аЯрЁБс>ўџ GIўџџџFџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС7 №П\IbjbjUU .T7|7|#џџџџџџlЈЈЈЈЈЈЈМ††††š М‹ЖВВВВВВВВž      $A a>ФЈВВВВВФvЈЈВВEvvvВbЈВЈВžvВžv vzЈЈzВІ pЋe5UEЦМЪ†zz$[0‹zŸbŸzvММЈЈЈЈйCrijevi, Ilija (Cervinus, Aelius Lampridius; Crieva, Elias Lampridii), renesansni humanist, latinski pisac (Dubrovnik, 1463.  Dubrovnik, 15. rujna 1520). Plemi, sin Lamprice i Maruae iz obitelji Sorko evi. Formiran u doba kad dubrova ki senat kao u itelje upoaljava niz poznatih humanista, C. dio mladih godina provodi na studijima u Italiji; u Ferrari, kao u enik Battiste Guarina i Lodovica Carbonea, 1482. sudjeluje u svojevrsnom natje aju za nadgrobni natpis supruzi Federica I. Gonzage, vladara Mantove. U Rimu, 21. travnja 1484. (na Palilije, spomen-dan osnutka Grada), Akademija Pomponija Leta dodjeljuje mu titulu poeta laureatus, "okrunjeni pjesnik"; na Akademiji C. upoznaje humaniste Alessandra, Paola i Lattanzija Cortesea, Lorenza Altierija, Gaspara Bionda, Giovannija Sulpizija, Pietra Marsija, Marca Lucida Fazinija (zvanog Phosphorus), te Alessandra Farnesea (koji e 1534. postati papa Pavao III). Vrativai se u Dubrovnik, u viae navrata C. nudi svoje pjesni ke usluge ugarskim kraljevima-mecenama, Matiji Korvinu i Vladislavu II, no bez uspjeha. Ubrzo nakon 1487. o~enio se Paulom ori, s kojom je imao dvije keri; supruga je rano umrla. Mu e ga i druge nevolje: spori se sa svojtom, loae upravlja imovinom, umire mu brat. Stupa u javnu slu~bu, te je 1495. kastelan Stona, a 1497. senat ga imenuje jednim od dva rektora gimnazije; ovu e du~nost, s prekidima, obavljati do smrti, i biti njome trajno nezadovoljan. Kastelan je tvrave Sokol 1504, da bi ga ve 1505. smijenili i sudili mu zbog nediscipline. Otiaao je u sveenike oko 1510., potpisuje se kao kanonik 1512. Iz oporuke keri Marije, redovnice, znamo za njegovu knji~nicu od 180 svezaka (Marko Maruli u svojoj knji~nici u asu smrti ima oko 200 naslova). Crijevievu smrt, baa kao i smrt Jakova Bunia, latinskom je pjesmom o~alio Damjan Beneaa.  Za ~ivota je C. objavio tek nekoliko popratnih sastavaka u tuim knjigama: uz dva djela Jurja Dragiaia iz 1499, te uz novelu Frana Lucijana Gundulia Baptistinus (oko 1500). Meu brojnim i raatrkanim rukopisnim kodeksima isti u se autografi: dva vatikanska (Vat. lat. 1678, dovraen nakon sije nja 1515, i Vat. lat. 2939) okupljaju glavninu pjesnikova proznog i poetskog opusa, i vjerojatno su bili istopisi namijenjeni tiskanju; mantovanski (Biblioteca Communale, A III 13) sadr~i dva sastavka za Isabelu d'Este, a potpisano pisamce Marinu Buniu (Povijesni arhiv Dubrovnik, Miscellanea saec. XVI, F. III. 282) pouzdan je uzorak autorova rukopisa. Kao svjedo anstvo recepcije, va~an je prijepis i filoloaki komentar pjesama koji je fra Antun Marija Agi izradio do 1808. (Dubrovnik, Arhiv Male brae 409). MS 486 (1996) u venecijanskoj Marciani naslovljen je Aelii Lampridii Cervini Epidaurii, poetae laureati, Lexicon, no, zbog ruke kojom je pisan, nije sigurno je li autor zaista C.; taj je "Leksikon" tipi no retori ko i obrazovno pomagalo mladih humanista, zbirka izvadaka iz uglednih autora.  Crijeviev poznati opus ini desetak pisama, dvadesetak govora (nadgrobnih, pohvalnih i na crkvene teme), tri uvodna akolska predavanja (praelectiones) o Plautu, Vergiliju i Properciju, te 240 pjesama s preko 11.000 stihova. Vatikanski kodeks 1678, u kriti kom izdanju podijeljen na sedam knjiga, strukturiran je bez uo ljivog tematskog, ~anrovskog, ili vremenskog kriterija (jedna uz drugu stoje i mladena ke pjesme iz rimskog perioda oko 1484, i one iz posljednjeg razdoblja pjesnikova ~ivota; mogue je da je C. tematske cjeline namjerno razbijao, kako bi npr. umanjio "nedoli nost" ljubavne poezije sadaanjeg sveenika); pjesme su nabo~ne i svjetovne, javno-prigodne i intimne, epiliji, elegije, epigrami, himne, ode; naj eae su u elegijskom distihu, te u heksametru, hendekasilabu, jambu, holijambu, glikoneju i sapfi koj strofi. Najviae je pa~nje knji~evnih povjesni ara privukao ciklus ljubavnih elegija Flaviji, iz etvrte knjige Vat. lat. 1678. (posveene Marinu Buniu): trinaest pjesama (knj. 4, pj. 3-9, 13-17, 19) nastalih tijekom boravka u Italiji, kojima je C. stekao pjesni ke lovorike. Prema obrascu rimskih elegi ara, C. pripovijeda svoju ljubavnu pri u od naglog zaljubljivanja, preko "ljubavnog ropstva" i pojave suparnikт (od kojih je jedan kod Crijevia, modernizirano, trgovac, i dolazi s Antila; sli an je odraz vremena i Flavijina nevjera, koja donosi rizik zaraze sifilisom), do sloma i odricanja od ljubavi. Elegije Flaviji slijede Propercija i Ovidija, ali i druge rimske elegi are (Tibula, Katula); jezi no, uz tragove lektire epi ara (Lukrecije, Vergilije, Lukan, Stacije, Silije Italik, Klaudijan), te satiri ara (Marcijal, Juvenal), itamo i odjeke anti ke kraanske poezije (Juvenko, Ciprijan Gal, Paulin iz Nole, Prudencije). Od ostalih pjesama, s biografskog i kulturnopovijesnog stajaliata zapa~eni su ironi na oda Ocelle mi, Ragusa, Vat. lat. 1678 7,1; epilij De Epidauro, u 573 heksametra, ibid. 7,3; poslanica Alessandru Farneseu o Lopudu ibid. 3,1; stihovana knji~evna rasprava Super comoedia veteri et satyra et nova cum Plauti apologia; elegijska parafraza poglavlja Marulieve Institucije o istini i la~i; pjesni ki darovi Vladislavu II, Alfonsu II Aragonskom, Karlu VIII; pjesme kardinalima Marku Barbu i Olivieru Carafi, kondotijerima Paolu Ursiniju i Pieru Soderiniju, te humanistu i zemljopiscu Paladiju Fusku. No barem su jednako zanimljive Crijevieve poetizacije banalnih dogaaja (poklanjanje ma ka jednom "Sklavenu", Vat. lat. 1678 7,23 25) i humanisti kih simbola (epigrami biblioteci, ibid. 1, 9 12), komentari aktualnih kulturnih senzacija (otkrie anti ke skulpture Laookoontove skupine, 1506; ibid. 3,22 24), opetovano obraivanje iste teme nizom uzastopnih epigrama, maniristi ke igre (ibid. 2,1: ojaena Bogorodica gubi "A" iz "Ave Maria", te joj ostaje samo "Ve", tj. "Jao"), i renesansno-znanstveni si~ei (heksametarska Anatomia iz Vat. lat. 2939, f. XXXIXr XLVIIr).  Sve je nadgrobne govore C. dr~ao u Dubrovniku; najraniji je ujedno i najdu~i i najdotjeraniji, u spomen ugarskom kralju Matiji Korvinu (u. 1490); dva su o strancima koji su umrli u Dubrovniku (nadgrobnicu firentinskog diplomata Nikole Morellija C. je predvidio za objavljivanje u Firenzi); ostali su za Dubrov ane (trebinsko-mrkanjskog biskupa Jurja Krusia, pripadnike obitelji Basiljevi, Gradi, Gu eti, Rasti, Sorko evi, Zamanja); najmlai je datirani govor iz 1515. Hvalei preminule, C. esto hvali i Dubrovnik, njegovo anti ko podrijetlo i kraansku pobo~nost; u prozu esto uplee stihove. Od pet crkvenih govora, tri su posveena Euharistiji, dr~ana na Veliki etvrtak.  C. je pristaaa humanisti kog "latinskog jezi nog obrata", povratka izrazu anti ke rimske knji~evnosti, i povrataka anti kim tradicijama openito; zato se buni protiv hrvatskih natpisa na trijemu dubrova ke vijenice i nada se da e Grad, kao "vera Romuli colonia", odbaciti "stribiliginem Illuricam", "ilirski solecizam" (Super comoedia, st. 100 102). No, Crijeviev stav nije posve isklju iv: u nadgrobnim govorima apostrofira "dvoimenu Raguzu, koja se zove i Dubrovnicus". DJELA: tri epigrama u J. Dragiai, De natura coelestium spirituum quos angelos vocamus, Firenca, 1499 (pretisnuto u: O. Sommarelli, Il tempio della divina signora Geronima Colonna d'Aragona, Padova, 1568); "Sigismondo Georgio, philosophiae profesori sal.", pismo u: J. Dragiai, Oratio funebris pro Junio Georgio habita, [Firenca? nakon 17. II. 1499/1500]; epigram u: F. L. Gunduli, Baptistinus, Venecija 1490. ili 1500; D. Neveni-Grabovac, "Oratio funebris humaniste Ilije Crijevia dubrova kom pesniku Ivanu (D~ivu) Gu etiu", }iva antika, 24, Skoplje, 1974, str. 333 364; Ista, "Ilija Lamprice Crijevi, Posmrtni govor svojem ujaku Juniju Sorko eviu", }iva antika, 27, Skoplje, 1977, str. 231 262; Ista, "Posmrtni govor kralju Matiji  Ilija Lamprice Crijevi. Kulturne veze Ugarske i Dubrovnika u XV veku", }iva antika, 28, Skoplje, 1978, str. 259 295; Ista, "Oven ani pesnik Ilija Crijevi dr~i posmrtno slovo Dubrovkinji Paoli D~amanji," }iva antika, 30, Skoplje, 1980, str. 205 215; Ista, "Aelius Lampridius Cervinus (1463 1520). Praelectio in explicationem elegiarum Propertii", }iva antika, 40, Skoplje, 1990, str. 193 211; D. Novakovi, "Autografi Ilije Crijevia (I): Vat. lat. 1678", Hrvatska knji~evna baatina, knjiga 3, Zagreb 2004, str. 9 251. LIT.: S. `kunca, Aelius Lampridius Cervinus poeta ragusinus (saec. XV), Rim, 1971; D. Mrde~a Antonina, "Crijevieva rasprava Super comoedia veteri et satyra et nova cum Plauti apologia", Dani Hvarskog kazaliata XVII, Split, 1991, str. 169 190; D. Novakovi, "Dubrovnik  Verona  Basel: tri priloga za recepcijski dokumentarij Institucije", Colloquia Maruliana IV, Split, 1995, str. 13 48; Isti, "Il raguseo Ilija Crijevi (Aelius Lampridius Cervinus, 1463 1520) e la tradizione dell'elegia amorosa in Croazia", La poesia umanistica latina in distici elegiaci. Atti convegno internazionale, Assisi, 15 17 maggio 1998, Assisi, 1999, str. 165 181. Neven Jovanovi 4s„—L „ к№fрVtО(т()4) *„*и*ю*++Ь0м09*9 :<:L:j:‚:(;D;м;R<j<==<=V=X=Š=В=d>~>Т>Ъ>d?|?Р?Ш? @М@ў@AАAЪA BBаBшB,CFCˆCЈCЊCрC(D*D6DLDљѓ№ъ№цтц№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ненен№ъ№нененЭШЭШЭШЭШЭШЭШЭШЭШЭШЭШененен№УЛ6CJ]aJCJaJCJaJ6CJ]aJ6CJ]aJCJaJ6CJCJ] 6CJ]CJ CJ\aJ 5CJaJI<:>:(D*D6I8I:IZI\Iѓѓюѓѓѓѓѓѓdр $„dр]„a$ \I§LD‚DŽDаDјD$EкEF.FИFG6GBG*HўH4I8I\IћђћъћъћъћъћъћъћхрCJaJCJaJ6CJ]aJCJaJmHsHCJaJ,1hА‚. АЦA!А‰"Аv #‰$‰%ААФАФ Ф i8@ёџ8 NormalCJ_HaJmHsHtH <A@ђџЁ< Default Paragraph Font#Tџџџџtuj k ё"ђ"ѓ"##˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€LD\I&)\I'\I(ЃЄЅЅппхшЧйMV[\ƒƒЇЕ  Œ§!‰‰””––ЇЕЗЗНО&466<=ЃЄІІВВХгеелм,-..99LZ\\bcЛМЩЩмъььљ* _ a c d f h j j k k q №"#ЃЄЅЅппхшЧйMV[\ƒƒЇЕ  Œ§!‰‰””––ЇЕЗЗНО&466<=ЃЄІІВВХгеелм,-..99LZ\\bcЛМЩЩмъььљ* _ a c d f h j j k k q №"#џџNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of crijevic-ilija-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of crijevic-ilija-120-jovanovic.asdNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of crijevic-ilija-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\crijevic-ilija-120-jovanovic.docGРђ"#џ@€HHа˜ДVVHH|VV VVVVV V!#``@` ``<`>`@`B`D`FџџUnknownџџџџџџџџџџџџG‡z €џTimes New Roman5€Symbol3& ‡z €џArial"1ˆ№ФЉАЂfЎ]ЃЦ@тп=ѓˆ 0!№‰‰ДД0dt#{2ƒQ№HџџkAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesni ar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6Vesna BartakoviNeven Jovanoviўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0дˆ0<L ht  œ ЈДМФЬщ§mAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesniФar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6ePPEVesna BartakoviФ‡MaesnNormalaNeven JovanoviФ‡Ma64eMicrosoft Word 9.0a@ЬMщ@hюф=7Ц@/UEЦпўџеЭеœ.“—+,љЎ0| hpЄЌДМ ФЬдм ф ]щ§*Leksikografski zavod ТЛMiroslav KrleХОaТЋ =t#  mAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesniФar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6 Title  !"#$%&'()*ўџџџ,-./012345ўџџџ789:;<=ўџџџ?@ABCDEўџџџ§џџџHўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFрš5UEЦJ€1Tableџџџџџџџџџџџџ+ŸWordDocumentџџџџџџџџ.TSummaryInformation(џџџџ6DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ>CompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџрš5UEЦрš5UEЦџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq