аЯрЁБс>ўџ ŒŽўџџџŠ‹џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@№ПиПbjbjЯ2Я2 .Ц­X­XЊXџџџџџџˆшшшшшшшќррр8 , ќЅhT T "v v v v v v моооооо$ R_]ш‚v v ‚‚шшv v _žžž‚шv шv мž‚мžžЌˆшшАv H №ƒdЃЂЦр”К мu0ЅЈяN.яАќќшшшшяшА,v dк ўžи ЬЄ оv v v ќќфр|"ќќрNada `vob-oki KRAJ GLOBALIZACIJE I KULTURNI RAZVOJ U svojoj knjizi ЋKraj globalizacijeЛ Harold James isti e sve veu i vrau povezanost (ekonomsku, politi ku, druatvenu, kulturnu, itd.) svih druatava, druatvenih sredina i uope svih dijelova svijeta. Smatra da veze osobito ja aju u drugoj polovici 20. stoljea, te da su prouzro ile Ћduboku druatvenu i politi ku revolucijuЛ upravo na prijelazu u novi milenij. Sve intenzivnija meusobna povezanost i komunikacija uklanjaju mnoge intelektualne, ali i fizi ke granice. Iako i dalje postoje, one su mnogo mekae i fleksibilnije, te sve manje djeluju kao barijere ljudskom stvaralaatvu i suradnji. Ova su opa~anja to na. U gotovo nepreglednoj stru noj literaturi o globalizmu i globalizaciji veliki broj autora isti e ja anje i ubrzavanje svih procesa razmjene kao jednu od klju nih zna ajki globalizma. Iako su vrlo rijetki oni koji bi poput Harolda Jamesa bili skloni smatrati interakciju do koje dolazi revolucionarnim prevratom, nitko ne nije e da globalna interakcija donosi radikalne promjene u svim domenama ljudskog ~ivota i stvaralaatva. Harold James nadalje dr~i da upravo takve radikalne promjene ugro~avaju sam proces globalizacije, jer se zbog obima, brzine i nepredvidljivosti kretanja kapitala poveava nestabilnost svih ekonomskih i druatvenih sustava, i jer nema zadovoljavajuih druatvenih i politi kih odgovora na takvo stanje brzih izmjena sustava. Po njegovom mialjenju, ope stanje globalne nestabilnosti pogoduje ja anju konzervativizma, ekstremnoj promociji interesa pojedinih nacija i nacionalnih dr~ava, te odsustvu novih, racionalno zasnovanih vizija druatvenog razvoja i budunosti ovje anstva. Sve to ograni ava globalni razvoj, te James dr~i da smo danas suo eni s krajem globalizacije. Inspirativne opservacije o sve vraoj povezanosti svih podru ja i druatvenih sredina, i o sve fleksibilnijim granicama jasno pokazuju da je globalizacija ve otvorila potpuno nove prostore suvremenom kulturnom razvoju. Novi uvidi, zasnovani na radovima Castellsa, Himanena, Yudicea i drugih autora, takoer pokazuju da je doalo do radikalnog preustroja globalnog kulturnog prostora. Uo ljiv je nastanak i postojanje novih, globalnih kultura, uvelike virtualnih, a vidljive su i bitne promjene u uspostavljenim nacionalnim i etni kim kulturama. Interakcija izmeu redefiniranih nacionalnih i novih globalnih kultura upuuje na novu dinamiku i novu kvalitetu kulturnog razvoja. Kao povijesni i razvojni proces koji obuhvaa svijet u cjelini, globalizam svaku razliku, pa tako i kulturnu, interpretira kao element vlastite unutarnje prirode. Globalna povezanost po iva na trgovini, kretanju kapitala i migracijama stanovniatva. I dok je trgovinu i kretanje kapitala mogue standardizirati, suvremene migracije radne snage prouzro ile su potpuno nestandardizirane kulturne promjene u svim dijelovima svijeta, svim druatvima i u svim kulturama. One su potakle susrete razli itih naroda i kultura u razli itim povijesnim okolnostima, te je ono ato proizlazi iz takvih susreta nemogue standardizirati, odnosno ujedna iti prema nekim opim kriterijima. Dok se ranije uspostavljene razlike izmeu druatveno-ekonomskih sustava smanjuju, otvaraju se novi, neograni eni prostori budueg razvoja. Komunikacija se odvija putem mre~a. Tr~iata su narasla; mnoga su postala doista svjetska. Danas nema kulture, zemlje ili druatva koji nisu dio nekog ili nekih specijaliziranih svjetskih tr~iata. Iako razli ite, sve se ~ivue kulture prilagoavaju intenzivnoj komunikaciji i rastuoj razmjeni kulturnih vrijednosti. Taj kontekst njihova suvremenog razvoja orijentira ih na tr~iate kao najefikasniju razmjensku mre~u, iako paralelno funkcioniraju raznolike mogunosti netr~iane razmjene i medijskog prenoaenja informacija o kulturama i njihovim vrijednostima. Bez obzira na specifi an polo~aj kultura u globalnoj razmjeni, kulturni razvoj postaje uvjetovan funkcioniranjem tr~iata. Gotovo sve kulture ula~u zna ajne napore da plasiraju svoje kulturne vrijednosti i proizvode na tr~iata, bilo neposredno ili kroz druge djelatnosti, kao ato je na primjer turizam. U svim se kulturama shvaa da su izvjesne prilagodbe globalizaciji i izvjesna modernizacija neizbje~ni, kao i u gotovo svakoj drugoj djelatnosti. U vezi s tim pojavljuju se mnoga pitanja na koja nema jednostavnih odgovora. Pokazuje se da procesi kulturne globalizacije nisu niti jednostavni, niti jednosmjerni. Rastu mnoge kontroverze vezane uz razumijevanje i interpretaciju kulturnih vrijednosti i njihova zna aja. Globalni kulturni razvoj proizlazi iz sve intenzivnije kulturne komunikacije koja je u mnogim slu ajevima nametnuta, ali ipak neizbje~na. Uvelike je zasnovan na novim komunikacijskim tehnologijama i podr~an djelovanjem medija, ato kulturno stvaralaatvo sve viae ve~e uz medijaciju ili posredovanje kulturnih vrijednosti i uz koriatenje novih tehnologija u samom procesu kulturnog stvaralaatva. Opi rast i diversifikacija tr~iata osiguravaju sve lakai ulaz kulturnih proizvoda na tr~iate, koje takoer postaje zna ajan medijator kulturne potroanje. Podr~an je rast i razvoj kulturnih industrija koje utje u na optimalnu tr~ianu standardizaciju kulturnog proizvoda i zahtijevaju sve u inkovitiju distribuciju. Da bi se to moglo postii, vrijednosti koje plasiraju kulturne industrije moraju biti univerzalne i univerzalno prihvatljive, a njihova reprodukcija mora biti brza, efikasna i optimalno podr~ana mre~ama koje su specijalizirane za razmjenu kulturnih sadr~aja. Efikasna distribucija kulturnog proizvoda samo uvjetno tolerira eventualne granice meu kulturama i civilizacijama. Tr~iana glad pretvara osobita obilje~ja pojedinih kultura u egzoti ne specifi nosti i spremno ih atiti kao Ћkulturne razlikeЛ. Tolerancija kulturnih razlika postaje klju  za razumijevanje kulturne vrijednosti i za konzumaciju kulturnog proizvoda. Ona je jedan od bitnih uvjeta nezadr~ive globalizacije kultura. Usprkos naglom rastu i procvatu kulturnih industrija u globalnom okru~ju, osnovni okvir kulturnog stvaralaatva ipak i danas ostaju nacionalne i etni ke kulture. One predstavljaju ne samo izvor ve usvojenih kulturnih vrijednosti koje je mogue i zanimljivo reproducirati na globalnoj razini, nego su i stjeciate individualnog stvaralaatva kao i specifi no profilirane kulturne potroanje airokih slojeva stanovniatva. Drugim rije ima, one su temelj jakih kolektivnih kulturnih identiteta, etni kih ili nacionalnih, koji postaju sugovornici u globalnom okru~ju. Iako se kulturno stvaralaatvo pod globalnim utjecajima mijenja u svakoj kulturi, svakoj zemlji i lokalnoj zajednici, ono ipak nastaje i opstaje na tim, najneposrednijim razinama ljudske komunikativnosti i zajedniatva. Stoga je reakcija etni kih i nacionalnih kultura na globalizaciju prvenstveno obrambena. Kulture se nastoje same zaatititi od ЋneprijateljaЛ kojeg ne poznaju i kojeg ak ne mogu niti jasno identificirati. One odbacuju, zabranjuju, eliminiraju globalne utjecaje. Primjeri su bezbrojni, a najuo ljiviji su kad se radi o van-europskim kulturama, azijskim, afri kim, pa ak i latinoameri kim. Upravo je u tim kulturama globalizam najdulje bio shvaan kao airenje zapadnja kih kulturnih vrijednosti. Trebalo je barem tri desetljea da se poka~e kako se radi o airenju potpuno druk ijih kultura i drugog tipa kulturne proizvodnje i stvaralaatva. To mo~da mo~emo pojasniti na primjeru popularnosti i brze tr~iane ekspanzije ЋlatinoЛ glazbe. Iako su joj izvoriata autenti ni tipovi latinsko-ameri ke glazbe, ono ato se na globalnom tr~iatu plasira putem suvremenih tr~ianih mre~a kao karakteristi ni latino-brand naj eae je rezultat rada talentiranih umjetnika u majamijskim studijima i drugim tvornicama glazbe, kao i brze reprodukcije i distribucije omoguene novim tehnologijama. Uspjeaan tr~iani plasman kulturnih proizvoda inspiriranih autenti nim azijskim, latinoameri kim, europskim ili drugim kulturnim izvorima ovisi o kretanju kapitala i radne snage, odnosno uspjeanom poduzetni kom funkcioniranju kapitalisti kog sustava u umjetni koj proizvodnji. Takoer je postalo vidljivo da globalne kulture generiraju univerzalne vrijednosti, a ne vrijednosti namijenjene odreenom ili isklju ivo jednom kulturnom krugu. Nastojanja nacionalnih i etni kih kultura da podr~e autenti nu kulturnu kreativnost i tako zadr~e svoju prepoznatljivost, odnosno vlastiti identitet, ostaju potpuno legitimna. Ipak, ona su samo relativno uspjeana, ili pak neuspjeana ako se temelje na suprotstavljanju tr~iatu i odbacivanju novih tehnologija. U odreenoj se mjeri otpor globalizmu ogleda i u nastojanjima da se prihvati i zaatiti kulturna raznolikost. Meutim, razumijevanje kulturne raznolikosti esto je, na~alost, ograni eno na kulturno stvaralaatvo u proalosti i na kulturnu baatinu, a ne zahvaa raznolikost koja proizlazi iz globalno konkurentnih stvarala kih potencijala. Tako otpor nacionalnih i etni kih kultura ostaje vidljivo kontraverzan i usko povezan s kulturnim tradicionalizmom, kao i nastojanjima da se zaustavi ili uspori kulturni razvoj i promjene koje poti u iz kulturne interakcije i kulturne komunikacije. Kulturne politike i projekti zasnovani na takvim nastojanjima zavraavaju privremenim i neodr~ivim kulturnim zatvaranjem. Podizanje kulturnih barijera i napori da se u vrste granice meu kulturama uklju uju puno van-kulturnih utjecaja i intervencija, osobito intervencija nacionalne dr~ave. Ipak kultura koju se nastoji zaatititi slabi, i tako s vremenom postaje podlo~nija globalnim utjecajima. Kreativni potencijali takvih kultura nespremni su za uspjeanu kulturnu komunikaciju i razmjenu, ato vodi njihovoj marginalizaciji u globalnom kontekstu, te istovremeno onemoguava prepoznavanje i zaatitu njihovih vrijednosti. Meksi ki teoreti ar kulture Nestor Garcia Canclini pokazuje kako upravo pokuaajem ЋbranjenjaЛ nekog vlastitog prostora (bio on isklju ivo simboli ki, ili ak fizi ki, interpretiran kao konkretni teritorij) nacionalne kulture gube bitku s globalnim utjecajima. Kroz komunikaciju s drugim kulturama one se ili hibridiziraju, ili se postepeno zatvaraju. Kao komunikacijski zatvorene strukture ne mogu osigurati svoj razvoj u svijetu koji je sve više isprepleten i povezan, i u kojem viae zapravo i nema izoliranih kultura i kulturnih vrijednosti. Norveaki antropolog Karl-Eric Knutsson posveuje osobitu pa~nju analizi ЋzatvorenihЛ kulturnih struktura i Ћzatvorenih kulturnih sustavaЛ. On dr~i da se procesom globalizacije svijet ne pretvara u jednu jedinstvenu cjelinu, ve prije u vei broj posebnih svjetova koji postoje istovremeno i koji su u nekoj interakciji. Meu tim mnogobrojnim svjetovima postoje oni koji se zatvaraju, i oni koji se intenzivno otvaraju. U njihovoj se ukupnoj interakciji definiraju uvjeti Ћhumanog postojanjaЛ. Knutsson govori o Ћkulturnim konstelacijamaЛ i o vrlo razli itim dimenzijama globalizma i globalnog razvoja. Iz njegovih analiza mo~e se izvesti zaklju ak da se komunikacijsko otvaranje ili zatvaranje razli itih kultura mo~e stupnjevati. One koje se zatvaraju zapravo nestaju; one koje se u razli itoj mjeri i na razli ite na ine otvaraju, opstaju i u kontekstu globalnog razvoja postaju razli ite. U svakodnevnom ~ivotu se globalne kulturne promjene o ituju kroz redefiniranje i uspostavu novih kulturnih identiteta. Ovaj je proces individualiziran, ali i druatveno organiziran, naj eae kroz djelovanje dr~ave, ili, u nekim slu ajevima, razli itih druatvenih organizacija. Вahт’ф’<›>›@›X›ж›и›ьюкžЋјЋш­Ў`Ў|ЎRГhГjГnГvГzГГ”ГЖЕМЕвЕњЕŒЖ>ЗŒЗЎЗИPИhИ–ИЙШЙ"К€КєКVЛЬЛH͘НnОМОŒПЂПЄПАПВПДПИПКПЦПШПЬПЮПаПдПжПќњќіќіќіќђќыђќђќђќђќђќђќђќђќђќукукувЩвукукукукукукуќПЙПЙЕПЙПЊПЙЕІhЫ}џhЫ}џ0JmHnHuhЬэ hЬэ0JjhЬэ0JUh™8u6mH sH h™8umH sH h™8u6mH sH h™8umH sH  h=;$h=;$h=;$hLlAUh™8uA j ˜ж&и%ќ)j6€<\H?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcўџџџefghijkўџџџmnopqrstuvwxyўџџџ{|}~€ўџџџƒ„…†‡ˆ‰ўџџџ§џџџ§џџџўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFрЏkЃЂЦ€Data џџџџџџџџџџџџd1TableџџџџlџWordDocumentџџџџ.ЦSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџzDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџ‚CompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq