Naslov
Somatizacija kod djece i adolescenata: relacije s asertivnošću i kvalitetom obiteljske interakcije
(Somatization in Children and Adolescents: the Relation of Assertiveness and the Quality of Family Interaction)

Autori
Mihaljević, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
24.03

Godina
2006

Stranica
126

Mentor
Vulić-Prtorić, Anita

Ključne riječi
somatizacija; asertivnost; obiteljske interakcije; djeca i adolescenti
(somatization; assertiveness; family interaction; children; adolescents)

Sažetak
Istraživanja pokazuju da djeca klasificirana kao somatizeri imaju veliku vjerojatnost izražavanja emocionalnih i bihevioralnih poteškoća, dok oko 50% njih ima veliku vjerojatnost razvoja i drugih oblika psihopatologije. Somatizacija predstavlja jedan od najboljih pokazatelja psihopatologije koja se pojavljuje u primarnoj pedijatrijskoj zaštiti (Campo i Fritsch, 1994) i upravo zato je velika važnost otkrivanja njenih zaštitnih čimbenika. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati sklonost somatizaciji tijekom djetinjstva i adolescencije, te njen odnos s nekim osobnim (asertivnost) i okolinskim čimbenicima (kvaliteta obiteljske interakcije). Istraživanje je provedeno na uzorku od 461-og učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole i od 1. do 4. razreda srednje škole te su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Skala tjelesnih simptoma anksioznosti – SOMA (Vulić-Prtorić, 2004) ; Skala asertivnosti – konstrurirana za potrebe ovog istraživanja (Mihaljević, 2005) i Skala kvalitete obiteljskih interakcija – KOBI (Vulić-Prtorić, 2004). Novokonstruirana skala ASERTIVNOSTI u sklopu ovog istraživanja je namijenjena djeci i adolescentima u dobi od 10 do 20 godina, te se sastoji od 29 čestica. Faktorskom analizom utvrđena je jednofaktorska struktura skale, a koeficijent pouzdanosti izražen Cronbach alphom iznosi 0.862. Dobiveni rezultati ukazuju na negativnu povezanost sklonosti somatizaciji i asertivnosti te možemo zaključiti kako asertivnija djeca imaju manje tjelesnih simptoma. Osim toga, asertivnija djeca zadovoljnija su svojim obiteljima, doživljavaju više prihvaćanja od strane majke i oca te manje odbacivanja. Djeca koja somatiziraju manje su zadovoljna s obitelji, doživljavaju manje prihvaćanja od strane majke i oca, kao i više odbacivanja od oba roditelja. Rezultati pokazuju i postojanje spolnih razlika u somatizaciji i asertivnosti: djevojčice ovog uzorka više su sklone somatizaciji i asertivnije su, djeca osnovnoškolske dobi su asertivnija, izražavaju veće zadovoljstvo obitelji, te doživljavaju veće prihvaćanje od majke i oca, a djeca srednjoškolske dobi doživljavaju veće odbacivanje od majke i oca. Na uzorku dječaka statistički značajnim prediktorima somatizaciji pokazao se doživljaj odbacivanja od strane oca i majke, te zadovoljstvo obitelji, a na uzorku djevojčica također odbacivanje od strane oca i asertivnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA