Naslov
Biogeokemija autohtone organske tvari u neritičkim područjima Sredozemlja: fotosintetski pigmenti i ugljikohidrati
(Biogeochemistry of autochthonous organic matter in neritic areas of the Mediterranean Sea: photosynthetic pigments and carbohydrates)

Autori
Terzić, Senka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.01

Godina
1996

Stranica
177

Mentor
Ahel, Marijan

Ključne riječi
biogeokemija ; organska tvar ; neritička područja ; fotosintetski pigmenti ; ugljikohidrati ; fitoplankton ;
(biogeochemistry ; organic matter ; neritic areas ; photosynthetic pigments ; carbohydrates ; phytoplankton)

Sažetak
Sezonska dinamika i prostorna raspodjela fotosintetskih pigmenata istražena je u nekoliko odabranih neritičkih područja Sredozemlja upotrebom HPLC-metode. Izrazita vremenska i prostorna promjenjivost koncentracije i sastava biomarkerskih fotosintetskih pigmenata u Tršćanskom zaljevu i sjevernom Jadranu bila je u znatnoj mjeri određena sezonskim kolebanjima glavnih riječnih dotoka i ljetnom stratifikacijom vodenog stupca. Povećanje riječnih dotoka u proljeće i jesen potiče diatomejske cvatove koji su karakterizirani istovremenim porastom klorofila a i fukoksantina u površinskom sloju vodenog stupca. Nasuprot tome, kasnoproljetni porast autotrofne biomase bio je karakteriziran porastom koncentracijskog odnosa 19"-heksanoiloksifukoksantina (Prymnesiophyceae) i peridinina (Dinophyceae) prema klorofilu a. Tijekom ljetne stratifikacije prevladavaju regeneracijski procesi što se očituje u postupnom pridnenim porastu koncentracije biomarkerskih pigmenata, posebno fukoksantina i klorofila b, ali su zabilježeni i lokalizirani pridneni cvatovi dinoflagelata (peridinin) i silikoflagelata (19"-butanoiloksifukoksantin). Istraživanja načinjena u ušću rijeke Rone potvrdila su vezu između slatkovodnog donosa hranjivih soli i porasta dijatomejske biomase, za koju je utvrđeno da je morskoga porijekla. Srazmjerno ograničena tolerancija morskih dijatomeja na niske salinitete (<25 %o) pokazala se važnim regulacijskim mehanizmom za njihov rast. Koncentracije ugljikohidrata (TCHO) u sjevernom Jadranu i Tršćanskom zaljevu bile su uglavnom niske (<350 ľg/l, izraženo kao organski ugljik), a značajni porast koncentracije (do 1325 ľg/l) podudarao se s povećanjem biomase dijatomeja (fukoksantin) i dinoflagelata (peridinin). Glavnina otopljenih ugljikohidrata bila je prisutna u obliku polisaharida. Ukazano je na utjecaj fiziološkog stanja fitoplanktonske biomase na pojačano izlučivanje otopljenih ugljikohidrata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA