Naslov
Epidemiologija cerebrovaskularne bolesti u Primorsko-Goranskoj županiji
(Epidemiology of cerebrovascular diseases in Coast and Gorski Kotar County, Croatia)

Autori
Pancić, Branko ; Sepčić, Juraj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Abstracts of the First Croatian Congress on Atherosclerosis.Liječnički vjesnik 119 (Suppl.2) / - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 1997, 95-98

Skup
First Croatian Congress on atherosclerosis

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 30.09.1997. - 03.10.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Cerebrovaskularna bolest; epidemiologija; Hrvatska
(Cerebrovascular disease; epidemiology; Croatia)

Sažetak
Cilj: Istražena je epidemiologija cerebrovaskularne bolesti (CVB) i čimbenika rizika, njihov slijed u vremenu i prostoru u Primorsko-Goranskoj županiji (PGŽ), Hrvatska. Metode: Uvidom u arhive Zavoda za javno zdravstvo Klinike za neurologiju u Rijeci od 1980.-1995. analizirana je vremenska pojavnost i zemljopisna raspodijeljenost CVB i slijedećih čimbenika rizika: arterijske hipertonije, šećerne bolesti, alkoholizma. Rezultati: CVB bolesti bile su drugi po redu uzrok smrtnosti u PGŽ u spomenutom razdoblju. Od 1985.-1989. smrtnost od CVB bila je izrazito visoka: 191.5/100.000 stanovnika. Tijekom 1991.-1995. god. uočavao se pad stopa pobola i pomora od moždanog udara: 159.0/100.000 stanovnika. Raspodijeljenost smrtnosti bila je neujednačena: najizrazitija na otocima: 220.1/100.000 stanovnika. Žene su umirale češće od muškaraca (59.8%:40.2%). Preko 94% umrlih bilo je starijih od 60 godina. Najznačajniji porast umrlih bio je u dobnoj skupini između 49. i 50. godine (87%). Arterijska hipertonija, šećerna bolest i alkoholizam pokazivali su smanjenje uzročnosti pobola tijekom posljednjih 5 godina. U bolničkoj kazuistici zabilježen je porast pobola među ženama te u mlađim i srednjim dobnim skupinama oba spola. Ishemijska bolest mozga prevladavala je nad hemoragijskom (65%:35%) ; smrtnost od moždane hemoragije nad moždanim ishemijskim infarktom (43%:32%). Od 1992.-1995. bilo je uočeno smanjenje učestalosti subarahnoidalnih krvarenja. Smrtnost zbog unutarmoždanih hematoma smanjena je na 25%. Zaključak: smrtnost od CVS bila je izrazito visoka 80-tih godina ; u razdoblju od 1991.-1995. je stagnirala. Smanjenje smrtnosti od moždanog udara posljedica je smanjenja broja hipertoničara, dijabetičara i alkoholičara. Rana dijagnoza CVB i intenzivno bolničko liječenje utjecali su na smanjenje smrtnosti u bolesnika s hemoragijskim infarktom mozga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA