHsHh500J6mHsH*e koristi koje im objavljivanje radova donosi: napredovanje u karijeri i nov anu potporu za dalja istra~ivanja. Na kraju, tu su i razlozi poput poveanja ugleda, zaatite patenta i osobne zarade [17]. Proistje e da autori najviae cijene asopise velike vidljivosti i imbenika utjecaja, te brzog i kvalitetnog recenzijskog postupka. Manje im je va~an sastav uredni kog odbora, tehni ka kvaliteta asopisa, cijena ili razina izdava ke usluge. Nasuprot tome, itatelji vole asopise koji su lako dostupni i brzo se isporu uju, itljivi su, zanimljivi i imaju prikladan format. itatelji tra~e vjerodostojne i relevantne znanstvene radove, najnovije podatke, po mogunosti sve na jednom mjestu. I sve to uz minimalnu cijenu ili joa bolje  besplatno. Polaritet je o it: autori su zainteresirani za asopis u cjelini, itatelji pak za pojedine lanke; autorima je va~an postupak recenzije, itateljima jednostavnost koriatenja, autori bi objavljivali viae, itatelji bi itali manje. Kada se tome pribroje i suprotstavljeni zahtjevi izdava a za profitom i ope javnosti za otvorenim pristupom [18], postaje jasno da je polo~aj znanstvenog asopisa uvijek negdje izmeu ekia i nakovnja, izmeu (velikih) ~elja i (nedovoljnih) mogunosti. Postoji li izlaz? Prikaz slu aja: Croatian Medical Journal Iako je polo~aj asopisa iz tzv. znanstvene periferije naizgled bezizlazan, sustavnim i predanim radom cijeloga uredniatva mogue je prekinuti  za arani krug , poveati vidljivost i ostvariti zavidan uspjeh. Pokazuje to primjer asopisa Croatian Medical Journal (CMJ), znanstvenog asopisa iz podru ja biomedicine, osnovanog 1992. godine, u vrijeme naj~eae ratne agresije na Hrvatsku [19]. CMJ je od samog po etka zamialjen vrlo ambiciozno. Izlazio je isklju ivo na engleskom jeziku, a imao je jasnu svrhu i misiju: predstaviti rezultate hrvatske biomedicinske znanosti meunarodnoj javnosti. Nastao u teakim ratnim okolnostima, CMJ se profilirao u asopis koji je posebnu pozornost posveivao utjecajima rata na zdravlje pojedinaca i ljudskih zajednica. Na taj je na in od samoga po etka po eo oblikovati svoju  niau , tj. specifi an i prepoznatljiv sadr~aj koji e ga razlikovati od drugih opih medicinskih asopisa. Poslije, kako se vidljivost CMJ-a poveavala, pristizao je sve vei broj radova iz inozemstva, osobito iz tranzicijskih zemalja, pa je asopis proairio svoju  niau : postao je mostom izmeu malih znanstvenih sredina i glavnog tijeka znanosti (mainstream science) [20]. No, vidljivost se nije poveavala sama od sebe. Za to je bilo potrebno ulo~iti mnogo napora, ponajprije u radu s autorima. Naime, iskustvo CMJ-a jest da problem naaih autora nije u nedostatku kvalitetnih podataka ili ideja, ve u njihovu nedovoljnom poznavanju pravila znanstvenog publiciranja i pomanjkanju vjeatine pisanja znanstvenih radova. Stoga je uredniatvo CMJ-a po elo aktivno suraivati s autorima kako bi se poboljaala prezentacija znanstvenih radova [21]. Uvoenjem statisti kog urednika 1996. godine nastojala se poveati kakvoa objavljenih radova [22]. Rad uredniatva s autorima polu io je i dugoro ne pozitivne rezultate [23]. Da bi mogli kompetentno podu avati druge, urednici CMJ-a su se i sami morali dodatno obrazovati. U tu svrhu su se pridru~ivali razli itim svjetskim uredni kim udru~enjima (Council of Science Editors   HYPERLINK "http://www.councilscienceeditors.org" www.councilscienceeditors.org; European association of Science Editors  www.ease.org.uk; World Association of Medical Editors  www.wame.org). Aktivno sudjelovanje u radu tih udru~enja bila je ujedno i dragocjena promid~ba CMJ-a u svjetskim krugovima. Prirodni nastavak edukacijskog rada s autorima bilo je podu avanje studenata. lanovi uredniatva CMJ-a su 1996. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pokrenuli obvezatni dodiplomski kolegij Uvod u znanstveni rad u medicini [24] i objavili istoimeni ud~benik [25]. Godine 2000. po eli su odr~avati i te ajeve za lije nike u okviru programa trajne medicinske izobrazbe [26]. Uredniatvo CMJ-a usmjerilo je edukacijske napore i prema recenzentima, napisavai opairne upute za ocjenjivanje znanstvenih lanaka, koji su objavljeni na engleskom [27] i hrvatskom jeziku [28]. Tim aktivnostima lanovi uredniatva CMJ-a su bez sumnje izaali izvan okvira uobi ajenog posla urednika znanstvenog asopisa, no to je bila cijena koju su morali platiti da bi poveali kvalitetu objavljenih radova i pribli~ili se izlazu iz  za aranog kruga . Va~an doprinos poveanju vidljivosti bilo je i otvaranje mre~nih stranica  HYPERLINK "http://www.cmj.hr" www.cmj.hr 1996. godine. Na mre~nim stranicama besplatno je dostupan je cjelovit tekst svih radova objavljenih u CMJ-u od 1996. godine do danas. Uredniatvo CMJ-a od samog je po etka posveivalo mnogo pozornosti tehni koj strani asopisa. Redovitost izla~enja bila je prioritet, no veliki napori ulagali su se i u poveanje jezi ne kvalitete radova [8]. Izgled i prijelom asopisa dotjerivani su do najsitnijih pojedinosti, ato nije ostalo nezapa~eno: CMJ je 2002. primio posebno priznanje za dizajn meunarodne Udruge izdava a znanstvenih i strukovnih udru~enja (The Association of Learned and Professionals Society Publishers). Pravni status asopisa reguliran je 2003. godine sastavljanjem i potpisivanjem sporazuma kojim su odreena prava i obveze vlasnika, urednika i izdava a [29]. Ustrajan rad na poveanju kvalitete i vidljivosti nije ostao bez rezultata: 1998. CMJ je uvraten u najpoznatiju medicinsku bibliografsku bazu podataka MEDLINE/PubMed, a 1999. u ISI-jeve baze podataka CC i SCI. CMJ danas izlazi dvomjese no, godianje prima viae od 300 radova, od kojih tiska oko 35 posto. Pomoi sebi i drugima Primjer CMJ-a pokazuje da asopisi iz znanstvene periferije mogu pomoi sami sebi, pri emu je sustavno pomaganje drugima (autorima  sadaanjim i buduim) od klju ne va~nosti. Mali asopisi mogu se i meusobno pomagati, npr. razli itim oblicima razmjene.  Razmjena autora zna i da urednici poti u autore iz svoje sredine da neke radove aalju drugim asopisima s kojima je uspostavljen partnerski odnos. To mo~e biti osobito korisno ako svaki od asopisa-partnera ima jasno definiran profil, a sadr~ajno se ne preklapaju. Razmjenjivati se mogu i iskustva, bilo tijekom kraih posjeta ili putem elektronske poate. Takva komunikacija meu uredniatvima znanstvenih asopisa mo~e biti vrlo pou na i plodna. Njome se poveava meusobno razumijevanje, a otvaraju se i mogunosti za nove oblike suradnje [7]. Iako bi se pomo mogla o ekivati i od velikih svjetskih znanstvenih asopisa [7], iskustvo pokazuje da je uvijek najbolje oslanjati se na vlastite snage: naporan rad, predanost, upornost... i joa mnogo napornog rada. Za onoga tko slijedi taj savjet, nijedan krug nije toliko za aran i nijedna periferija toliko zaba ena da se iz njih ne bi moglo izai. Referencije: [1] Huth E.: The information explosion, Bulletin of the New York Academy of Sciences 65 (1989.), 647-661 [2] Mabe M., M. Amin: Growth dynamics of scholarly and scientific journals, Scientometrics 51 (2001.), 147-162 [3]  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=15890863&query_hl=1" Paraje G., R. Sadana et al.: Public health. Increasing international gaps in health-related publications, Science 308 (2005.), 959-960 [4] Gibbs W.: Lost science in the third world, Scientific American 273 (1995.), 76-83 [5] Garfield E.: Which medical journals have the greatest impact?, Annals of Internal Medicine 105 (1986.), 313-320 [6] Maruai M., A. Maruai: Mogunosti dr~avnog poticaja izvrsnosti znanstvenih asopisa u Hrvatskoj, Acta Med Croatica 59 (2005.), 285-296 [7] Maruai A., M. Maruai: Small scientific journals from small countries: breaking from a vicious circle of inadequacy, Croatian Medical Journal 40 (1999.), 508-514 [8] Miaak A., M. Maruai et al.: Manuscript editing as a way of teaching academic writing: experience from a small scientific journal, Journal of Second Language Writing 14 (2005.), 122-131 [9] Petrak J.: Medicinske informacije dostupne na internetu. U Maruai M. (urednik): Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb 2004., 109-115 [10] Seglen P.: Why the impact factor should not be used for evaluating research, British Medical Journal 314 (1997.), 498-502 [11] Lundberg G.: The  omnipotent Science Citation Index impact factor, Medical Journal of Australia 178 ( 2003.), 253-254 [12] Garfield E.: Use of journal citation reports and journal performance indicators in measuring short and long term journal impact, Croatian Medical Journal 41 (2000.), 368-374 [13] Joki M.: Vrednovanje hrvatskih asopisa kroz zastupljenosti u bazama podataka ISI-ja (Institute for Scientific Information), Periodicum biologorum 105 (2003.), 1-4 [14] Garfield E.: Citation indexing: its theory and application in science, technology and humanities, John Wiley & Sons, New York 1979. [15] Garfield E.: The ISI database: the journal selection process,  HYPERLINK "http://scientific.thomson.com/knowtrend/essays/selectionofmaterial/journalselection" http://scientific.thomson.com/knowtrend/essays/selectionofmaterial/journalselection. Pristup: 21. studenoga 2005. [16] Swan A.: What authors really want: the ALPSP author survey 1999,  HYPERLINK "http://www.alpsp.org/swan.pdf" http://www.alpsp.org/swan.pdf. Pristup: 21. studenoga 2005. [17] Coles B. (urednik): The STM Information System in the UK. British Library Report 6123, Royal Society, British Library, Association of Learned and Professional Society Publishers, 1993. [18] Hren D.: Open access, publishers and small journals  a triangle from hell or divine trinity?, Periodicum biologorum 107 (2005.), 373-374 [19] Maruai A., A. Miaak et al.: Educatione ad excelentiam  ten years of the Croatian Medical Journal, Croatian Medical Journal 43 (2002.), 1-7 [20] Maruai A., M. Maruai: Editing biomedical journals in Croatia, European Science Editing 30, (2004.), 10-11 [21] Maruai M., A. Maruai: Good editorial practice: editors as educators, Croatian Medical Journal 42 (2001.), 113-120 [22] Luki I., M. Maruai: Appointment of statistical editor and quality of statistics in a small medical journal, Croatian Medical Journal 42 (2001.), 500-503 [23] Maruai M., H. Markulin et al.: Academic advancement of authors receiving tutoring from a medical journal, Teaching and learning in medicine 18 (2006.), 126-129 [24] Maruai A., M. Maruai: Teaching students how to read and write science: a mandatory course on scientific research and communication in medicine. Academic Medicine 78 (2003.), 1235-1239 [25] Maruai M. (urednik): Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb 2004. [26] Sambunjak D., A. Ivania: Is there a demand for science communication courses? The experience of the Croatian Medical Journal, European Science Editing 31 (2005.), 117-119 [27] Maruai M., D. Sambunjak et al.: Guide for peer reviewers of scientific articles in the Croatian Medical Journal, Croatian Medical Journal 46 (2005.), 326-332 [28] Maruai M., D. Sambunjak i sur.: Vodi  za ocjenu (recenziju) znanstvenog lanka, Lije ni ki vjesnik 127 (2005.), 107-111 [29] Maruai M., D. Boanjak et al.: Legal regulation of the Croatian Medical Journal: model for small academic journal, Croatian Medical Journal 44 (2003.), 663-673 Slika 1. Za arani krug nekvalitete znanstvenih asopisa iz malih zemalja. Tablica 1. Primjeri bibliografskih baza podataka iz razli itih grana znanosti. Slika 1.  SHAPE \* MERGEFORMAT  Tablica 1. Podru je znanostiBibliografska baza podatakaMedicinaMedlineBiologijaBIOSIS Previews (Biological Abstracts)FizikaINSPECKemijaChemical Abstracts (CA Search)AgronomijaCAB AbstractsEkonomijaEconLitBibliotekarstvo i informacijske znanostiLISAPsihologijaPsychINFOSociologijaSociological AbstractsFilozofijaPhilosopher s IndexJeziciModern Language Abstracts (MLA) Vidljivost SLABA KVALITETA asopis Proizvod NESAVR`EN Engeski Jezik MALA Tehni ka sredstva Novac MANJKAV Recenzijski postupak Baza recenzenata MALI Broj i kvaliteta rukopisa Baza autora + + + + + + Fl֓ȗʗjrl֮ڰֲڷ:<hjp`>Vdgd dgd&eƗȗʗ`Θޘ(ԙ(4"&(:P^6:@J\`dfhjnp`൭}u୍h*mHsHhxmHsHh=OmHsHhJmHsHhWPmHsHh mHsHh^~mHsHhb{mHsHh~mHsHhmHsHht0ht0mHsHht05mHsH h%rht0ht0mHsHhmHsHhnmHsHhu mHsH.`6F lХԥ֥ڥFfjlprئ 24պͺ{phPhmH sH hPhPmH sH hPhrmH sH hPhlmH sH hlmHsHhlhlmHsHh*hlmHsHh*h"mHsHh mHsHhu mHsHh>6mHsHh>6h=OmHsHh=OmHsHhWPmHsHhJmHsH',fjln¨Ĩ"$nt0VjlR$&*,Fwowh mHsHhu mHsHhlmHsHhlmHsHh$ mHsHhpGmHsHh$ h$ mHsHh$ hlmHsHhlhlmH sH hlmH sH hPmH sH #jhPhPUmH sH hPhPmH sH  hPhPjhPhPU*Fjlprtv̬BFJLPdfޭZʮήЮҮ֮0Fn֯ذڰnpƱȱʱбұwhWPmHsHjh'hr6UhWPhr6mHsHjh'hr6UhrmHsHh"mHsHh~mHsHhm5mHsHhPmHsHhqlHmHsHh$ mHsHhlmHsHh mHsHhu mHsHh_#RmHsH.ұֱԲֲ FnprvPR<̷зԷַطڷ8*8<hj rtȻʻ̻ظظظНxpppph"mHsHh"h"mHsHh"h-[mHsH h%rh-[hFmHsHh-[mHsHhmHsHh@9h1XmHsHh@9mHsHhWPmHsHh mHsHhu mHsHh1XmHsHhmHsHh$ mHsHhF^mHsHhrmHsH+v JLNRnpr8<@HPX^`bdf&.6<>Ž{hg*h mH sH h[rh[r5mH sH h3h mH sH h[rmH sH h mH sH hu mH sH h mH sH h" mH sH h"h"mHsHh mHsHhu mHsHhw-mHsHh-[mHsHh8XmHsHhn1mHsH0>@BDFHDFVX\bpz|~,26>FNTVXZ\lp" ȽĽĽȱȱȭȭȵȱȱȭȭȱȱhjOhu h[rh[r5 h3h h[rh h`mH sH h[rh[rmH sH jh3h Uh[rh mH sH h[rhu mH sH D t"(68&(,08@HJPRTVfhlr\^ǿҴh[rh[r5mH sH h[rmH sH h mH sH hh mH sH h`mH sH h[rh[rmH sH h[rh mH sH h[rhu mH sH hjOhu h[rh[r5h[rh <P jf$8 hddgd&edgd F\^rtvx (*,. Žݵݵݵݪ|||phxBhxB5mH sH hjOmH sH hg*h mH sH hxBmH sH hfumH sH hxBh mH sH hxBhu mH sH hxBmHsHh|mHsHh >mHsHh mHsHh[rmHsHh h mHsHhu mHsHh mH sH h[rmH sH , *,.8 "$&HXr  (04@BFJRZ`hjlprth h mH sH hQ1 h mH sH hxB5mH sH hxBhxB5mH sH hjOmH sH hg*h mH sH hfumH sH hxBmH sH hu mH sH h mH sH @.n| TVXp¾ƺƺƲѲѪѢьzh&Lh mH sH  h&Lh jh&Lh UhSGh mH sH hfumH sH hA mH sH hrimH sH h hfuhxB h h hrih mH sH hxBhxB5mH sH hjOmH sH h h mH sH hxBmH sH ) &(*dfhlnp~>Z^û˳˖yyyqiyyiyhjOmH sH he,]mH sH h@h mH sH #jshh UmH sH hh mH sH  hh jhh UhfumH sH hA mH sH hrimH sH h mH sH hfuh&Lh mH sH jh&Lh U#jh&Lh UmH sH )^ "(2>@B`bz~ "$&*,.@BFڿڿڳڟǟǟǗǟڟڟڿڳǟڐ hxh h`mH sH hh mH sH hfu5mH sH hfuhfu5mH sH he,]mH sH hfumH sH h*h mH sH h mH sH hrimH sH h@h mH sH hfu hjOhjO8FLZ\^"$(.<>\ *,Nd| (0468:>@TVξβΫ񤝤 h!hfu h!h h!hri h*h hfuhfu5mH sH he,]mH sH hfumH sH h mH sH hrimH sH hWPh mH sH hfuhfu5h hxh hfu;VZ`p|~\`dlnrt 8tttititah|mHsHh|hrimHsHh|h mHsHh|h|mHsHh|h 5\mHsHh|h \mHsHh;h 5\ h;h h'h mH sH h|mH sH h mH sH hrimH sH  h!he,]h!h!h!5 h!h` h!hfu h!h &8: "&(*<>@FZj >@DHPfhjnpr8ʿڿڿڿʿʨڨڨڨڨʳʨڨڨڨڨhe,]mH sH hPh mH sH h|h|5mH sH hMh mH sH h mH sH hrimH sH h|mH sH h|h|mHsHh|mHsHh h|mHsH?8:@BDLT\^bdfjlRTH^*,.p"jhlUmHnHsHtHuhljhlU hxhh" hmHsHh" h" mHsHh" h" mH sH h"  hxh" h" mH sH he,]mH sH hrimH sH hPh mH sH h mH sH h|h|5mH sH h|mH sH *H468<Rvkxkd$$Ifl0,"LL t0644 la d$Ifgd&edgd&edgd"  .02468<HPRbdfz|~¶䫒~kgQH9gh]hlB*CJ!aJ0phh1hlCJ*h1hl5CJOJQJ\^JmH sH hK%h]hlB*CJ!aJ0mH phsH 'h]hl5B*CJ\mH phsH 1hl5B*CJOJQJ\^JaJ mH phsH hhmH sH hNXh5mHsHhmHsHh" mHsHh" h" mH sH  hKhh hxhjhlUj`hlU6{xkd<$$Ifl0,"LL t0644 la d$Ifgd&e68FT{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 laTVd{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 la{{ d$Ifgd&exkd $$Ifl0,"LL t0644 la{{ d$Ifgd&exkdl$$Ifl0,"LL t0644 laPZ{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 laZ\t{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 la{{ d$Ifgd&exkdP$$Ifl0,"LL t0644 la{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 la `{{ d$Ifgd&exkd$$Ifl0,"LL t0644 la`bdf|~ssqssqssqs $7$8$H$a$gdldgd&exkd4$$Ifl0,"LL t0644 la  <>@BLȲm^h]hlB*CJ!aJ0ph$hl5CJOJQJ\^JmH sH 3h]hl5B*CJOJQJ\^JmH phsH h]hlB*CJ!aJ0phh1hlCJ*h1hl5CJOJQJ\^JmH sH hKh]hlB*CJ!aJ0phh]hlB*CJph-hl5B*CJOJQJ\^JmH phsH  >@BNPRbdf $7$8$H$a$gdlLNPR`bdf "$(*,úٔٔٔqbٔٔUUh]hlB*CJphh]hlB*CJ!aJ0ph+h]hl5B*CJOJQJ\^Jphh]hlB*CJph-hl5B*CJOJQJ\^JmH phsH h]hlB*CJ!aJ0phh1hlCJ*h1hl5CJOJQJ\^JmH sH hKh]hlB*CJ!aJ0ph%h]hlB*CJOJQJ^Jph! "$(*,0248:<@BDHJL $7$8$H$a$gdl,0248:<@BDHJLPRTXZ\`bdhjlprtxz|ööh]hlB*CJph7h]hl5B*CJOJQJ\^JaJ mH phsH hKh]hlB*CJ!aJ0phh]hlB*CJphHLPRTXZ\`bdhjlprtxz| $7$8$H$a$gdl $7$8$H$a$gdl  "$(*, $7$8$H$a$gdl  "$(*,0248:<>@BDHJLPRTVX߶߶߶߲hhmH sH h6]7h]hl5B*CJOJQJ\^JaJ mH phsH h]hlB*CJphhKh]hlB*CJ!aJ0phh]hlB*CJph/,0248:<@BDHJLPRTVXdgd&e $7$8$H$a$gdl,1h/ =!"#$% DyK www.councilscienceeditors.orgyK Lhttp://www.councilscienceeditors.org/DyK  www.cmj.hryK &http://www.cmj.hr/DyK Thttp://scientific.thomson.com/knowtrend/essays/selectionofmaterial/journalselectionyK http://scientific.thomson.com/knowtrend/essays/selectionofmaterial/journalselectionDyK http://www.alpsp.org/swan.pdfyK <http://www.alpsp.org/swan.pdfDdPD  3 @@"?J$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65LJ$$If!vh5L5L#vL:Vl t65L@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List0a@0 nW@ HTML Cite6]4U@4 2b Hyperlink >*phj@j nX Table Grid7:V0FV@!F @FollowedHyperlink >*B* phBO1B SG tshgreen15OJQJ\o(phf*W@A* [9Strong5\ )4@JSZnv #'+/37;?CGKOSW[_cgkoswd )4@JSZnv #'+/37;?CGKOSW[_cgkoswz      !"#$%&'()*+,-./0123456dDXYe~ !/Hvw 3 "#/GBC_`#%%%%f)+C,-11j2k2222237t89999V>@B EF GHIJJJJMYOgOhOO@PLQQRRISTT'UUVVWWXTYZZ3[[\\c]"^^1__S````Eaaaaaaaaaaab b bbd?dAdBdCdEdFdGdIdJdKdMdNdOdQdRdSdUdVdWdYdZd[d]d^d_dadbdcdedfdgdidjdkdmdndodqdrdsdudvdwdydzd{d}d~dddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddd00000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000XYe~ Hv 3 "#/GBC_`#%%%%f)+99V>@BMYOO@PQRRTT'UUVVWWXTYZZ3[[\\c]"^1__S``aaaaaaaaab b bb ^FV88.L,X7:;<>?@ABCDEFyz{|}~*Fl6TZ`L,X8=xV9AAAXFyFFDPPPW/XXXY4YaaadXXXXX_l,"$K}5m5PE3m @;:(  ~: .X&% ~3  s"*?`  c $X99?.X&%0` "l # ]$%T  C ̙"  <7ryry̙\ 7  <6ryry̙ .  6T  C ̙"  <5ryry̙ 5  <4ryry̙ 4  <3ryry̙  3  <2ryry̙   2  <1ryry̙"`  1T  C ̙"  <0ryry̙\ 0  </ryry̙ .  /T  C ̙"  <.ryry̙ .  <-ryry̙ -  <,ryry̙  ,  <+ryry̙   +  <*ryry̙  *T  C ̙"   <)ryry̙\  )  <(ryry̙ .  (T  C ̙" @   <'ryry̙ @  '  <&ryry̙ @  &  <%ryry̙  @  %  <$ryry̙ @  $  <#ryry̙ @  #T  C ̙"@    <"ryry̙\@   "  <!ryry̙ @ .  !T  C ̙" f  < ryry̙ f    <ryry̙ f   <ryry̙  f   <ryry̙ f   <ryry̙ f T  C ̙"f  <ryry̙\f   <ryry̙ f.  T  C ̙"  <ryry̙   <ryry̙   <ryry̙    <ryry̙     <ryry̙  T  C ̙"l  <ryry̙l   <ryry̙l   <ryry̙R  l   <ryry̙ Hl ^Z :  :  <ryry̙ h  S ̙"`:^Z t   t   <ryry̙R  h  S ̙"`t ^Z       <ryry̙.  h  S ̙"` ^Z :  :  < ryry̙  h  S ̙"`:^Z t   t   < ryry̙R   h  S ̙"`t ^Z       < ryry̙.   h  S ̙"` ^Z :   :   < ryry̙   h  S ̙"`: ^Z t   t   < ryry̙R   h  S ̙"`t ^Z         <ryry̙.   h  S ̙"`  ^Z @ :   @ :   <ryry̙@   h  S ̙"`@ : ^Z @ t   @ t   <ryry̙@ R  h  S ̙"`@ t ^Z  @     @    <ryry̙. @   h  S ̙"` @  ^Z f:  f:  <ryry̙f h  S ̙"`f:^Z ft   ft   <ryry̙fR  h  S ̙"`ft ^Z  f   f  <ryry̙. f h  S ̙"` f^Z 0 l  0 l  <̙ l h  S ̙"`0 lZB  S D  ZB  S DZB  S DDDZB  S DZB  S DZB  S D  ZB  S DZB  S DDDZB  S DZB  S DTB  C D} } $TB  C D} $} TB  C D} } dTB  C D} }$TB  C D}$}TB  C D}}dZB  S D} } ZB  S D}}TB  C D} }#ZB B S D#}#TB B C D ##TB  C D #ZB  S D = ZB  S D D= DZB  S D = B S  ?ad~Pt7 OLE_LINK1 OLE_LINK2\\d[][]d $ i \Ύ47 D߆,>/ tU  L̀ L ,> tĀ D+  ( $<L+D{   4gss))lWlWrWtWzWYYo[o["\"\(\ccd     yy..qWsWxWWWYYv[v['\*\*\ddd     urn:schemas:contactsSni *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttags_*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/   PPPPgShSZZ\c]^^^^^^^^^^___!_%_)_-_._0_0_?_@_A_D_N_V_________________)`*`=`A`B`C`G`K`O`P`R`R`a`b`d`g`n`v```````````ScTcTc`c`cacacrcrcscsc|c|c}c}cccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccdddd d d!d!d.d.d/d/d2d2d3d3d6d6d7d7d:d:d;d;d>d>d?d?dBdBdCdCdFdFdGdGdJdJdKdKdNdNdOdOdRdRdSdSdVdVdWdWdZdZd[d[d^d^d_d_dbdbdcdcdfdfdgdgdjdjdkdkdndndododrdrdsdsdvdvdwdwdzdzd{d{d~d~ddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddd!#+}~). K L 2 3  #./FGA`_ ` ! !!!!"%######%%e)f)++B,C,--11i2k22222223377s8t899U>V>@@;AABjBBB E E FF G GHHIIJJMMXOQQTTUUXX5Y6YDYMYsZuZ]!^"^^`aaDaEaOaPaaaaaaaaaaabb b bbb;b=bCbDbJbLbRbSbqbsb}b~bbbbbbbbbbbbbbbbbc ccc(c*c0c1cPcTcd33333333333333333333333333333Y~!/w##0)f)+(+2299@PPaaaRcTc_cacqcsc{c}cccccccccccccccccccccddd!d-d/d1d3d5d7d9d;d=d?dAdCdEdGdIdKdMdOdQdSdUdWdYd[d]d_dadcdedgdidkdmdodqdsdudwdyd{d}ddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddTcd^)l^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^)4NXEy$ A Q1 u ~6 /" r|g*ZsK! a%m)0A+i-bL/n1|:223.n5r8M8 >nW@gCHGpG>HqlH&LMjOWP^tQ_#R.2RSrU1X8X40Y-[,,]e,]6]Z^F^ F`ZX`2bdhDd`d9!gfmk%m%rt} u|;ufuuzpd{|@}U}~C%,lTw-,F!>6@9~lxB3`x@ *ZU;8ub{50B]@'3m5FZ@n&eJ0lK> l~K{Xri,.8,>rjv:^~#[r5H8>mnXF BK-[9h\}sSu2"t0rtcM=OwoSGn~P7raaaab b bb@<@Hs&@2'T՜.+,D՜.+,` hp|  2"c 3Znanost ne pripada nijednoj dravi Louis Pasteur Title 8@ _PID_HLINKSADU http://www.alpsp.org/swan.pdf$ Thttp://scientific.thomson.com/knowtrend/essays/selectionofmaterial/journalselection Gqhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=15890863&query_hl=1aehttp://www.cmj.hr/O&http://www.councilscienceeditors.org/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F'Data 1Table WordDocument.DSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q